arrow up

Podijelite vijest:

NATO AGRESIJA JE GENOCID, A NE ONO ŠTO SE DESILO U SREBRENICI

Veljko Đurić Mišina

Veljko Đurić Mišina

Direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu Veljko Đurić Mišina rekao je da se sudbina muslimanskih vojnika u julu 1995. godine ne može kvalifikovati kao genocid, već kao ratni zločin, dok akcija “Oluja” ili bombardovanje Jugoslavije 1999. godine imaju sve elemente genocida.

Mišina ukazuje da je broj srebreničkih žrtava “unaprijed zadat” i plasiran da bi srpski narod bio proglašen kao zločinački.

“Planeri medijske hajke želeli su da srpski stradalni narod naprave zločinačkim, pa su, pored ostalog, taj broj proglasili svetim i nedodirljivim. Uostalom treba uporediti broj stradalih koji je ispisan na samom ulazu na groblje u Potočarima sa brojem nadgrobnih spomenika”, rekao je Mišina za “Večernje novosti”.

Prema njegovim riječima, imajući u vidu tumačenje uglednih poznavaoca genocida i Holokausta Efraima Zurofa i Jehude Baraka nema potrebe ponavljati da se u Srebrenici nije dogodio genocid.

Govoreći o zapadnjačkom insistiranju da se u Srebrenici desio genocid, u čemu najviše prednjači Velika Britanija koja je inicijator rezolucije o Srebrenici, Mišina podsjeća da je London bio na strani SAD u procesu raspada Jugoslavije, pa i u bombardovanju srpskih položaja u Republici Srpskoj Krajini i u BiH.

“U medijskoj haranzi protiv srpskog naroda tih godina su poseban uspeh imali Englezi”, podsjeća Mišina.

On ocjenjuje da angloamerički diktat podržan iz Berlina nema osnovu, jer se time prećutkuju srpske žrtve, a od Srba stradalnika se prave zločinci.

“Potom sledi zahtev za promenu Dejtonskog sporazuma, unitarizacija BiH, odlazak preostalih Hrvata iz centralne BiH i Srba iz Federacije… ili nešto sasvim treće – novi rat”, smatra Mišina.

On je upitao da li se do sada ijedan pripadnik bošnjačke političke elite odredio prema zločinima sopstvenog naroda?

“Istorija nas uči da su saznanja o prošlosti promenljiva kategorija. U toj ravni možemo i treba da bez ostrašćenosti razgovaramo o Srebrenici novim saznanjima i detaljima, a da pri tom ne zaboravimo tragičnu prošlost 20. veka – posebno Jasenovac”, naglasio je Mišina.

Kada je riječ o predstojećem obilježavanju akcije hrvatske vojske i policije “Oluja” i činjenice da Zapad ovo ne tretira kao genocid, Mišina kaže da se odnos angloameričke i njemačke politike u građanskom ratu u Hrvatskoj i BiH i svrstavanje na hrvatsku i muslimansku nasuprot srpske strane može shvatiti kroz odnos prema srpskoj tragediji sa početka avgusta 1995. godine.

“To je jasnije kada se ima u vidu i agresija na Srbiju 1999. godine, jer se u svakoj sferi, posebno medijskoj prećutkuje srpska tragedija, ali i genocid izvršen nad srpskim narodom. Uostalom da li su vojnici NATO birali pol i starost svojih žrtava? Zar se to ne može svrstati pod pojmom genocida koje su 1948. godine utemeljile UN?”, upitao je Mišina.

Izvor: tl_files/ug_jadovno/img/otadzbinski_rat_novo/2014/srna.png

Vezane vijesti:

ODBACITI REZOLUCIJU I IZVINJENJE ENGLEZA KOJE ĆE NEKADA USLIJEDITI

SVJEDOČENJE O SVIREPIM ZLOČINIMA NASERA ORIĆA NAD SRBIMA

SLUЖEN PARASTOS ZA OKO 3.500 UBIJENIH SRBA IZ SREDNJEG PODRINJA

PRST U OKO SRPSKOJ, RUSKOJ I PRAVOSLAVNOJ CIVILIZACIJI

Podrinje – Jadovno 1941.

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​