arrow up

Podijelite vijest:

Klajn: Srbi i Hrvati govore istim jezikom

Srpski lingvista Ivan Klajn izjavio je da Srbi i Hrvati govore istim jezikom kao i ranije, ali da ga na žalost pišu pretežno latinicom, zbog čega bi ćirilicu trebalo zaštititi kao ugroženo kulturno dobro.

Srpski lingvista Ivan Klajn
Srpski lingvista Ivan Klajn

On je naglasio da je termin srpsko-hrvatski jezik usvojen u svjetskoj slavistici tokom 19. vijeka jer se uviđelo da je riječ o “dvije varijante istog jezika”, a da je termin srpsko-hrvatski zvanično usvojen Novosadskim dogovorom iz 1954. godine.

“Sigurno je da lingvisti kao (Aleksandar) Belić ili Mihailo Stevanović, književnici kao Ivo Andrić, Veljko Petrović, Dušan Matić, Oskar Davičo, Desanka Maksimović i drugi ne bi potpisali nešto što se kosi sa njihovim ubjeđenjima. Otuda mislim da dvočlani termin nije izgubio smisao postojanja”, rekao je Klajn za “Blic”.

Prema njegovim riječima, Hrvati naprosto ne bi da bilo šta dijele sa omraženim Srbima, dok kod Srba ta “nacionalna alergija” nije tako izražena.

“Međusobna razumljivost je blizu sto odsto, a u lingvistici se smatra da se već pri razumljivosti od 70 do 80 odsto može govoriti pre o varijantama nego o dva zasebna jezika”, naveo je Klajn.

On je naglasio da su se, otkada su Bošnjaci počeli da govore o bošnjačkom ili bosanskom jeziku, a “Milovi Crnogorci izmislili nepostojeći crnogorski jezik”, u evropskoj politici javile skraćenice BCS ili BCMS, koje, kako je rekao, predstavljaju kompromis.

“To nije stručni naziv, nego obični kompromis. Niz skraćenica po principu `mi smo vas razabrali, a vi razaberite ko je ko`”, kaže Klajn.

Izvor: Radio Televizija BN

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Dobrila Kukolj

Banjaluka Svjedoči: Rođena sam u jednom od najljepših sela ko­je je smješteno na

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​