arrow up

Podijelite vijest:

LUPEЖ JE UVIJEK LUPEЖ! Luko Paljetak o Srbima i srpskoj kulturi

Grad Dubrovnik je odbio da izda dozvolu Radio Televiziji Srbije koja je imala namjeru da snimi film o kulturi Srba u Dubrovniku.
ZA PRESTIЖNU NAGRADU NE SMETA MU SRPSKA ĆIRILICA: Luko Paljetak na dodjeli nagrade „Aleksa Šantić“ u Mostaru (FOTO: bljesak.info)

Prema riječima gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića u dopisu koji je uputila RTS jasno su navedena imena istaknutih Srba rimokatolika među kojima su: Ruđer Bošković, Vlaho Bukovac, Baltazar Bogišić i mnogi drugi.

Hrvati su se veoma uznemirili zbog novog Zakona o kulturnom nasleđu Republike Srbije, po kome se dubrovačka književnost do 1867. godine smatra podjednako srpskom, koliko i hrvatskom kulturom.

Жestoke reakcije i teške riječi pojedinih političara nisu ništa neuobičajeno, ali u vrijeđanju Srba ovoga puta najdalje je odmakao hrvatski akademik i dubrovački pjesnik Luko Paljetak.

– Nisam čitao zakon, ali neka Srbi uzmu sve što nemaju.  Znam tu njihovu tendenciju i težnju jer to rade već godinama, ali se ne bih na to obazirao. Lupež je uvijek lupež i dokazivati da je ukrao nešto što nije njegovo neprestano znači zapravo braniti sebe od nečega od čega se ne treba braniti. Ionako, oni koji to tvrde sami savršeno znaju da to nije tako. Ni država ni Ministarstvo, niko na to ne bi trebao reagirati jer je to besmislica, kao što je besmislica da je Đoković “spasitelj svijeta” ili “drugi Hrist”, kao što je besmislica da je aramejski prijevod sa srpskog. Time se ne treba niti vrijedi baviti, to je čista besmislica. Čim se počneš time baviti, onda će onaj treći koji to promatra pomisliti da nekog “vraga” u tome ipak ima – poručio je Paljetak.

Pročitajte još:
SRPSKO DRUŠTVO ZADUЖBINA: Luko Paljetak, Šantićeva nagrada i jedna prevara prilikom prevođenja

Mostarski sveštenik Radivoje Krulj na svečanosti povodom dodjele književne nagrade „Aleksa Šantić“ koja je uručena Luku Paljetku (Foto: bljesak.info)

Zanimljivo je da Paljetku nije smetalo da se 2018. godine u Mostaru okiti Šantićevom nagradom.  Istina, i sam je bio iznenađen kako je među gomilom sjajnih srpskih pjesnika izbor pao na njega, posebno zato što je srpska javnost žučno reagovala na činjenicu da je Paljetak svega nekoliko mjeseci prije toga od hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović dobio nagradu koja nosi ime dr Ante Starčevića, tvorca ustaške ideologije.

Pročitajte još:
HERCEGOVCI U SRBIJI: Čime je Paljetak zaslužio Šantićev šešir?

Nagradu Aleksa Šantić dodijelo mu je Srpsko prosvjetno kulturno društvo „Prosvjeta“ na čijem čelu je tada bio mostarski sveštenik Radivoje Krulj.

IZVINJENJE DO 22. JANUARA 2022. GODINE NIJE OBJAVLJENO NA ZVANIČNOM SAJTU EPARHIJE ZHiP: Faksimil izvinjenja objavili su pojedini mediji iz Federacije BiH (snimak ekrana klix.ba)

Poznat kao čovjek međureligijskog dijaloga i visoke tolerancije nedavno je  u ime vladike Dimitrija i svih sveštenika Eparhije ZHiP uputio osudu Srbima u Gacku zbog neprimjerenih navijačkih pjesama koje su puštane sa razglasa povodom proslave Svetog Stefana i Dana Republike Srpske.  

BORAC PROTIV NACIONALIZMA: Sveštenik Radivoje Krulj potpisnik pisma podrške mostarskom muftiji (Snimak ekrana topportal.info)

KAO PORUČENO: Pismo iz Mostara je dobrodošlo federalnim medijima koji su ga iskoristili u kampanji protiv proslave Dana Republike Srpske (snimak ekrana klix.ba)

Vrijeme će pokazati da li će uvrede upućene srpskom narodu koje je izgovorio dobitnik Šantićeve nagrade izazvati reakciju onih koji su Paljetku dodijelili nagradu sa imenom najvoljenijeg hercegovačkog pjesnika.

Izvor: SLOBODNA HERCEGOVINA


NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​