On je naglasio da će sigurno raditi na temi stradanja u Jasenovcu, ali nikako u duhu u kojem je u posljednje vrijeme srpska kinematografija snimila nekolicinu, kako kaže, prigodnih filmova.
„Sada praviti film naglo, odjednom o Jasenovcu, to bi bilo kao snimati film o Prvom svjetskom ratu, a mislim da to nije dobro, jednostavno zato što film mora prije svega da izraste, kako rekoh, iz dobrog ambijenta. Nije ista stvar napraviti vodoskok i film. A ovdje se ti pojmovi brkaju“, rekao je Kusturica za „Sputnjik“.
On je dodao da se ubraja u autore koji planiraju svoje filmove multikulturalno, precizirajući da se njegova ideja o filmu podudara sa idejom multikulturalnih društava.
„Imam sada tri-četiri projekta od kojih ne znam koji bih prije započeo. Ali to mi se sviđa. Kao kad čitam dvije-tri knjige, pa pročitam prvo onu koja mi je najduža. Dakle, film o Jasenovcu je u povoju. On bi trebalo da dobije svoju osnovu, ali smatram da se serija prigodnih filmova koji su u Srbiji započeti nastavlja i već postoje pretendenti koji su jednostavno to blokirali“, istakao je Kusturica.
Upitan da li se već više od jedne decenije osjeća usamljeno u misiji isticanja autorskog filma i promovisanja mladih talenata, Kusturica je rekao da je on jedan od onih koji su uspjeli da jezik festivala prevedu na jezik bioskopa.
„Svi moji filmovi koje sam radio bili su prikazivani zapravo srećnom igrom okolnosti jer su na festivalima bili preporučeni u ogromnom broju zemalja i u ogromnom broju bioskopa“, napomenuo je Kusturica.
On je ukazao da je to sada sve više u opasnosti, kako zbog „Netfliksa“, koji sigurnim koracima preuzima bioskope u svoje ruke, tako i zbog smanjene mogućnosti da se iz jednog prostora festivala uđe u distributivnu mrežu.
Kako je slikovito objasnio Kusturica, ta distributivna mreža napadnuta je velikim brojem krompira ispod kojih je nemoguće naći onaj najfiniji jer čak i ako se nađe, biće mu onemogućeno da živi u bioskopu.
Upitan da objasni stanje kulture u Srbiji u 2018. godini, Kusturica je ocijenio da postoji dobar pogon – ljudi koji jednostavno pokreću ideje o kulturi i da ta potreba sve više i snažnije dominira Srbijom.
„Evo, izdvajaju i više sredstava za film, pokušavaju da budu barem ono što je Hrvatska i Slovenija, što je dobro. A opšti fond srpske kulture je zapravo njen zaštitni znak. Ono što je u svijetu pozorišta i filma važno to je da nam junaci budu pravi glumci, a nikako predstavnici rijalitija“, kaže Kusturica.
Izvor: RTRS