arrow up

Podijelite vijest:

Krestić: Demografija rekla da u Evropi nema naroda koji je postradao kao Srbi

Akademik Srpske akademije nauka i umetnosti Vasilije Krestić izjavio je da je broj od 700.000 ubijenih u koncentracionom logoru Jasenovac onaj ispod koga srpska istoriografija, nadležne institucije i države ne smiju ići, jer je svako drugo tumačenje sramotno trgovanje žrtvama.
Akademik Vasilije Krestić iizjava novinarima u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske /ANURS/, gdje je predstavljena njegova studija čiji je izdavač Udruženje za odbranu ćirilice "Dobrica Erić" iz Beograda.
Akademik Vasilije Krestić; Foto: SRNA

Krestić je upozorio da se žrtvama ne smije licitirati, te i istakao da uvijek stoji iza cifara koje su ostavili neprijatelji – njemački generali jer, kako kaže, “nisu imali razloga da obmanjuju bilo koga”.

– U njihovim izvještajima se nalaze te ogromne cifre. Prema tome, smatram da bez ispitivanja i iskopavanja koje bi trebalo obaviti, moramo prihvatiti u načelu taj broj – rekao je on.

Krestić kaže da ne razumije zašto Srbija još nema memorijalni centar posvećen ubijenim tokom NDH iako je to više puta obećavano, kao ni zašto je četiri puta propao pokušaj da se u Narodnoj skupštini Srbije usvoji zakon o danu genocida i zašto genocid nad Srbima još nema ime.

– Nije važno da li ćemo genocid nad Srbima zvati “srbocid”, “pokolj” ili drugim imenom, ali je bitno da i mi imamo naziv za genocid kao što ga imaju Jevreji ili Romi – naveo je Krestić za Srnu.

Krestić kaže da se postavlja pitanje – zašto se ništa ne radi po tom pitanju i kome se time čini usluga?

– Da li je moguće da se dodvoravamo Hrvatima? Da li želimo da kupimo njihovu ljubav, da ih umilostivimo da nas puste u EU? Da li misle da mi takvim falsifikatima i nepodopštinama možemo nešto da dobijemo? Mi se samo tako svetimo našim žrtvama i trgujemo njima. Sramotno trgujemo i ponovo ih ubijamo – kategoričan je Krestić.

On je rekao da su za njega nerazumni razlozi nečinjenja, a posebno činjenica da Muzej žrtava genocida kao nadležna institucija broj ubijenih u Jasenovcu vezuje za imena.

– Teško je govoriti o 80.000, 90.000 i 100.000 samo zato što su to poznata imena. Jevreji imaju oko osam miliona stradalih u Holokaustu, ali se ne pozivaju na imena i prezimena. Prema tome, za njih važi jedno pravilo, a nama se nameće drugo. Ne znam ko ga nameće i zbog čega. Zašto mi to prihvatamo, zašto institucija koja postoji voljom države i koju finansira država ide na takav princip i nenaučni metod? – upitao je on.

Krestić je naglasio da je demografija kao nauka odavno rekla da u Evropi nema zemlje i naroda koji su postradali kao Srbi.

– Mi bježimo od nauke, mi ne poštujemo naučna saznanja. Sve podređujemo politici tako da je naša istoriografija i ta politika u tom domenu skandalozna – smatra on.

Krestić tvrdi da je od najveće važnosti da srpski narod bude upoznat o ideologiji genocida.

– Da znamo zašto nastaje, kad nastaje, ko stvara ideologiju genocida, sa kojim ciljem, da li i dalje postoji ideologija genocida u Hrvatskom društvu ili ne – naglašava on.

Krestić podsjeća da je unazad dva mjeseca objavio manju knjigu koja se bavi ovom problematikom.

– Na osnovu prvorazrednih izvora, prije svega hrvatskih, na sva ta pitanja sam dao odgovore. Ideologija genocida nije uništena u Hrvatskoj. Ona i dalje postoji,a mi se toj ideologiji podastiremo i njoj činimo usluge!? – istakao je Krestić.

Izvor: RTRS



NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​