arrow up

Podijelite vijest:

Konuzin: Kosovo otvorena rana

aleksandar konuzin.jpg

Ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Konuzin ocijenio je da “Kosovo pulsira, poput otvorene rane” i istakao da je Srbija u Prvom svjetskom ratu bila prva žrtva sukoba koji je za nju, kao i za Rusiju, značio put za golgotu.

Konuzin je na Međunarodnoj naučnoj konferenciji “Prvi svjetski rat i njegov balkanski čvor”, koja se održava u Beogradu, izjavio da i Evropi ni danas, kao ni prije 100 godina, nema bezbjednosti, a spoljni akteri na Balkanu traže oslonac za geostrateške interese koji prevazilaze okvire regiona.

“Kao i pre sto godina u Evropi nema bezbjednosti. Ona je izbrazdana linijama podjela i nema potpunog pomirenja na Balkanu”, rekao je Konuzin.
On je ocijenio da se trenutno ne može pozitivno odgovoriti na pitanje da li se današnji svijet razlikuje od onog iz perioda uoči Prvog svjetskog rata.

Konuzin je napomenuo da su Srbi tokom Prvog svjetskog rata vodili borbu za pravo na slobodu i nacionalno dostojanstvo.

Ministar inostranih poslova Srbije Vuk Jeremić poručio je u pismu, upućenom učesnicima skupa da postoje pokušaji revizije značenja i značaja Prvog svjetskog rata i izrazio nadu da će ovaj međunarodni skup predstavljati “bedem protiv pokušaja preinačivanja žrtve u napadača i obrnuto”.

“Srbija je u ovom ratu napadnuta. Ona je vodila oslobodilački rat i završila je na strani pobednika”, istakao je Jeremić u pismu koje je pročitao državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije Milan Obradović.

Jeremić je istakao da će Srbija nastaviti da sa poštovanjem pamti i ulogu Rusije u spasavanju srpskih vojnika u Prvom svjetskom ratu.

On je podsjetio da je britanska i francuska odluka o slanju brodova za srpsku vojsku koja se povlačila preko Albanije, bila pod direktnim uticajem ruskog cara Nikolaja Drugog, koji je poručio da će se u suprotnom povući iz rata.

Direktor Instituta za savremenu istoriju Momčilo Pavlović rekao je da je cilj konferencije prikazivanje procesa i činjenica vezanih za početak Prvog svjetskog rata na naučnoj bazi a u svrhu jačanja saradnje među državama.

Zamjenik direktora fonda “Ruski svijet” Vasilij Nikolajevič Istratov istakao je da su Srbija i Rusija u ovom ratu utvrdile svoje prijateljstvo i savezništvo uspostavljeno u 19. vijeku.

Ministar obrazovanja Srbije Жarko Obradović ocijenio je da zbog sadašnjih promjenjenih odnosa sanaga u svijetu, neki nastoje da opovrgnu sud koji je istorija stvorila o Prvom svjetskom ratu, te je zato važno sagledati prilke, uzroke i okolnosti tog rata.

Prema njegovim riječima, Balkan danas, u državnom smislu, podsjeća na Balkan prije Prvog svjetskog rata.

Konferenciju, posvećenu političim odnosima na Balkanu i Evropi uoči Prvog svjetskog rata, koja se održava u Domu Narodne skupštine Srbije, organizuju Institut za savremenu istoriju, Fakultet bezbjednosti i Fond Ruski svet iz Moskve.

U radu konferencije učestvuju naučnici iz Rusije, SAD, Francuske, Japan, Italije, Slovenije, Hrvatske, BiH i Srbije, među kojima je i direktor Filozofskog fakulteta u Banjaluci Drago Branković, a otvaranju je prisustvovao i Njegovo preosveštenstvo vladika hvostanski Atanasije.

Izvor: http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/baneri/srna.png

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​