arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Rade R. Lalović: NAD NEKOLIKE PJESME O VIDOVDANU

19. jul 2026.

Pišući o poetskim svjedočenjima o  kulturi sjećanja na srpska stradanja u dvadesetom i ne samo u dvadesetom vijeku, a onda i o izgradnji ličnog, porodičnog i nacionalnog identiteta u školskoj praksi, a posebno o poetskim motivima kao što su Bijeli anđeo iz Mileševe, manastiri Studenica i Ostrog, sama po sebi mi se nametnula i tema o Vidovdanu kao motivu u lirskoj umjetničkoj poeziji. Ali, tu počinju i realne poteškoće kao i kod teme vezane za manastir Studenica kao pjesnički motiv, a to je saznanje da je veoma mali broj pjesnika čije su pjesme dostupne u kojima je Vidovdan glavni motiv. Naravno, ima niz pjesama o Kosovu u kojima se kao

Godišnjica: Iskonsko zlo – pokolj djece u Mašvini

18. jul 2026.

“Ko je osmislio mrtvo kolo u Mašvini, na planini kordunskog brda (iznad Rakovice, Slunj), kada su 18. jula 1942. godine ustaše poklale u zbjegovima i vlastitim kućama više od 420 srpskih civila, pa zaklanih 10 djevojčica i 10 dječaka, od 5 do 7 godina, skinule gole, djevojčice položili na leđa u krug, spojili im ruke, a raširili nogice i na njih položili gole zaklane dječake” pita se bolno i gotovo nevjerujući dr. Đuro Zatezalo u svojoj knjizi “Radio sam svoj seljački i kovački posao” . Svjedočanstva o ovom događaju pokazuju da je Pokolj, genocid nad Srbima počinjen od strane NDH bio manifestacija iskonskog zla, teško razumljivog i nikada do kraja

Goran Šarić: Da sam 1998. bio na mjestu Miloševića…

18. jul 2026.

Dok god Srbi ne budu imali svoj narativ, dotle će biti persona non grata i vreća za udaranje. Zato, da sam bio na mjestu Slobodana Miloševića 1998., a još bolje 1988., osmislio bih srpski narativ. “Da sam bila na mjestu Slobodana Miloševića 1998. etnički bih očistila Kosovo.” – izjavila je jedna srpska ministrica. Iako je objasnila da misli samo na one Albance koji su odbijali srpsku državu, njene riječi su uz salve licemjernog zgražanja, prenesene u regionalnim medijima. Jul je mjesec balkanskog licemjera. Kao dijete sam gledao Europske igre bez granica. Sudionici su se natjecali u ispunjavanju bizarnih i šaljivih zadataka. Sad kad sam odrastao, gledam balkanske igre licemjerja bez

Olivera Šekularac: “Pjesma”

18. jul 2026.

Eto, majko kad ne možeš ti svojima, dođoše oni tebi… Pitam se,A ne umem sama… Kako da ne pogrešim,I kako da se ne ogrešim.Kako rečima, suzama izjadanim, okupanim…Da pretke nesahranjene iz jama dočekam..? Pitam se i pitam vas,Znate li možda kako se suze zaustavljaju, pa da se progleda i sagleda,Da se ispoštuje, zahvali,A ne zarida kad vam Jadovno u goste dolazi… Da l’ belu košulju ili crni rubac, večni bakin lički da povezem..?Pa bi i ona zaridala,“Eto, majko kad ne možeš ti svojima, dođoše oni tebi…” U zemlju lala i vetrenjača, što predačke vrleti zameni. Gde sam to ja i ko mi u goste stiže, ima li išta svetije i

Жitije Sveštenomučenika Save, Episkopa gornjokarlovačkog

17. jul 2026.

Nadbiskup Alojzije Stepinac otvoreno je rekao vladici da mora da napusti “hrvatski” Karlovac, inače će biti likvidiran. Na to mu je vladika odgovorio “Glavu dajem, ali svoj narod ne ostavljam”! Ovaj smireni i skromni, ispunjen mnogim vrlinama, episkop Crkve, rođen je 6. jula 1884. godine u Molu od blagočestivih i pobožnih roditelja Stefana i Jelisavete Trlajić. Na svetom krštenju dobio je ime Svetozar. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mestu, a veliku klasičnu gimnaziju i bogosloviju završio je u Sremskim Karlovcima. Kao darovit i vredan učenik pokazao se i tokom studija, sa najvišim ocenama završivši Pravni fakultet u Beogradu i odbranivši Pravosudni ispit u Zagrebu. Poželevši da kao sveštenik posluži

Katanac na istini logora Jastrebarsko (I dio)

16. jul 2026.

Frontal.RS donosi vam reportažu J.Mihajlović u tri dijela sa osvrtom na istorijske činjenice jednoga grada s mračnom tajnom. Zagrebački kolodvor, čini se sređenijim od ostalih stare Juge no, čim stupite na njega, ista priča. Sivilo ispod nadstrešnica kvari utisak djelomičnog održavanja potpomognutog obasjajima sunčevih zraka. Čekanje, lica ljudi napregnuta od „kad ću stići“, „kada poći“, odaju sliku svih sumornih, naizgled zaspalih, autobuskih čekališta potonulih u svojevrstan vremenski rascjep. Istovareni ovdje, ostavljeni i bačeni, prepušteni smo daljnjem snalaženju. Gurajući se među ljudima, vukući kofere, tražeći stanicu, novce, kartu za autobus, sve same sitnice za brigu, neprestano nas prati osjećaj vrtložnosti dešavanja kojemu ne možemo pobjeći, koji nas baca po svojoj želji,

Parastosom na groblju Šušnjar u Sanskom Mostu danas je obilježeno 76 godina od stradanja 5.500 Srba i 50 Jevreja, koji su ubijeni na tom mjestu na Ilindan 1941. godine.

Radmila Vuković, rođena Kragulj: DJETINjSTVO MEĐU CRNIM MARAMAMA

16. jul 2026.

Moji roditelji Jovo i Desa su živjeli u svojoj kući u Sanskom Mostu, na lijevoj obali Sane, u tada glavnoj ulici. U prizemlju je otac držao gostionicu, a gore smo mi stanovali, brat, sestra i ja. Još u maju 1941. godine Vitomir Gutić, banjalučki stožernik, u svom govoru poziva na uništenje Srba, a kasnije i na njihovo istrebljenje. Tad se mnogi ugledni Srbi uznemiriše i počeše kovati planove za bijeg u Beograd. Pošto je moj otac, po pričanju, bio tih i povučen, reče da on neće ići jer se nije ni o šta ogriješio, i tako ostade. Ipak, jedne tople junske noći 1941. godine on je legao kao i obično

Knjiga Haron i Sudbine

Haron i sudbine

15. jul 2026.

English  Ante Zemljar:  Haron i sudbine – Ustaški koncentracioni logori Slana i Metajna na ostrvu Pagu – 1941. Knjiga Haron i sudbine stravična je priča o ustaškim koncentracionim logorima Slana i Metajna na ostrvu Pagu koje su ustaše osnovali polovinom juna i rasformirali krajem avgusta 1941. godine. U knjizi su opisana mučenja i zvjerstva ustaških krvnika koji nadmašuju srednjovjekovne primjere mračne inkvizicije. Imena i događaji su autentični. To su kazivanja očevidaca, rijetkih preživjelih logoraša i preslušanja uhvaćenih ustaških krvnika. Slana i Metajna, more oko njih, sabirni centar Gospić te put do Karlobaga – mjesta su stravičnih zvjerstava, divljanja izopačenih ljudi – monstruma, mjesta nadljudskih patnji hiljada nedužnih ljudi, istorija krvlju ispisana. Knjiga je objavljena

OTVORENO PISMO I JAVNI POZIV ZA OBNOVU PRAVOSLAVNE SVETINJE U DONJOJ GRADINI

15. jul 2026.

Molimo da se pitanje obnove hrama Svetog Spasa ponovo razmotri u duhu pijeteta prema mučenicima, odgovornosti pred istorijom i svete misije Crkve da bude čuvar pamćenja i uteha stradalnima. Njegovom VisokopreosveštenstvuArhiepiskopu banjalučkom i Mitropolitu banjalučkomG.G. Jefremu Molba za ponovno razmatranje obnove hrama Svetog Spasa na prostoru Donje Gradine Vaše Visokopreosveštenstvo, Sveti vladiko, Obraćamo Vam se sa dubokim poštovanjem prema Vašoj arhijerejskoj službi i sa osećanjem odgovornosti prema našim mučenicima, istorijskom pamćenju i budućim pokolenjima. Ovo javno obraćanje nije upućeno kao kritika, već kao molba i duhovna inicijativa da se ponovo razmotri jedno važno pitanje, pitanje obnove hrama Svetog Spasa na prostoru Donje Gradine. Selo Donja Gradina, koje danas čuva sećanje

Dejan Baljošević: Sinovljevo novo odelo

15. jul 2026.

Klečao sam tako pred ovom majkom nad novim neotpakovanim odelom njenog sina sve dok me UNMIK-policajac nije pozvao da uvedem članove porodica žrtava u šator Kada sam se nakon rata prihvatio dužnosti Koordinatora za opštinu Orahovac tadašnjeg Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju  zajedničke nam države Srbije i Crne Gore, nisam ni slutio šta me sve čeka i kakve ću sve poslove morati da radim i da će na mene pasti toliki teret odgovornosti. Kao svaki mlad i nadobudan čovek mislio sam da mogu sve, ali su me spopala takva iskušenja da sam često preispitivao sebe jesam li dorastao poverenim mi zadacima, strepeći da ne obrukam i sebe i narod

Gordana_Dostanic.jpg

Za pomen žrtvama ili Ognjena Marija 1941. godine

14. jul 2026.

Prolaze decenije i polako odnose svedoke i dokumenta. Neke jame i stratišta su ostala neotvorena, a žrtve bez sveće i opela. Piše: Gordana Dostanić U leto 1941. godine u kraškim jamama Dinare, Golije, Staretine, Tušnice, Kamešnice, u čelebićkoj školi, livadi Trnovac, šumi Koprivnici, Kupreškim vratima, Borovoj glavi, Zanesovićima, Kožvarici i drugim bezimenim stratištima život je nasilno i na najstrašnije načine oduzet Srbima sa područja Livna zbog njihove nacionalnosti i pravoslavne vere. Više od 1600 žena, dece, staraca, muškaraca nestalo je u par julskih dana, uoči i na dan Svete Velikomučenice Marine – Ognjene Marije. Otrgnuti od svojih dnevnih poslova, isterani iz svojih domova izdisali su pod nožem krvnika koji nije

DA SE NE ZABORAVI: Zvao se Slobodan Stojanović i samo je htio da nađe svog psa

14. jul 2026.

Imao je samo jedanaest godina kada su ga, jedne duboke junske noći 1992. godine, roditelji šapatom probudili i rukom mu dali znak da je vrijeme da krenu. U zbjeg. U bijeg pred smrću. Zoru nisu smeli da dočekaju u svojoj kući, u svom selu Donja Kamenica, u bratunačko-zvorničkom kraju. Razuzdano i krvoločno zlo se spremalo da u to svoje uobičajeno “radno vreme” dođe po njih. Kao što je prethodnih zora dolazilo po druge seljane srpske vere i nacije. Iskradali su se na prstima, pognuti, u strahu da ne nagaze na neku granu i sve ostalo što od sebe zvuk daje. Plašili su se vlastitog kašlja… Čuo se samo pseći lavež,

Kalendar genocida: 12-22. jul 1941. godine. Stradanje Srba sa livanjskog područja

14. jul 2026.

U šumi Koprivnica (Kupres-Bugojno) na mestu Kožvarica 15. jula 1941. godine pobijeno je 11 Srba iz Livna, pretežno trgovaca i imućnijih domaćina, a potom, desetak dana kasnije, na mestu Mala vrata, ubijeno je još 49 Srba iz Livna, pretežno članova porodica pobijenih na Kožvarici i Zanesovićima. Neki izvori ukazuju da je u šumi Koprivnici, na više mesta, pobijeno 79 Srba iz Livna, ali za njih 19 nisu utvrđena imena. Dvadesetak dana nakon ubistva dr Mitrovića, dr Zubića i sudije Margetića, tačnije 12. jula 1941, na put bez povratka su povedeni drugi Srbi iz grada: trgovci, bankari, službenici, gostioničari… Posle nekoliko dana provedenih u zatvoru, najverovatnije 15. jula, pobijeni su u

RASPOLUĆENA DINAROM

13. jul 2026.

Dinara po sredini mene. Raspolutila me. Raspolućena sam Dinarom. Ja sa dva njena lica. Kamen i šuma. Rumena ruja i Suncem sasušena tanka trava. Jedno mi lice bosansko, drugo ličko, podvelebitsko. Koje je lice više moje i čija sam više ja? Ja lička i bosanska kći. Čija sam više? Piše: Cvijeta Radić Pod Dinarom se polje pružilo. Zelenilo žutim klasom presečeno ogleda se u plavetnilu od lakih krila plavih ptica ponad Troglava. A u tom polju moji. Kao na straži večnoj pod mramorom na obe strane polja. Nema nam kuća da u njima vatra zaplamti, nema ni ovce da zableji, ni psa da zalaje, ni konja da zarže… Ako! Ali

ŠTA SE SLAVI 13. JULA: Metak, čelo, potok, vir

13. jul 2026.

Kada slavite godišnjicu Trinaestojulskog ustanka, uz veliko uvažavanje prema crnogorskim ustanicima i njihovim žrtvama, sjetite se da su zajedničke aktivnosti crnogorskih ustanika sa crnogorskim komunistima, bile crveno zavođenje za Goleš planinu, jer je stvorena predstava o komunistima koji žele graditi slobodu kao i svi ostali, a zapravo se radilo samo o tome da je učešćem crnogorskih komunista u Trinaestojulskom ustanku stvorena podloga za „obračun sa klasnim neprijateljem.” Trinaestojulski ustanak jeste bio izraz borbe srpskog naroda za oslobođenje od italijanskog okupatora čiji ishodi nijesu bili izraz prvobitne narodne volje, ali je, nažalost, postao baza legitimnosti komunističkog pokreta u Crnoj Gori. (( Ako pokušamo, recimo, uporediti 13.jul 1941. i 30.avgust 2020. onda

NAJNOVIJE VIJESTI

Kolona

Probudila sam se ispod traktorske prikolice, prljava i umorna, još mokra od

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA