arrow up

Podijelite vijest:

Norveški dnevni list: Hrvatska postala “problematično dete EU”

Nacionalisti u Hrvatskoj su neprijateljski raspoloženi prema izbeglicama, LGBT osobama, nezavisnim novinarima, umetnicima, aktivistima za ljudska prava i svima koji su drugačiji ili misle drugačije.

Print screen dagsavisen.no

Norveški dnevni list “Dagsavisen” je naveo u članku pod naslovom “Hrvatski duhovi” da je Hrvatska zbog podivljalog nacionalizma i filoustaškog revizionizma postala “problematično dete Evropske unije”.

Nacionalisti u Hrvatskoj su neprijateljski raspoloženi prema izbeglicama, LGBT osobama, nezavisnim novinarima, umetnicima, aktivistima za ljudska prava i svima koji su drugačiji ili misle drugačije, navedeno je u tekstu norveškog lista, preneo je Index.hr.

List dalje konstatuje da Hrvatska ima nerešena granična pitanja sa gotovo svim svojim susedima, ali da se Hrvati, kako piše, najvažnije od svega, bore sa nedostatkom suočavanja sa prošlošću i stanjem ljudskih prava u zemlji.

“Dagsavisen” navodi kako su u Hrvatskoj jake snage koje žele da “revidiraju prošlost i očiste NDH, koja je bila fašistička država i podržavala nacističku Nemačku tokom Drugog svetskog rata. To je borba kojoj se ne vidi kraj i stvarnost koju sve hrvatske političke vođe moraju uzeti u obzir”.

List je citirao i, kako navodi Index.hr, “zloglasnu izjavu Franje Tuđmana” da mu je drago što mu žena nije ni Jevrejka, ni Srpkinja.

Nacionalisti i ratni veterani upoređuju NDH i rat za nezavisnost Hrvatske 1990-ih, pa nije iznenađujuće što se danas u Hrvatskoj koristi ustaški pozdrav “Za dom spremni”, naveo je norveški list.

U telstu se podseća da je tokom NDH u Jasenovcu ubijeno najmanje 80.000 Srba, Jevreja, Roma i Hrvata koji su se protivili ustaškom režimu.

List spominje i kontroverznu ulogu Hrvatske u ratu u BiH, i konstatuju da se to petljanje u unutrašnje poslove susedne države nastavlja danas kroz intervencije predsednice Kolinde Grabar-Kitarović oko izbornog zakona u BiH.

Nacionalističke snage pokazuju gađenje prema onima koji žele pomirenje i rešavanje hrvatskih ratnih zločina.

Na primer, Inicijativa mladih za ljudska prava zatražila je od predsednice Grabar-Kitarović da se izrazi žaljenje za nasilje i zločine protiv srpskih žrtava vojne operacije Oluja.

Ova nevladina organizacija je brzo prokazana kao nacionalni izdajnik u državnim medijima, članovi su bili izloženi javnom progonu i mržnji, piše norveški list.

Hrvatski nacionalisti koriste retoriku mržnje kao sredstvo homogenizacije zemlje i prema unutra i prema Srbiji, uprkos činjenici da je većina Hrvata i Srba u zemlji umorna od sukoba i da žele da nastave život, naveo je “Dagsavisen”.

Navode i da je Katolička crkva ključan akter u takvim nacionalističkim politikama, i da se to naročito videlo kada je bila reč o ratifikaciji Istanbulske konvencije o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Izvor:Večernje novosti

Vezane vijesti:

Slavko Vasić iz Adaševaca, preživeli zatočenik Jasenovca

Moj put kroz Jasenovac

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​