arrow up

Podijelite vijest:

Linta iznenađen izjavama Milorada Pupovca

Miodrag Linta (Foto Tanjug)
Miodrag Linta (Foto Tanjug)

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta izražava iznenađenje izjavom predsjednika Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupovca da ni bivši predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman ne bi pod ovakvim okolnostima otišao u Knin na proslavu 21. godišnjice zločinačke akcije „Oluja“.

Miloradu Pupovcu je dobro poznato da je Franjo Tuđman ratni zločinac koji je svoj život posvetio ostvarenju cilja Ante Pavelića a to je protjerivanje Srba i stvaranje etnički čiste hrvatske države ili sa što manje Srba. Za Franju Tuđmana zloglasna NDH nije bila fašistička i zločinačka tvorevina već izraz istorijskih težnji hrvatskog naroda za svojom državom.

U Hrvatskoj nema gotovo nikakvih šansi da hrvatsko društvo u dogledno vrijeme započne proces deustašizacije i detuđmanizacije.

On je dozvolio povratak ustaša iz emigracije, isplatu penzija ustašama, uveo ustaške nazive u hrvatskoj vojsci a kao sredstvo plaćanja ustašku kunu, tolerisao je ratne zločine protiv Srba i dijelio ordenja hrvatskim zločincima. U presudi protiv lidera Herceg-Bosne koji su osuđeni na 111 godina zatvvora jasno se navodi da je Tuđman stajao na čelu udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bio etničko čišćenje i stvaranje Velike Hrvatske.

Linta, takođe, izražava iznenađenje izjavom Milorada Pupovca da su zbog načina na koji je ove godine proslavljena „Oluja“ osramoćeni svi oni koji su se borili za drugačiju Hrvatsku. Postavlja se pitanje koji su to hrvatski veterani koji su se borili za drugačiju Hrvatsku?

Borba za drugačiju Hrvatsku znači osudu zločinačke akcije Oluja i drugih zločinačkih akcija, gonjenje i kažnjavanje hrvatskih ratnih zločinaca i svih onih koji rehabilituju ustašku ideologiju i šire govor mržnje, poštovanje nacionalnih i ljudskih prava Srba, prestanak hapšenja Srba na osnovu hrvatskih potjernica s ciljem njihovog zastrašivanja i odvraćanja od povratka; ekshumacija posmtrnih ostataka Srba sa poznatih grobnih mjesta i ekonomski razvoj krajiškog područja.

Nažalost, izuzev malog broja časnih pojedinaca ogromna većina hrvatskih veterana slavi Oluju ne zbog činjenice da je prestao rat i uspostavljen mir već zbog protjerivanja Srba sa svojih vjekovnih područja.

U Hrvatskoj nema gotovo nikakvih šansi da hrvatsko društvo u dogledno vrijeme započne proces deustašizacije i detuđmanizacije.

Jedan od dokaza jeste da u Hrvatskoj na stotine glavnih ulica i trgova, uključujući i aerodrom u Zagrebu, nose nazive po dokazanom ratnom zločincu Franji Tuđmanu, kao i da je igrađeno na desetine spomenika u njegovu čast.

Informativna služba
Saveza Srba iz regiona

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​