arrow up

Podijelite vijest:

Kukolj: Jasenovac je bio logor smrti, a ne radni logor

Predsjednik banjalučkog Udruženja logoraša Drugog svjetskog rata Dobrila Kukolj rekla je Srni da je krajnje neprihvatljivo da današnja Hrvatska negira zločine u Jasenovcu i da taj logor prikazuje kao radni logor i mjesto zabave, te manipuliše brojem žrtava.

U Jasenovcu je stradalo i mnogo dece
U Jasenovcu je stradalo i mnogo dece

Kukoljeva, koja je preživjeli zatvorenik logora u Jasenovcu, smatra da je to bio logor smrti u kojem su sistematski ubijani ljudi za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.

“Nije istina da je Jasenovac bio radni logor i mjesto zabave, kako to želi da prikaže dio hrvatske javnosti niti će takvu tezu prihvatiti preživjeli logoraši, članovi njihovih porodica i cjelokupna domaća i svjetska javnost”, rekla je Kukoljeva.

U Hrvatskoj se sprovodi kampanja kojom se negiraju zločini u Jasenovcu i jedno od najvećih stratišta u Drugom svjetskom ratu prikazuje kao radni logor i mjesto zabave, te se manipuliše brojem žrtava.

Sistem koncentracionih logora Jasenovac predstavlja najveće stratište u Drugom svjetskom ratu na teritoriji nekadašnje Jugoslavije.

Na osnovu prvih ekshumacija koje je uradila državna komisija Federativne Narodne Republike Jugoslavije, a koje je potvrdio i Centar “Simon Vizental”, zaključeno je da je u jasenovačkim logorima nestalo 500.000 Srba, 80.000 Roma, 32.000 Jevreja i nekoliko desetina hiljada antifašista različitih nacionalnosti.

Međutim, u memorijalnom kompleksu Jasenovac koji danas pripada Hrvatskoj, kao žrtve se navode samo oni koji su identifikovani, odnosno 83.145 ubijenih.

Među stradalima, za 1.337 dana postojanja logora Jasenovac, bilo je više od 20.000 djece.

Izvor: Srna

Vezane vijesti:

Krestić: U Hrvatskoj više nema ni trunke morala, niti zdravog razuma

Jasenovac je „mit“ – logoraši su se „zabavljali“?!

Moj put kroz Jasenovac

NAJNOVIJE VIJESTI

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​