Nekada poznati hrvatski glumac Božidar Alić izgubio je spor protiv zagrebačke dvorane “Vatroslav Lisinski”, koja mu je uskratila mogućnost da izvede monodramu na početku koje je publiku namjeravao da pozdravi ustaškim sloganom “Za dom spremni!”. Kontroverzni glumac, koji otvoreno zagovara ustašizaciju Hrvatske, tražio je 89.000 kuna /oko 12.100 evra/ za neprikazivanje svoje predstave “Bez lustracije nema Kroacije”. U postupku pred sudom, Alić i Centar za podsticanje stvaralaštva hrvatskih veterana “Gavran” tražili su i dodatnih 30.000 kuna /oko 4.078 evra/ odštete zbog “duševne boli koja je Aliću nanesena otkazivanjem predstave”. Ipak, tužba je odbijena. Alićeva monodrama, koju on naziva svojim životnim djelom, trebalo je da pokaže, kako je sam glumac objasnio,

Vijetnam, 16. marta 1968., regularni američki vojnici su upali u selo Mi Lai, oko 500 civila, pre svega žene i decu i streljali ih. Pre nego što su ih ubili, jedan broj žena su silovali i unakazili ih. Na fotografijama je prikazan tek deo užasa, one na kojima se vide ubijene i i zmasakrirane žrtve mediji uglavnom izbegavaju jer su scene krajnje brutalne. Autor fotografija i svedok masakra je fotograf Robert L. Haberle (Robert L. Haeberle). „Izbegavao sam da gledam ubistva, nakon napravljenog snimka sam okretao glavu ali krajičkom oka sam video kako padaju“ ispričao je kasnije. Ubrzo su svi sa njegovih fotografija već bili mrtvi. Za ovo zverstvo kakvog bi se i najgori nacisti

Koliko je koštalo stvaranje zajedničke države južnih Slovena. Država izgubila 13 milijardi zlatnih franaka, zbog oprosta ratne štete Kada je regent Aleksandar Karđorđević 1. decembra 1918. godine, u kući trgovca Alekse Krsmanovića na Terazijama, proglasio da je stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, malo ko od prisutnih je mogao i da pomisli da će novonastala država imati problema oko priznavanja. Najmanje su to očekivali srpski političari od svojih ratnih saveznika. Na zahtev prvog predsednika vlade nove države Stojana Protića za međunarodno priznavanje, odgovor je vrlo brzo stigao iz Pariza. Francusko ministarstvo spoljnih poslova, koje je pripremalo Mirovnu konferenciju, planiranu za 18. januar 1919. godine, u ime savezničkih vlada je poslalo