arrow up

Podijelite vijest:

Miroljub Jevtić: Da li „Crkva u Hrvata“ razmišlja o svojoj budućnosti

Misli li vrh HRC da papi treba bes Svetskog jevrejskog kongresa? I što je još važnije, bes Ruske pravoslavne crkve (RPC).

Miroljub Jevtić (Izvor: Politika)

Ovaj tekst  piše  neko  ko je  u najmanju ruku  blagonaklon prema Hrvatskoj rimokatoličkoj crkvi (HRC), ako ni zbog čega drugog ono zbog zajedničkih vrednosti koje bi trebalo da crpimo iz Jevanđelja.  Polazeći  od toga pitam  se  da li su  prilikom donošenja odluke o  službi posvećenoj  događajima u Blajburgu ozbiljno razmislili o  stanju u kome se nalazi hrišćanstvo? Celokupno hrišćanstvo, ali  i hrišćanstvo  u njihovoj otadžbini BiH? Meni se čini da nisu.  Da li sam u pravu ili nisam neka pokažu sledeće činjenice.

Najvažnija od svih, za njih je podatak da rimokatolicizam u Bosni više skoro da ne postoji. To što postoji u Sarajevu i Bosni  srebrenoj  jesu enklave sa  značajnom  crkvenom infrastrukturom  ali bez vernika. O tome najbolje svedoči anegdota koju je ispričao hrvatski pesnik iz Sarajeva Mile Stojić: „Najznačajnija direktorska fotelja koju u Sarajevu ima neki Hrvat nalazi se u upravi gradskog groblja.” Namerno sam rekao u Bosni jer sam odvojio Hercegovinu. Tamo rimokatolicizam postoji. Ali se iz Hercegovine svaki dan sve više ljudi iseljava i odlazi put Hrvatske ili sveta. Dakle, rimokatoličko hrišćanstvo iz BiH isparava iz dana u dan. Sa izvesnošću da će sasvim nestati.

U takvoj situaciji njima najbliži hrišćani su pravoslavni. Stotinu puta sam se uverio od Filipina, preko Bagdada, Najrobija do Čilea da me tamošnji rimokatolici sa hrišćanskom ljubavlju prihvataju.

I umesto da se ponašaju u tom smislu oni službom u ime Blajburga podsećaju sarajevske Srbe da je rimokatolička crkva u NDH  zdušno podržavala njihovo istrebljenje. Odmah su dobili odgovor od Mitropolije dabrobosanske SPC da „dovođenjem Blajburga u Sarajevo trajno zatvaraju vrata saradnje i svih odnosa ove mitropolije sa Nadbiskupijom vrhbosanskom” i,, lično …mitropolita… Hrizostoma s kardinalom Puljićem”. Sasvim je normalno da su se protestu pravoslavnih pridružili i Jevreji koji su se preko značajnih jevrejskih institucija i  pred Blajburgu posvećene službe, oštro suprotstavili. Najznačajnija u tom smislu jeste reakcija moćnog Svetskog jevrejskog kongresa.

I gde smo sad? Da li iko, ko slovesno misli, može da poveruje da te vesti neće stići do pape Franje? I šta sad papa da kaže? Da podržava zločince koji su, mada kršteni, svojim životom i zločinima praktično sami sebe ekskomunicirali iz Rimokatoličke crkve. Da li HRC vidi u kakvom je položaju rimokatolicizam? On u Evropi, SAD, Kanadi i Australiji umire korakom od sedamdeset sedam milja. Kako to izgleda u ciframa neka pokaže podatak koji je u časopisu „Politikologija religije”, čiji sam osnivač, izrekao moj španski kolega Alfonso Peres Agote, profesor univerziteta Komplutensa iz Madrida. Broj  Španaca pripadnika RKC 1965. iznosio je 83 odsto, da bi 2008. pao na samo 27,75 procenata. Na samo 27 procenata! Smanjio se  za skoro tri četvrtine! U Španiji verovatno najznačajnijoj rimokatoličkoj i hrišćanskoj naciji u istoriji čitavog hrišćanstva!

Vinko Puljić (Foto: Dnevni avaz)

Bilo je mučno te iste 2008. godine na Svetskom sociološkom forumu u Barseloni slušati i ogavne napade  španskih kolega na RKC. Za njih je RKC kriva zato „što  greje sunce u leto, što pada kiša, što psi laju”. Neverovatno ali skoro da je bukvalno bilo tako. Osetio sam se prozvanim da branim RKC od njih, ali ništa nije vredelo.

U Latinskoj Americi gde je RKC dominantna  dolazi do strašnog osipanja vernika koji prelaze u protestante, naročito u pentekostalce. Vraćajući se iz Valparaiza u Santjago, na autobuskoj stanici sam video masu ljudi kako ulazi u prostoriju koja je izlazila na stanične perone. Radoznao da vidim šta je ušao sam unutra. Više hiljada nekadašnjih rimokatolika pažljivo su pratili glas pentekostalnog propovednika i u transu izgovarali molitve.

U Beču da nema Poljaka i Hrvata crkve bi se zatvorile. Austrijanci neće u sveštenike. A u mnogim bečkim crkvama nedeljna služba se održava uz prisustvo pet, šest starica koje je paroh dovezao u crkvu. Inače bi bila prazna.

Misli li vrh HRC da papi treba bes Svetskog jevrejskog kongresa? I što je još važnije, bes Ruske pravoslavne crkve (RPC). Nek se sete zašto je papa molio da se sretne sa ruskim patrijarhom na  Kubi? Bez Ruske pravoslavne crkve danas nema hrišćanstva, ne pravoslavlja nego hrišćanstva! Jedina hrišćanska denominacija koja je sada u poziciji u kojoj je bio Vatikan do rušenja Habzburga jeste RPC. Ruski patrijarh zbog simbioze vlasti Rusije sa Crkvom, figurativno rečeno, drži  ključ od nuklearnog kovčežića zajedno sa Putinom.  Ne pripisuju se bez veze sledeće reči Zbignjevu Bžežinskom, ideologu Trilateralne komisije, koja snažno deluje i u Srbiji. ,,Posle kolapsa SSSR, glavni neprijatelj SAD biće Ruska pravoslavna crkva.”

HRC izgleda nije svesna da je ona za papu beznačajna. Hrvati čine samo 0,3 odsto ukupnog broja rimokatolika. Da svi nestanu za RKC to ne bi značilo ništa! I ako zbog potrebe saradnje sa Putinom treba žrtvovati  Hrvate, mislite da li bi papa oklevao? Uostalom, pored  većinske, postoji i filipinska  rimokatolička ,,autokefalna” crkva odvojena od pape, pa može to da bude i hrvatska.

Autor je profesor univerziteta, osnivač naučne discipline politikologije religije

Naslov i oprema: Stanje stvari

(Politika, 31. 5. 2020)

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​