arrow up

Podijelite vijest:

Lučani: Nastavak akcije „Sačuvajmo ćirilicu“

Akciju „Sačuvajmo ćirilicu“ osnovaca iz Lučana podržale mnoge javne ličnosti značajne za srpsku kulturu

Akciju „Sačuvajmo ćirilicu“ pokrenuli su u Osnovnoj školi „Milan Blagojević“ u Lučanima nastavnik srpskog jezika Monika Ružić i tri učenika šestog razreda (Danila Raonić, Magdalena Savić i Đurđina Matijašević).

U okviru akcije na časovima novinarske sekcije za sada je izrađeno 12 plakata sa citatima o ćirilici i slikama starih ćiriličnih spomenika, nekoliko kaligrafskih radova po uzoru na Miroslavljevo jevanđelje, ćirilični ćilim „Ćirilim“ koji predstavlja specifična slova naše azbuke. Hor starijih razreda pripremio je pesmu o ćirilici. Uspostavljena je saradnja sa školama širom Srbije. Poslate su ankete kako bi se došlo do podatka kojim se pismom učenici češće služe u svakodnevnoj upotrebi.

Dana 19.3.2019. godine organizovana je promocija knjige jednog od najznačajnijih srpskih lingvista, prof. dr Miloša Kovačevića, pod nazivom „Borba za ćirilicu i srpski jezik“. Knjigu je objavio Andrićev institut iz Andrićgrada, a u okviru Odeljenja za srpski jezik čiji je rukovodilac profesor Kovačević. O knjizi su, pored autora, govorili prof. dr Mihailo Šćepanović sa Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i mladi književnik iz Lučana, Milan Ružić.

Autor je ovu priliku iskoristio da održi kraće predavanje o ugrožavanju ćirilice kroz istoriju i pobijanje negativnih tvrdnji vezanih za reformu Vuka Stefanovića Karadžića. Prilikom predavanja, koje je publika sa velikom pažnjom slušala, profesor Kovačević je istakao da je akcija „Sačuvajmo ćirilicu“ od ogromnog značaja po srpski narod i da mu je drago što su ovu akciju pokrenuli baš đaci, tačnije deca, na kojoj će odbrana pisma i jezika i ostati, s obzirom na to da sve ostaje na mlađima.

Školu je 26.3.2019. godine posetio ministar kulture i informisanja, gospodin Vladan Vukosavljević, kako bi podržao akciju. Glavni nosioci aktivnosti u okviru akcije pripremili su kratak program kroz koji je predstavljeno šta je do sada ostvareno i kakvi su dalji planovi. Istaknuta je buduća saradnja sa profesorima Filološkog fakulteta u Beogradu, beseda Matije Bećkovića o ćirilici i izložba radova u Muzeju Dositeja i Vuka, kao i u Matici srpskoj koja je planirana za početak juna. Ministar je pohvalio učenike i nastavnike i istakao da će akcija od Ministarstva kulture i informisanja imati punu podršku.

Akciju su podržale mnoge javne ličnosti značajne za srpsku kulturu:

Matija Bećković, pesnik
Vladan Vukosavljević, ministar
Emir Kusturica, režiser
Ljubivoje Ršumović, pesnik
Petar Božović, glumac
Nenad Jezdić, glumac
Miloš Biković, glumac
Milan Ružić, pisac
Bora Đorđević, muzičar i pesnik
Dragoslav Mihailović, pisac
Vladimir Kecmanović, pisac
Slobodan Trkulja, muzičar
Miloš Kovačević, profesor
Mihailo Šćepanović, profesor
Aleksandar Jovanović, profesor
Aleksandar Milanović, profesor
Dragomir Antonić, etnolog
Gradimir Aničić, lektor

Izvor: STANJE STVARI

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​