arrow up

Podijelite vijest:

Neophodan zakon o zaštiti ćirilice

Vuk Karadžić
Vuk Karadžić

Lingvista Miloš Kovačević istakao je danas da je u Republici Srpskoj neophodno usvojiti zakon o zaštiti ćirilice da bi ovo pismo bilo sačuvano kao nacionalno i identitetsko obilježje srpskog naroda.

“Samo zakonom ćirilica može biti zaštićena, jer smo došli u vrijeme kada proglašavanje ravnopravnosti pisama znači gubljenje ćirilice”, rekao je Kovačević Srni.

Prema njegovom mišljenju, ukoliko zakonskim aktima ne bude zaštićena ćirilica, kao službeno pismo i jedno od najvažniji identitetskih crta srpskog naroda, za manje od 50 godina neće postojati.

“Dobro je što postoje prijedlozi za usvajanje zakona o zaštiti ćirilice. Predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku treba odati priznanje, jer se odgovorno ponaša u očuvanju nacionalnih i identitetskih obilježja Srpske, bez kojih je ne bi bilo”, kaže Kovačević.

On smatra da bi prijedlog o usvajanju zakona o zaštiti ćirilice morao da bude dobro prihvaćen kod svih kojima je stalo do srpskih nacionalnih interesa u BiH.

“Ovaj prijedlog neće biti prihvaćen od onih kojima je cilj da Srbi jednog dana postanu globalizacijski narod”, dodao je Kovačević.

U utorak, 27. oktobra, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prihvatio je prijedlog Asocijacije “Stvaraoci Republike Srpske” da u Srpskoj bude usvojen zakon o zaštiti ćirilice.

Izvor: srna

Vezane vijesti:

Ćirilica u digitalnom dobu, sve od nas zavisi

Ćirilica – i kao trebinjska posebnost

Ćirilica – čir na dvanaestopalačnom crevu hrvatskih šovinista

ĆIRILICA DIO IDENTITETA SRPSKOG NARODA I KULTURE

 

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​