Ne zaboraviti žrtve veleizdajničkog procesa

U banjalučkom veleizdajničkom procesu stradalo je više od 150 omladinaca, srednjoškolaca, intelektualaca i sveštenika jer su željeli slobodu za srpski narod i to ne smije biti zaboravljeno, rečeno je sinoć u Banjaluci na javnoj tribini.

Povodom 100 godina od banjalučkog veleizdajničkog procesa, najvažnijeg momenta za istoriju Banjaluke u Prvom svjetskom ratu, sinoć je u Banjaluci održana javna tribina. Banjalučki veleizdajnički proces počeo je novembra 1915. godine, a završen je u aprilu 1916. godine i vođen je protiv tadašnje srpske intelektualne elite.

Grupa mladih ljudi okupljena oko udruženja Kolegijum intelektum, odlučila je da obilježi stogodišnjicu od početka i završetka čuvenog veleizdajničkog procesa u Banjaluci.

Predsjednik ovog udruženja, Marko Romić, rekao je da je javna tribina organizovana da bi upoznala mlade u Banjaluci s istorijskim činjenicama važnim za srpski narod.

– Banjalučki veleizdajnički proces od istorijskog je značaja, ne samo na našim prostorima, nego i u svijetu. Naši mladi ljudi moraju znati sa kakvim izazovima su se suočavali omladinci prije 100 godina, ali i intelektualci i društveni radnici, koji su se borili sa slobodu srpskog naroda – rekao je Romić.

Od ukupno 17 veleizdajničkih procesa koji su vođeni u BiH, ovo je bez sumnje najveći i najznačajniji, ocjenjuju istoričari. Austrougarske vlasti vodile su proces u Banjaluci protiv 156 Srba koji su bili intelektualna elita tog vremena, što ukazuje na motive ovog procesa.

Profesor Borivoje Milošević istakao je da su dva glavna motiva bili da se u korijenu uništi srpska inteligencija u BiH i da se motiv odgovornost za izbijanje Prvog svjetskog rata prebaci na Beograd i Kraljevinu Srbiju.

Na tribini je bilo riječi i o „Đačkom procesu“ u kojem je 28 učenika Banjalučke gimnazije optuženo zbog rada u učeničkim organizacijama s jugoslovenskim idejama i oni koji su radili na očuvanju srpskog identiteta.

Profesor istorije Tatjana Jurić istakla je da su svi, koji su stradali u banjalučkom veleizdajnički procesu 1915. i 1916. godine, bili nevino optuženi.

– Veleizdajnički proces uzburkao je evropsku javnost, a posebno je poznat po opsežnoj akciji borbe za pomilovanje 16 rodoljuba osuđenih na smrtnu kaznu. U isto vrijeme vođen je i „Đački proces“ na kome je suđeno učenicima, nekolicini profesora i direktoru banjalučke Gimnazije – rekla je Jurićeva.

Tri učenika su izbačena iz škole, 12 ih je suspendovano, dva profesora su penzionisana, a direktor Banjalučke realke je tada osuđen na kaznu zatvora od osam mjeseci.

Javnost o veleizdajničkom procesu malo zna, a jedine dvije stvari koje nas podsjećaju na njega jeste spomenik u obliku krsta koji se nalazi na groblju Sveti Pantelija i Ulica kralja Alfonsa 13. u centru Banjaluke. Španski kralj angažovao se za vrijeme Prvog svjetskog rata za pomilovanje banjalučkih veleizdajnika koji su bili osuđeni na smrt, a gradske vlasti su odlučile da mu se oduže tako što su jednoj od glavnih ulica dali njegovo ime.

Izvor: Radio Televizija Republike Srpske

Vezane vijesti:

Đački veleizdajnički proces

Ne zaboraviti stradalnike u Veleizdajničkom procesu

Dvanaest mjeseci nedužan u tamnici | Jadovno 1941.