arrow up

Podijelite vijest:

Linta: Protjerani Srbi iz Hrvatske i BiH doživjeli tragediju biblijskih razmjera

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta rekao je Srni da su protjerani Srbi u Hrvatskoj i Srbi u Federaciji BiH  doživjeli tragediju biblijskih razmjera, a glavni razlog zbog čega nisu ostvarili svoja prava je politika dvostrukih standarda zapadnih sila.

Kolona izbjeglih Srba iz Hrvatske
Kolona izbjeglih Srba iz Hrvatske

On je, povodom 22 godine od stradanja Srba u hrvatskoj akciji „Oluja“, rekao da su krajiški Srbi i generalno Srbi u Hrvatskoj i Srbi u FBiH protjerani sa svojih vjekovnih područja, a velika većina nije uspjela da vrati svoja oduzeta i oteta imovinska stečena prava.

Linta je naveo da se ništa nije uradilo povodom njihovih porušenih kuća, uzurpiranog i otetog poljoprivrednog i šumskog zemljišta, da dinarska devizna štednja nije vraćena, nisu isplaćene dospjele penzije, nisu riješeni problemi oko radnog staža i nakdnade štete za uništenu imovinu.On je dodao da je mali broj ljudi uspio da vrati svoje kuće, koje su manjim dijelom obnovljene.

Linta je istakao da je i dalje dominatna matrica da su Srbi glavni krivci za oružane sukobe 1990-ih godina na prostoru bivše Jugoslavije, da su oni agresori i zločinci, a da su Hrvati i Bošnjaci tobože žrtve koji su vodili nekakve oslobodilačke ratove.

„Dok god bude takva politka zapadnih sila, politika koja favoziruje bošnjačku i hrvatsku stranu, a za sve loše optužuje srpsku stranu, plašim se da protjerani Srbi neće ostvariti svoja prava“, ocijenio je Linta.

On je dodao da se plaši da će oni Srbi koji su se vratili na svoja ognjišta biti građani drugog reda i da će osnovni problem i dalje biti diskriminacija i u zakonodavstvu i ponašanju državnih i lokalnih vlasti prema njima.

Linta je ocijenio da Hrvatska ove godine apsolutno nije „sputila loptu“ u vezi sa proslavom njene vojne akcije „Oluja“, te da će i ove godine najviši hrvatski zvaničici – predsjednik, premijer, predsjednik Sabora, u Kninu ponavljati lažne teze da je „Oluja“ tobože bila politički opavdana, etički čista, briljantno izvedena vojna operacija.

„I dalje će se govoriti o hrvatskim žrtvama, a prećutkivati srpske žrtve. I dalje će se hrvatski zločinci slaviti kao heroji, prosustaški pjevač Marko Perković Tompson će uz podršku hrvatske države pjevati pjesme koje šire mržnju, pozivaju na nasilje i govore o klanju Srba. Samo ovaj put neće biti u Kninu, nego u Slunju, na Kordunu. Suštinske razlike nema“, rekao je Linta.

On je dodao da je to i očekivano, jer instrument zapadnih sila – Haški tribunal je oslobađajućom presudom hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču faktički amnestirao „Tuđmanovu politiku“ stvaranja gotovo etnički čiste hrvatske države, bez ili sa vrlo malo Srba.

Linta je ponovio da smatra da se bez promjene politike zapadnih sila suštinski ništa neće promijeniti vezano za ostvarivanje prava protjeranih Srba, za uspostavljanje istih standarda u suđenjima za ratne zločine i vezano za isti odnos prema žrtvama.

„I dalje će postojati dvostruki standardi i prema ratnim zločinima i prema žrtvama, i dalje protjerani Srbi neće moći da ostvare i vrate svoja oteta imovinska stečena i statusna i svaka druga prava“, istakao je Linta.

U hrvatskoj vojno-policijskoj akciji „Oluja“ 4. avgusta 1995. godine na bivšu Republiku Srpsku Krajinu protjerano je više od 220.000 Srba iz Krajine, a oko 2.000 Srba je poginulo i nestalo.

Akcija „Oluja““predstavlja najveće etničko čišćenje poslije Drugog svjetskog rata, jer nikada u istoriji Evrope za tako kratko vrijeme, od 4. do 7. avgusta 1995. godine, nije protjeran tako veliki broj ljudi.

(SRNA)

Izvor: IN4S

Vezane vijesti:

Operacija Oluja | Hronologija: 138 500 protiv 31 000 | Jadovno …

Mikelić: Bljesak i Oluja počeli su smjenom Aleksandra …

„Oluja“ kao sredstvo kojim je rešeno srpsko pitanje u Hrvatskoj …

NAJNOVIJE VIJESTI

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​