arrow up

Podijelite vijest:

Najveći ratni zločin u istoriji — Hirošima

Hirošima – Na današnji dan pre 73 godine, u Drugom svetkom ratu, američke vojne snage bacile su atomsku bombu na japanski grad Nagasaki. U trenutku kad se rat bližio kraju — mir u Evropi bio je potpisan još 8. maja 1945. godine — ovakav potez američke vojske niko nije očekivao.

(foto: Al Džazira Balkans)
(foto: Al Džazira Balkans)

Bacanje atomskih bombi na već poraženi Japan smatra se najvećim ratnim zločinom u istoriji čovečanstva.

Posle Hirošime, osnovni cilj američke vojske nije bio Nagasaki, već grad Kokura. Zbog oblačnog vremena prešlo se na „plan B“, a to je bio lučki grad Nagasaki. Bomba koja izbačena 9. avgusta 1945. godine u 11.02 časova po lokalnom vremenu imala je snagu od 22 kilotone TNT, i bila je još jača od one kojom je tri dana ranije bombardovana Hirošima. „Pečurka“ koja se podigla posle udara dostigla je visinu od 16 kilometara, a potom izazvala „crnu kišu“ radioaktivnih čestica. Ipak, planinski teren oko grada Nagasakija ublažio je razornu moć ove bombe, pa su broj žrtava i materijalna šteta bile manje nego u slučaju Hirošime.

Prema istorijskim podacima, bomba koju je bacio američki bombarder B-29 usmrtila je 75.000 ljudi, što neposredno prilikom udara, što kasnijih dana od opekotina i radijacije.

Procenjuje se da je u oba nuklearna napada američkih vojnih snaga od posledica eksplozije, povreda opekotina, i radijacije stradalo oko 300.000 ljudi.

Za ovoj gnusni zločin zvanični Vašington nikada nije uputio izvinjenje Japanu, a nijedan zvaničnik Amerike nije posetio Hirošimu i Nagasaki, niti je odao počast civilnim žrtvama.

Izvor: Sputnjik

Vezane vijesti:

Nato na Srbiju sručio osam „Hirošima“

 

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​