fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

„Mali Hitler” iz prvomajskog sokaka

Kadar u kom Titov pionir, na zaprepašćenje učiteljica salutira u maniru Hitlerjugenda, jedan je od onih koji nepogrešivo hvata duh epohe u kojoj je nastala, ocenjuje istoričar dr Srđan Cvetković
Mališan greškom pozdravlja dok preneražene vaspitačice reaguju (Foto Istorijski muzej Pančevo)
Mališan greškom pozdravlja dok preneražene vaspitačice reaguju (Foto Istorijski muzej Pančevo)

Prvi maj, 1946. godina, centar Pančeva. Glavna gradska ulica, svečani defile, vijore se zastave države i partije, u skoro svakoj ruci transparent. Izašli na ulice, radnici, napredni omladinci, skojevci, narod pančevački, u najboljim odelima i obaveznim šeširom, đaci u ispeglanim belim bluzama, narodnim nošnjama – proslava Dana rada u slobodi… Svečanim defileom se ori, odjekuje: „Da nam živi, živi rad…” Dokumenta i fotografske zapise prepoznatljive ikonografije čuva pančevački Arhiv. Čuva i jedan kadar nastao zahvaljujući oštrom oku i hitroj ruci neznanog fotografa. Uhvaćen je trenutak kakav se ne pamti.

Prolazi procesija pešaka, neki su na kolima sa konjskom vučom, a u prikolici kamioneta cela četa pripadnika pančevačkog Partizanskog doma. Tu su i učiteljice. Pozdravljaju okupljene, kako ko zna i ume… Baš tako…

Jedan mališan (u prvom redu, treći sleva) podiže ruku uvis, ispred sebe salutirajući u maniru Hitlerjugenda, osnovanog 1922. godine kao Jungšturm Adolfa Hitlera. Objektiv hvata baš taj trenutak i preneražene učiteljice, koje verovatno „u nastavku fotografije” Malog Hitlera prekorevaju, a ruka je hitro spuštena. No, tren je već zabeležen, za istoriju…

Ovu „ekskluzivu” otkrio je dr Srđan Cvetković i uvrstio je u sjajnu multimedijalnu izložbu „U ime naroda – represija u Srbiji 1944–1953”, koja je putovala Srbijom, pa stigla i u ovdašnji Narodni muzej i nije prošla nezapaženo. Taj tren, „običnim” posmatračima je uglavnom bio simpatičan, šaljiv i mahom izazivao smeh, dok dr Cvetković, na molbu „Politike”, skida sloj po sloj ovog dokumenta, jer se sa „istorijske fotografije” može štošta iščitati o „tom” vremenu.

– Ova fotografija sa proslave Prvog maja 1946. godine, koju smo pronašli u fondu Istorijskog arhiva Pančeva, interesantna je iz nekoliko razloga. Ostavlja snažan utisak poprilična nepismenost onih koji su organizovali skup, vidljiva u nizu slovnih grešaka prilikom pisanja parole.

Drugi nivo je što je neko naknadno pretpostavljamo posle sukoba sa Informbiroom 1948. precrtao Staljinovo ime, iz jasnih razloga. Ime nekada ideološkog prvosveštenika komunista, postalo je izrazito nepoželjno.

Treći nivo scene je i najzanimljiviji – vidno uzbuđenje učiteljica koje su primetile da jedan od dečaka ne pozdravlja na propisan način već je podigao ruku kao na nacističkim sletovima. Stoga je ova fotografija jedna od onih koja nepogrešivo hvata duh epohe u kojoj je nastala – objašnjava dr Srđan Cvetković, viši naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju.

Postoji i parna fotografija ovoj, koja slika drugu stranu kamioneta, dupke punog decom iz jedne od pančevačkih škola, sa kojeg se šalje i poruka „Živeli Titovi pioniri, budući graditelji nove Jugoslavije” i u nastavku „Živeo heroj Tito”, takođe loše ispisana. Naš sagovornik napominje i da je posle Drugog svetskog rata komunistički režim nemilice eksploatisao decu i omladinu za proslavu ideoloških praznika (rođendan Josipa Broza, Prvi maj, Dan Republike…) i tvorenje Kulta ličnosti.

– Ideologija i kult ličnosti su, pored sveprisutne represije, bili osnovni stubovi sistema. Praznici, ritualno proslavljani, odmenili su tradicionalne verske proslave, ideologija postala nova religija, a ulične manifestacije, svojevrsne „liturgije” u slavu novih ovozemaljskih bogova – dodaje naš sagovornik.

Prvih posleratnih godina, prvi dan maja bio je praznik pobede u ratu. Staro i mlado radovalo se velikim delima obnove razrušene zemlje. Požuteli fotosi iz tog vremena zabeležili su i nostalgične prizore zanosa kada se skandiralo Titu, radu i partiji – sanjana svetla budućnost, a živelo se skromno – na tačkice i pod strogom centralističkom kontrolom agitpropa.

Najveća i najlepša, sa epitetom „veličanstvena” bila je parada u glavnom gradu. Pred zgradom doma skupštine defilovali su udarnici, radnici, zanatlije, zemljodelci. Parada je pozdravljala i paradu su pozdravljale stotine hiljada građana i tako sve do 1965. godine, kada je proređena na svaku petu godinu, a vojna izdvojena iz prvomajske i pomerena za 9. maj, Dan pobede nad fašizmom.

Autor: OLGA JANKOVIĆ

Izvor: POLITIKA

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: