Obilježavanje 20 godina od stradanja vojnika JNA u „tuzlanskoj koloni“ ujedno je i 20 godina nepravde i nepostojanja BiH, jer ona nema ni tužilaštvo niti institucije koje bi procesuirale ovaj zločin, izjavio je Slavko Novaković, učesnik kolone u kojoj je ranjen 15. maja 1992. godine.
„Jedino mogu biti ponosan na činjenicu da je ovo 20 godina Republike Srpske“, rekao je Novaković i dodao da u BiH ne postoji niko ko bi mogao ili želio da procesuira zločin nad vojnicima JNA u „tuzlanskoj koloni“ koji se dogodio 15. maja 1992. godine.
Novaković je na konferenciji za novinare koju je organizovala Boračka organizacija opštine Bijeljina rekao da je Tužilaštvo BiH „tromo i trapavo“, ali da je Tužilaštvo Srbije još gore.
„Žalosno je da ovo tužilaštvo nije moglo ništa da učini u slučaju Ilije Jurišića /koji je optužen za napad na kolonu vojnika JNA u Tuzli/. Srbija je država za sebe i morala je da vodi računa o ljudima koji su tada bili vezani za JNA i SFRJ“, rekao je Novaković.
On je naglasio da preživjeli učesnici kolone imaju ogromno povjerenje u Vladu Republike Srpske i predsjednika Srpske Milorada Dodika jer zahvaljujući njima preživjeli učesnici i porodice stradalih u „tuzlanskoj koloni“ već treću godinu zaredom mogu da idu u Tuzlu i na mjestu stradanja odaju poštu poginulim vojnicima JNA.
On je, ipak, izrazio nadu da je pravda, iako spora, dostupna. „Ovo je zločin kakav se u novijoj istoriji nije dogodio i vjerujem da će kad-tad biti procesuiran“, rekao je Novaković.
Novaković je istakao da odgovornost za ovaj napad, u kojem su mučki ubijeni vojnici, leži na tadašnjim vlastima opštine Tuzla koje su garantovale bezbjedan izlazak kolone JNA iz grada.
„Pripadnici JNA trebalo je da se mirno povuku i BiH, odnosno da Tuzlu napuste do 19. maja 1992. godine. Komanda JNA postigla je ranije sporazum sa opštinskim vlastima u Tuzli o mirnom i bezbjednom napuštanju grada u pravcu Bijeljine“, podsjetio je Novaković.
Međutim, prema njegovim riječima, prilikom povlačenja i dogovorenog napuštanja kasarni i grada Tuzle 15. maja 1992. godine paravojne formacije takozvane patriotske lige, zelenih beretki i jedinica teritorijalne odbrane BiH, mučki, iz zasjede, napale su kolonu vozila koja je u mirnodopskoj formaciji napuštala grad.
Novaković je rekao da potvrda da je napad na „tuzlansku kolonu“ bio organizovan leži i u činjenici da je tuzlanska regija odmah poslije ovog napada očišćena od Srba, odnosno više od 120.000 Srba je nestalo iz ove regije.
Radojica Ilić, učesnik kolone koji je ranjen tokom napada, i koji je, kako kaže, preživio masakr na Brčanskoj malti 1992. godine, kaže da 20 godina čeka pravdu za sve koji su mučki pobijeni, ranjeni…
„U ovoj takozvanoj BiH zapravo nema pravde za `tuzlansku kolonu`, za `Dobrovoljačku`, za Sijekovac… Ovo je ispit koji BiH nikada neće položiti, jer je istina ona koja je počela u Tužilaštvu Srbije gdje je tačno rečeno da je i do stotinu ljudi pobijeno, da je isto toliko ljudi invalida…“, naglasio je Ilić, te ponovio da preživjeli stradalnici „tuzlanske kolone“ nikada neće dozvoliti da ovaj zločin ode u zaborav.
U organizaciji Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske iz Bijeljine će sutra na obilježavanje 20 godina od zločina počinjenog nad kolonom golobradih i nenaoružanih mladića, pripadnika JNA, koji su mirno napuštali kasarnu u Tuzli, krenuti dva autobusa porodica poginulih, nestalih, boraca i saboraca, preživjelih učesnika ove kolone.
U 8.00 časova ispred zgrade opštine Bijeljina predviđeno je okupljanje građana koji će u 8.30 časova autobusima krenuti za Tuzlu u kojoj će na Brčanskoj malti, na mjestu stradanja kolone, mirno prošetati sa upaljenim svijećama i cvijećem. Predviđen je i kratak vjerski pomen mladićima koji su ubijeni iz zasjede, a trebalo je da se, prema ranijem dogovoru sa tuzlanskim vlasima, mirno povuku.
U napadu muslimanskih snaga na kolonu JNA u Tuzli koja je, na osnovu prethodno postignutog dogovora, trebalo da napusti BiH i pređe preko Bijeljine u Srbiju, stradalo je 200 vojnika, od kojih najmanje 50 smrtno, dok su ostali bili ranjeni ili zarobljeni. Napad, koji su izvršili pripadnici ekstremne organizacije „Patriotska liga“, uz pomoć lokalnih vlasti, direktno je prenosila lokalna televizija, na čijim snimcima se vidjelo da se na kolonu puca.
Zbog zločina nad pripadnicima JNA u Tuzli, u Specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu traje ponovljeno suđenje ratnom čelniku opštine Tuzla Iliji Jurišiću. Prema optužnici, u napadu na vojnu kolonu ubijen je najmanje 51 vojnik, najmanje 50 ih je ranjeno, a uništen je i veći broj sanitetskih vozila.
Jurišić je optužen za napad na kolonu vojnika JNA u Tuzli, odnosno da je kao starješina operativne grupe pri Centru javne bezbjednosti u Tuzli izdao naredbu za otvaranje vatre na kolonu JNA koja se povlačila mirno i po postignutom dogovoru. On je prvostepeno bio osuđen na 12 godina zatvora, ali je Apelacioni sud u Beogradu 11. oktobra 2010. godine ukinuo tu presudu i predmet vratilo na početak. Jurišiću je tada ukinut pritvor u kojem se nalazio od 11. maja 2007. godine.
Tužilaštvo BiH objavilo je u decembru 2009. godine da je prekinulo istragu protiv ratnog gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića i drugih u slučaju „tuzlanska kolona“. Haški istražitelji, koji su 2003. godine predmet „tuzlanska kolona“ ustupili Sudu BiH, zaključili su da ima dovoljno dokaza za pokretanje istrage protiv devet osoba, a za četiri osobe dali su oznaku „A“, što znači da je na osnovu dostavljenih dokaza utvrđeno da postoji krivično djelo ratnog zločina i dovoljno dokaza da te osobe budu procesuirane.