arrow up

Podijelite vijest:

Mesto ustaškog pokolja Srba uskoro pod okriljem Vatikana

Bivši poljski nadbiskup Henrik Hoser, kojeg je papa Franja imenovao apostolskim vizitatorom za Međugorje, održaće u nedelju prvu misu u tom mestu u Hercegovini, čime će biti ozvaničeno da Vatikan pod svoje okrilje stavlja ovo «sveto mesto» za katolike pošto veruju da se tu ukazala Bogorodica.

Sarajevski portal Kliks navodi da je Hoserov glavni zadatak poboljšanje rada sveštenika sa hodočasnicima i da su njegova ovlašćenja vrlo široka pa će verovatno uticati i na kadrovska pitanja, za koja je do sada bio merodavan isključivo mesni biskup.

Navodi se da to podrazumeva dovođenje novih, i to stranih sveštenika u međugorsku župu, ali i uticaj na izbor župnika.

Portal navodi da je Rimokatolička crkva decenijama bila suzdržana prema Međugorju i na snazi je bila izjava Biskupske konferencije Jugoslavije iz 1991. koja nije branila hodočašća, ali nije ni utvrdila da se radi o natprirodnim ukazanjima.

Navodi se da se preokret se desio 2010. godine kada je papa Benedikt XVI imenovao kardinala Kamila Ruinija, a rad je nastavio papa Franja, koji je prošle godine u Međugorje uputio Hosera kako bi analizirao pastoralnu situaciju.

«Ukazivanje» Bogorodice
24. juna 1981. godine, a upravo na godišnjicu ustaškog pokolja, šestoro dece iz hrvatskih porodica (najmlađe je imalo 10, a najstarije 16 godina) „videlo“ je u Međugorju Devicu Mariju. To su rekli roditeljima, što je bilo dovoljno da se napravi kult zbog koga je ovo hercegovačko selo do danas posetilo više od 30 miliona hodočasnika, a ondašnjim katoličkim sveštenicima džepovi su napunjeni do vrha.

Među tom decom našla se i unuka ustaše Mata Ivankovića, koji je učestvovao u pokolju 3.000 Srba u Međugorju.

Odmah po objavljivanju „čuda“ verski obredi su pretvoreni u propagandu ustaštva. Pevane su pesme u čast Ante Pavelića, a na stenama i fasadama osvanuli su ustaški simboli.

— Nacionalni identitet savremenih Hrvata prečesto je građen na katoličanstvu i suprotstavljanju Srbima, koji su poslužili kao cement za spajanje raznorodnog nacionalnog stanovništva stopljenog u hrvatsku naciju, gde je značajan udeo pokatoličenih Srba iz različitih istorijskih epoha, ali i Čeha, Mađara, Nemaca i drugih naroda nekadašnje Austrougarske, koji su se vremenom asimilovali — rekao je za Novosti istoričar Dragan Petrović.

BAHANALIJE KOD PLAVE GROBNICE
Na hrvatskom ostrvu Pag i njegovom najpopularnijem letovalištu za mlade Zrće, i ove godine organizuju se lude žurke, na kojima se opija i orgija… Sve ovo odvija se pored mesta gde se nalaze kosti hiljade srpske dece i žena, ubijenih u dva logora — „Slana“ i „Metajna“.

Prvi logor za žene i decu u Drugom svetskom ratu bio je onaj u Metajni. Nalazi se nedaleko od plaže „Zrće“. Na dnu mora, ispred „hrvatske Ibice“, je plava grobnica sa kostima mučenika kojima su posle klanja vezivali kamenje oko vrata i bacali ih u vodu.

Nedavno je treći put uništena spomen-ploča žrtvama ustaškog terora logora „Slana“ i „Metajna“. Savez antifašističkih boraca i Srpsko narodno veće postavili su je 29. juna, a uništena je već 18. jula. Prvi put ploča je postavljena 1975, a uništena 1991. Obnovljena je tek 2010, kada je potrajala tek dva dana.

HRVATSKI DOM i bistvo 1.200 srpskih civila u glinskoj pravoslavnoj crkvi krajem jula 1941. godine
Ubrzo po završenom pokolju, Glinska crkva je srušena, a na njenom mestu, šezdesetih godina prošlog veka sagrađen je Spomen-dom žrtava fašizma. Međutim, 1995. godine oštećene su i uklonjene ploče sa imenima žrtava, a spomen-dom preimenovan je u Hrvatski dom!

(Tanjug/Novosti)

Izvor: NOVINSKI FRONT

 

Vezane vijesti:

Prebilovci – hercegovački zavjet i oporuka | Jadovno 1941.

MILENKO JAHURA: RAT PROTIV SRPSKIH ЖRTAVA I KULT …

Ivan Jovanović – Crni: Ustaša jamar i Titov partizan …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​