fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

NACIONALNI RAD VITEŠKE ORGANIZACIJE SOKO DO DRUGOG SVETSKOG RATA

https://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/preporucujemo/2013/nedeljkovic-pomenik.jpgSokolski pokret nastao je u borbi za očuvanje nacionalne svesti. Kako je istakao dr. Laza Popović : „Ideju sokolsku čini

sinteza vežbe i nacionalne kulture“.  U časopisu „Srpski Soko“ istaknuto je : „Kultura je moderno ratničko oružje,
mnogo ubitačnije od handžara i puške, jer odrađa i zarobljuje duh. Stupnjem kulture meri se veličina svakog naroda. …Srpski Soko prikuplja pod svoja krila sav srpski narod, on stvara jaku vezu između pojedinih delova našega naroda.“ (1) Osnovni cilj sokola bio je telesno zdrav, moralno jak, a nacionalno svestan narod.  Sokoli su isticali da se u naciji održavaju veze sa precima i da zaveti i zadaci predaka postaju zaveti i zadaci potomaka. Sokoli su slavili  Vidovdan.

 

Skupština delegata župe Mostar „Aleksa Šantić” održana je 6.marta 1927. u Dubrovniku. Starosta župe Čeda Milić govorio je o zadacima Sokolstva u nacionalnoj državi i o radu za opše ciljeve Slavenstva. Prilikom skupštine održan je  „Sokolski dan u Dubrovniku”. Povorka sokola sa sokolskom muzikom krenula je do Gundulićevog spomenika, a zatim do spomen ploče poginulim Dubrovčanima omladincima-dobrovoljcima, da položi lovor-vjence i „proslavi njihovu misao, koju je naše Sokolstvo prihvatilo i visoko istaklo.” Pred  spomenicima govorili su  Čeda Milić, dr. Pavao Zanki, Gavro Milošević, Antun Bartulović i Čedomir M. Škekić. U veče priređena je svečana akademija. (2)

Od 5 do 9 septembra 1928. održan je u Skoplju VI pokrajinski slet  JSS. Sletu je prisustvovalo mnoštvo članova  JSS,  čehoslovački sokoli, delegati Lužičkih Srba, poljskog i ruskog sokolstva. Tom prilikom sokoli su posetili  Kosovo polje, gde je izvršena zakletva Sokolstva i pročitana deklaracija Jugoslovenskog Sokolstva.   Na proslavi proboja Solunskog fronta 7 i 8 oktobra 1928. u Beogradu učestvovalo je 700 sokola. Na proslavi sokoli su učestvovali u povorci narodnih delegacija. Povorka je prošla centrom Beograda od crkve Sv. Save do Kalemegdana. Ispred sokolskih zastava išla je muzika sokolskog društva u Kumanovu. U povorci su bile sokolska muzika iz Subotice i fanfare iz Vinkovaca. (3)

Na proslavi Dana Ujedinjenja 1. decembra 1928. u Dubrovniku učestvovalo je 149 članova Sokolskog društva u Dubrovniku sa muzikom. Sokoli su zajedno sa nacionalnim građanstvom i omladinom posetili grobove Tome Poljaka, dobrovoljca preminulog u Dubrovniku 7.2.1920. i sahranjenog na Vojnom groblju, i Miloša Maržana, streljanog 1914. sahranjenom u pravoslavnom groblju na Boninovu. Na grob Poljaka položio je Soko lovor-vijenac uz govor staroste Nika Šutića, a na grob Maržana sokoli su položili trnov-vijenac uz govor staroste. Na nadgrobnom spomeniku Maržanu, podignutom troškom Sokola, pisalo je : „Milošu Maržanu. Obješenom 24.9.1914. od krvoločne Austrije. Postavi Sokolsko Društvo 1928”. (4)

Sokoli su učestvovali na proslavama 700 godišnjice smrti sv. Save, 100 godišnjici Varvarinske bitke, na proslavi podizanja spomenika Njegošu u Beogradu, na proslavi Filipa Višnjića, Cerske bitke, … . Posećivali su redovno Oplenac, grob Neznanog junaka na Avali, Kajmakčalan i davali su pomene izginulim ratnicima na Kosmaju 1914.  Proslava 550-godišnjice Kosovske bitke 1939. održana je pred spomenikom  koji je 1928. podiglo sokolstvo. (5)

Državni lugar Đorđe Cvetković našao je na Kosmaju grob artiljerca-brđanina, koji je poginuo u jesen 1914 kraj svog topa. Dr. Pera Ilić, pročelnik Soko X Beograd-Voždovac, bio je pukovski ratni lekar u Prvom svetskom ratu. Rešio je da u svom rodnom kraju podigne spomenik na mestu gde su nađene kosti jednog od neznanih junaka. Predložio je Sokolskom društvu X Beograd da  ono podigne spomenik kao svoj zavet u  Sokolskoj Petrovoj petogodišnjici. Devetog oktobra 1938. na dan smrti kralja Aleksandra osvećen je spomenik i položen u kriptu kovčeg sa kostima neznanog Kosmajskog junaka. Krenula je litija iz sela Koraćice na grob na Kosmaju. Druga grupa, posle opela nad kostima čuvanim u kovčegu do izgradnje spomenika u Nemenikućskoj crkvi, sa svečanom pratnjom krenula je ka grobnici-spomeniku. Posle pomena održali su govore sveštenik M. Rakić, podstarešina sokolskog društva Bora Josipović, dr. P. Ilić, prosvetar Milić Majstorović i upravitelj Nemenikućke škole Stojan Milosavljević. Na spomeniku je bilo uklesano „Srpskim vitezovima izginulim 1914. god. na Kosmaju u odbrani Srbije i izgradnji Jugoslavije”, „Zahvalni Soko X Beograd-Voždovac” i „U spomen Petrove petoletnice 1938 god.” (6) Uredništvo  „Ratnog Pomenika” istaklo je : „Zahvalnost je najveći podstrek za nove podvige. Duhovno oživljavanje i poštovanje palih žrtava za svoju otadžbinu i svoj narod, najbolja je garancija za moralno vaspitanje i današnjice i pokoljenja. Dižimo i oživimo pale žrtve ! Dižimo ih, jer tek tada imamo prava da i mi živimo. Oni su pali da mi podignemo, oni su izginuli da mi živimo.” (7)

Sokolska župa Beograd odlučila je da se 1. decembra 1938. na svečan način obeleži dvadesetgodišnjica oslobođenja i ujedinjenja. Za ovu proslavu prihvaćena je sugestija Saveza sokola da u njoj uzmu učešća prestolničke ratničke, nacionalne, kulturne organizacije i savezna uprava i to u sokolskoj povorci i na svečanoj župskoj sednici gde bi predstavnici ovih organizacija dali svoje izjave i solidarisali se sa sokolskim pogledima. Hiljade starih ratnika, rezervnih oficira, dobrovoljaca, članova Narodne odbrane, Jadranske straže, Kola Srpskih Sestara, Jugoslovenskog i Srpskog kulturnog kluba, Saveza emigrantskih udruženja Istra-Trst-Gorica, članovi Društva slovenska misao, Narodna svest i masa studenata beogradskog Univerziteta. Svi su bili sa svojim zastavama a studenti sa transparentima i natpisima : Studenti sa sokolima !, Čuvaćemo granice ! U Saveznom domu, današnjem Protokolu na Terazijama, održan je deo svečanosti a nastavljen u Sokolskom domu u Tiršovoj ulici. Tu su predstavnici udruženja iz Beograda govorili o značaju 1. decembra. (8)

https://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/preporucujemo/2013/nedeljkovic-zlatnik.jpgUprkos hajci na sokole u Banovini Hrvatskoj starešinstvo Saveza Sokola K.J. organizovalo je proslavu 25-godišnjice boja na Mojkovcu. Proslava je održana 31. avgusta 1940. na Cetinju. U Zetskom domu održana je svečana sednica  Saveza Sokola K.J. i Sokolske župe Cetinje. Sednici su prisustvovali sokoli iz svih krajeva naše zemlje. U ime vojske govorio je general Varjačić. Svečanost je nastavljena 1. septembra 1940. na Mojkovcu. Priređen je pomen palim žrtvama u borbama  koje su završene na Badnji dan i Božić Mojkovačkim bojem. Posle pomena održana je parada vojske i svih prisutnih živih ratnika. Uredništvo Ratnog pomenika istaklo je : „Priređivanjem ove svečanosti na Mojkovcu kao i hodočašćem na Kajmakčalanu, sokoli nam daju vere i pouzdanja, da će u buduće povesti omladinu onim putem, kojim su je vodili njihovi očevi i dedovi. Ovo viteško buđenje kod sokola samo nas može obradovati i mi im želimo uspeha na pravome putu nacionalnog i viteškog vaspitanja omladine. Ne klonite, dragi sokoli, već napred i samo napred, za svoga Kralja i svoj narod.”  Sokoli su sledili reči kralja Aleksandra  : „Jugoslavija će biti dostojna sviju slavnih pobeda, ako svoja pokolenja vaspitava primerima naših nacionalnih mučenika i junaka.” (9)

Među književnicima član sokola bio je Miloš Crnjanski. U jednom članku istakao je : „Sokolski domovi po svim našim krajevima najbolje je što možemo sagledati u hronikama našeg svakodnevnog života. U trenutku ma kakvih mračnih oblaka  oko nas i među nama, njih se treba setiti. … Ne vidim, danas, ništa što bi zaslužilo više nego oni pozdrav : Zdravo sokoli ! “(10).

Antun Gauder, naraštajac iz Vinkovaca pišući o sokolskoj naraštajskoj školi na Paliću istakao je šta je zadatak  sokolskog obrazovanja : „… jednu zajednicu i bratsku celinu, jaku isposobnu da odoleva svima napadima zavidnika i sokolskih protivnika, kojima je naš uspeh trun u oku i koji dobro znaju da ćemo im mi biti najžešći protivnici i najveća prepreka u njihovom razornom delovanju. Stvoriti taku zajednicu cilj je ove naše naraštajske škole.” (11)

Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije otvorio je početkom 1941. u Beogradu u  zgradi Protokola na Terazijama Muzej Narodnog jedinstva i Muzej Jugoslovenskog Sokolstva (12). Zgrada je odabrana jer je prestavljala najdragoceniji objekat muzeja. U toj zgradi proglašeno je Ujedinjenje 1. decembra 1918. Muzej Narodnog Jedinstva nalazio se u velikoj dvorani, u kojoj je proglašeno Ujedinjenje. Sokolski Muzej nalazio se u tri prostorije zgrade. Osim toga, prednje odaje služile su za svečane sokolske prijeme. U toj kući nalazio se Kraljevski dvor od kraja Prvog svetskog rata, pa do venčanja kralja Aleksandra. Zgradu je kralj Aleksandar poklonio Sokolima. Do otvaranja muzeja u zgradi se nalazio Dom (sedište) Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. U muzeju su bili izloženi predmeti koji su podsećali na sudelovanje Sokolstva u borbi za oslobođenje i ujedinjenje ( Dobrudža, Solunski front, Pivkov bataljon ).  Dokazi o streljanjima Sokola za vreme Prvog svetskog rata,  …. .(13)

Sokolski pokret nastao je u borbi za očuvanje nacionalne svesti. Osnovni cilj sokola bio je telesno zdrav, moralno jak, a nacionalno svestan narod.  Sokoli su isticali da se u naciji održavaju veze sa precima i da zaveti i zadaci predaka postaju zaveti i zadaci potomaka. Zato su proslavljali Vidovdan i Dan Ujedinjenja. Sokoli su omladinu vaspitavali na  primerima nacionalnih mučenika i junaka. Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije otvorio je početkom 1941. u zgradi Protokola na Terazijama Muzej Narodnog jedinstva i Muzej Jugoslovenskog Sokolstva.

 

Saša Nedeljković

član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

 

 

Napomene :

  1. Raf.P., „Nacijonalni i socijalni zadatak Srpskog Sokola“, „Srpski Soko“, br. 5, 17.(30.) dekembra 1909, Sremski Karlovci, str.91; „Oko sokolovo“, Beograd, april- maj 2005, br. 21- 22, str. 17;
  2. „Spomenica 25. godina sokolskog rada u Dubrovniku”, Sokolsko društvo Dubrovnik, Dubrovnik, 1929, str. 72, 73;
  3. „Jugoslovenski sokolski kalendar 1930”, u Ljubljani 1929, str. 80; Dr. M. Dragić, „Sokolstvo na proslavi desetogodišnjice  proboja Solunskog fronta”, „Soko Dušana Silnog”, 1928, God. IV, str. 176;Milan  R. Majstorović, „O poštovanju umrlih predaka“, „Oko sokolovo“, br.7 i 8, 1939, Beograd, str.85 ;
  4. „Spomenica 25. godina sokolskog rada u Dubrovniku”, Sokolsko društvo Dubrovnik, Dubrovnik, 1929, str.  77, 78, 79, 80, 81, 82, 87;
  5. „Kako se razvijalo sokolstvo“, „Oko sokolovo“, 1937, br.7,  str.126-156; „Proslava Cerske bitke, str.104; „Proslava 550-godišnjice Kosovske bitke“, str.105, „Oko sokolovo“, br.7 i 8, 1939, Beograd;
  6. Uredništvo, „Podizanje i otkrivanje spomenika na Kosmaju”, „Ratni Pomenik”, Beograd, maja 1939, br. 1, str. 15, 18;
  7. Uredništvo,  „Ratni Pomenik”, Beograd, maja 1939, br. 1, str. 20;
  8. „1. decembar 1938. g u Beogradu”, Oko sokolovo, br. 1, Beograd, 1939, str. 3-10;
  9. „Proslava boja na Mojkovcu”, „Ratni Pomenik”, Beograd, septembar 1940,  br. 6, str. 5; „Ratni Pomenik”, Beograd, septembar 1940,  br. 6, str. 1;
  10. 10.  „Miloš Crnjanski povodom 115 godina od rođenja i 11 od smrti“, „Oko Sokolovo“  Beograd, decembar 2008, br. 31-32, str. 4; Boško Stanišić, „Miloš Crnjanski, fudbaler i sportista”, Beograd 1995, str. 175-176;
  11. 11.  Antun Gauder, „U sokolskoj naraštajskoj školi”, „Bratstvo”, Osijek, 15 oktobra 1939, br. 10, str. 208;
  12. 12.  ”Muzej narodnog jedinstva i Sokolski muzej urediće se u Krsmanovićevoj zgradi na Terazijama”, “Vreme”, 10.januar 1941, Beograd, str.3 ili „Sokolski Glasnik”, br.50, God. XI, Beograd;
  13. 13.  Dr. M. Kovačić, „Sokolski muzej”, “Sokolska Prosveta”, Septembar 1932. Novi Sad;

 

Vezane vijesti:

Nedeljković: Sudbina sokola u Orašcu kod Dubrovnika

List ,,Dubrovnik” o borcima za oslobođenje i ujedinjenje 1912 – 1918.

Sećanja V. M. Vukmirovića na borbe četnika u Balkanskim ratovima

Saša Nedeljković: Dubrovački Srbi i Savez srpskih kulturnih ustanova

Nedeljković: List ,,Dubrovnik” o pokušajima pohrvaćenja Srba katolika i Bunjevaca

Nedeljković: Dubrovački Srbi

Nedeljković:Bokelji i Boka Kotorska u listu ,,Dubrovnik” od 1937. do 1941 godine

Nova Jugoslavija u Dubrovniku

 

 

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: