arrow up

Podijelite vijest:

Komentar: Veterani

Veterani koji su verovali svojoj zemlji predugo su tavorili u memli periferijskih boračkih kancelarija, slaveći svoje godišnjice u kafanama i salama za parastose. Bila je to osveta dezertera i ideologa novog poretka

Rade Dragović
Rade Dragović

Kada je potpisano primirje u Prvom balkanskom ratu, decembra 1912. godine, Kraljevina Srbija za svega nekoliko nedelja iskovala je spomenice, dodelila invalidnine, i upisala ratni staž za oko 400.000 boraca koji su time postali „stari ratnici“. Današnjoj Srbiji trebalo je skoro dve decenije da javno oda priznanje svima koji su se borili pod njenom zastavom.

Poznato je i zbog čega. Lakše je bilo javno stideti se devedesetih i ogrešiti se o bivše vojnike, nego reći istinu i zameriti se „naprednom“ belom svetu, slepom i gluvom za sve – osim za svoje interese. Sigurnije je bilo isluženim ratnicima okačiti na leđa sramnu tablu Miloševićevih ratnika, zločinaca i boraca izgubljenih ratova, nego priznati da su bili samo verni građani svoje države.

Nisu veterani ratova devedesetih ratovali za Miloševića, nego su se odazvali na poziv svoje države. I tako poštovali zakon, u kome stoji i obaveza građana da se jave na mobilizaciju.

Veterani koji su verovali svojoj zemlji predugo su tavorili u memli periferijskih boračkih kancelarija, slaveći svoje godišnjice u kafanama i salama za parastose. Bila je to osveta dezertera i ideologa novog poretka, nemilosrdnom prema svakoj vrsti rodoljublja i samovrednovanja.

Ratni zločini nisu i ne mogu biti opravdanje za to. Ratnika je bilo mnogo, zločinaca neuporedivo manje. Znamo ih, uostalom, i po imenu. Beščašće pojedinaca nije smelo da bude cena sramote čestitih boraca koji su iz rata izašli neokaljenog obraza.

Prošlost je zalog budućnosti, a odnos prema njoj mera samopoštovanja jednog naroda. Veteranima zato pripadaju i praznici, i medalje, ali i materijalna podrška države. A nama ostalima nada da će veterani iz devedesetih biti poslednji naši „stari ratnici“.

Autor: Rade Dragović

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti:

Komentar: Vatikan | Jadovno 1941.

KOMENTAR: Hrvatska | Jadovno 1941.

Komentar: Jasenovac | Jadovno 1941.

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​