PRIŠTINA, 20. JUNA (SRNA) – Istrage o trgovini organima u slučajevima „Medikus“ i „Žuta kuća“ mogle bi biti spojene jer postoji sumnja da je u oba slučaja umiješan isti kriminalni klan, kaže za Srnu izvor iz sjedišta Misije Euleksa u Prištini. „U pitanju su dva odvojena slučaja. `Žuta kuća` je pod istragom specijalnog tužioca Klinta Vilijmsona, dok istragu trgovine organima i ilegalne transplatacije u bolnici `Medikus` na putu Priština-Kosovo Polje vodi Euleksov tužilac Džonatan Ratel“, kažu u Euleksu.
Sagovornik Srne kaže da postoje tragovi koji upućuju da je uzimanje organa vršeno u „Žutoj kući“ uz znanje bivših vođa OVK predvođenih Hašimom Tačijem.
„Istovremeno, izvjesno je da se transplatacija u `Medikusu` i trgovina organima odvijala uz znanje privremene Vlade Kosova i njenih zvaničnika“, kažu u Euleksu i dodaju da to dovodi u vezu ova dva krivična djela organizovanog kriminala.
Ono što razdvaja ove slučajeve su vremenske odrednice, jer je „Žuta kuća“ vezana za period od 1998. do 1999. godine, a „Medikus“ u poslijeratnom periodu, kažu u Euleksu ne odbacujući mogućnost da bi istragom moglo da bude utvrđeno da je „Medikus“ nastavak „Žute kuće“.
Izvor Srne navodi da se istrage o trgovini organima i ilegalnoj transplantaciji temelje na dokazima koji su prikupljeni u Moldaviji, Rusiji, Turskoj i na Kosovu.
„Svjedoci optužbe su naveli da su dolazili na Kosovo pošto su prethodno ugovorili cijenu od oko 30.000 evra za bubreg koji je kasnije, kako je istragom utvrđeno, prodavan pacijentima sa zapada po cijeni i do 100.000 evra“, kaže izvor Srne koji želi da ostane anoniman.
Optužnicom iz 2011. godine su, kako navodi taj izvor, obuhvaćeni profesor medicinskih nauka na Univerzitetu u Prištini Ljutfi Derviši, osnivač „Medikusa“ Ilir Recaj, turski hirurg JusuF Somnez i izraelac Moše Harel, kome se sudi u odsustvu.
Slučaj „Žuta kuća“ zasnovan je na svjedočenju bivšeg glavnog tužioca Haškog tribunala Karle del Ponte i specijalnog izvjestioca Savjeta Evrope Dika Martija.
Prema tvrđenju sagovornika, istraga o „Medikusu“ i sudski postupak su javni i veoma transparentni, dok je slučaj „Žuta kuća“, prvenstveno zbog bezbjednosti specijalnog tužioca i istražioca „obavijen velom tajne“.
„Potrebno je obezbijediti zakonske uslove zaštite svjedoka i podataka. Sve dok se ne dobiju stoprocentne garancije teško da se može govoriti o stvarnoj istrazi slučaja `Žuta kuća`“, kaže sagovornik, navodeći da je bezbjednost jedan od razloga odgađanja svjedočenja Dika Martija u slučaju „Medikus“, najvjerovatnije za septembar, ali se uveliko razmišlja da on svjedoči video linkom ili da bude saslušan na neutralnom terenu.
Sagovornik tvrdi da je u slučaju „Medikus“ sve jasno i da je optužnica dovoljno potkrijepljena dokazima, ali je problem bezbjednosti sudskog vijeća .
„To je osnovni problem protežiranja ovog sudskog postupka, dok u slučaju `Žuta kuća` postoji samo sumnja, jer su tragovi uglavnom uništeni“, kaže Srnin izvor.
Sagovornik navodi da je zbog toga, u potrazi za dokazima, Vilijamson u više navrata boravio u Tirani i Beogradu kako bi preuzeo dokumentaciju sa kojom raspolažu tamošnja ministarstva unutrašnih poslova.
„Zabrinjavajuće je da u Tirani nema tragova koji na bilo koji način mogu pomoći istrazi“, tvrdi sagovornik, dodajući da je i dokumentacija MUP-a Srbije sporna, jer je prikupljena posredno i bez uviđaja na licu mjesta.
Srnin izvor kaže da zbog toga Vilijamson mora obaviti istragu u Albaniji u kojoj, takođe, postoji problem zaštite svjedoka i dokaznog materijala.