arrow up

Podijelite vijest:

Ko je pobedio u kulturnom ratu: Zabrana ćirilice

Na današnji dan, 1941. godine, NDH je zakonskim aktom koji je potpisao Ante Pavelić zabranila srpsku ćirilicu. Još u Austro-Ugarskoj ćirilicu je prvo zabranila Marija Terezija.

U vreme Prvog svetskog rata ćirilica je bila zvanično zabranjena u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i u Srbiji, od 1915. godine od strane Austro-Ugarskih vlasti. Hrvati su i pre toga u više navrata (1880, 1903.) zabranjivali upotrebu ćirilice. Hrvatski sabor je 13. oktobra 1914. godine doneo odluku o zabrani ćirilice u Hrvatskoj. U nastavku ovog pohoda 1915. godine i Bosanski sabor je doneo odluku o zabrani ćirilice u Bosni i Hercegovini.

U Jugoslaviji, posle Drugog svetskog rata, sklopljen je Novosadski književni dogovor u kome je stajalo da su „latinica i ćirilica ravnopravne“. Samo su Srbi koristili oba pisma, dok su Hrvati i Muslimani koristili samo latinicu.

Kad danas čovek prođe kroz beogradske knjižare, prošeta gradom ili krene recimo smederevskim putem – biće mu jasno ko je pobedio a ko izgubio u kulturnom ratu na ovim prostorima.

Ako je već tako, nema ni razloga da se čovek maltretira sa stalnim prebacivanjem kodnog rasporeda na ćirilicu.

Izvor: Fejsbuk

Vezane vijesti:

Milana Babić: Ćirilica je pitanje srpskog dostojanstva …

Hrvati srušili školu, ćirilica preživjela

Slobodan Remetić: Ćirilica podelila sudbinu naroda …

NAJNOVIJE VIJESTI

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​