fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Nacistička prošlost sustigla „Špigl”

https://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/preporucujemo/2012/spigl.jpg

Hamburg – Esesovci vodili uređivačku politiku u prestižnom nemačkom nedeljniku sve do osamdesetih godina prošlog veka.

Redakcija hamburškog „Špigla”, vodećeg političkog magazina Nemačke i najtiražnijeg nedeljnika Evrope, suočila se minulog vikenda sa nemilom prošlošću. Prema izjavama učesnika javne diskusije, prošle subote, uređivačka epoha „Gebelsovih naslednika” trajala je do osamdesetih godina prošlog veka, odnosno do odlaska u penziju starih nacista.

Izraz „Gebelsovi naslednici” doslovce odgovara činjenicama. Vilfrid fon Oven, u ratu ađutant Hitlerovog ministra za propagandu Jozefa Gebelsa, bio je dugogodišnji dopisnik „Špigla” iz Južne Amerike, premda je u Nemačkoj pokrenuta istraga protiv njega zbog glorifikacije „junaštva armija Trećeg rajha”. Nevolja po „Špigl” utoliko je veća, jer je Vilfrid fon Oven uspeo da pobegne u Južnu Ameriku zahvaljujući lažnim ispravama koje je ispostavio BND i putnom nalogu koji je potpisao tadašnji izdavač Rudolf Augštajn.

Fon Oven nije bio jedini nacista u redakciji. Spoljnopolitičku liniju određivao je do odlaska u penziju 1979. godine zamenik glavnog urednika Georg Volf – u ratu analitičar Rajnharda Hajdriha, kasnije obaveštajni analitičar u Trećem odseku bezbednosne službe Esesa.

Volfov „mentor” bio je pravosnažno osuđeni, kasnije pomilovani oficir Esesa, ratni zločinac Horst Manke. Volf se „osamostalio” 1969. godine, kada je Manke – do tada član upravnog odbora nadležan za uređivačku politiku – unapređen na položaj poslovođe Udruženja nemačkih izdavača nedeljnih i mesečnih magazina.

Istina o nacističkim spregama u „Špiglu” izišla je u punom obimu na videlo u okviru javne diskusije, vođene povodom pedesetogodišnjice upada pripadnika obaveštajne službe i policije u redakciju, u septembru 1962. godine. Uhapsili su vlasnika i glavnog urednika lista Augštajna pod sumnjom veleizdaje. Povod je bio izveštaj o manevrima NATO-a „Faleks 62” na kojima je, po Augštajnu, nemački Bundesver ispoljio diletantizam.

Afera je okončana posle 103 dana – pobedom pristalica slobode štampe. Augštajn je pušten na slobodu, tadašnji ministar odbrane Franc Jozef Štraus je bio prinuđen da podnese ostavku, a mesec dana kasnije je i kancelar Konrad Adenauer podneo ostavku.

Do danas nije u potpunosti razjašnjeno da li zasluge za pobedu pripadaju novinarima i pristalicama slobode štampe, ili – bezbednosnim službama, pre svega BND-u.

Uređivačka politika u „Špiglu” prešla je u jesen 1962. godine u ruke kolektiva kojim su upravljali nekadašnji nacisti. „Bili su inteligentni, povezani sa centrima nacionalne orijentacije”, rekao je juče referent javne diskusije, profesor žurnalistike u Berlinu Luc Hahmajster: „Cilj im je bio podsticaj novog samopouzdanja Nemaca – građenog na greškama iz prethodne istorije”.

Glavni urednik „Špigla” Georg Maskolo, organizator simpozijuma na temu prošlosti hamburškog magazina, istakao je u završnoj reči da „šačica bivših nacista nije mogla da naudi njegovom listu”. Naglasio je da bi zapostavljanje neprijatnih istorijskih detalja moglo da dovede u pitanje današnju objektivnost nedeljnika.

 

Izvor: VASELjENSKA

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: