arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Genocid u NDH – Pokolj

Istoričari usvojili novi termin za ustaško zatiranje Srba Sistematski državni zločin koji je nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata počinila Nezavisna Država Hrvatska nazvan je – Pokolj. Ovom terminološkom odrednicom srpski narod pridružio se jevrejskom, koji je svoj genocid nazvao Holokaustom, odnosno romskom, koji svoje stradanje naziva Porajmos. Da zatiranje Srba u NDH dobije svoj termin i preciznu definiciju izborilo se Udruženje „Jadovno 1941“, koje je u izbor naziva i njegovu upotrebu uključilo i istoričare i istraživače. Novi termin u ponedeljak je promovisan u Beogradu, uz ocenu da su Srbi poslednji narod – žrtva genocida koji nije izabrao terminološki naziv za svoju golgotu. – Genocid nije najprikladniji izraz za

NAJAVA: U Beogradu 18. marta konferencija za medije udruženja Jadovno 1941.

Udruženje „Jadovno 1941.“ organizuje konferenciju za medije na temu: „POKOLj“ Terminološka odrednica za Genocid počinjen nad pravoslavnim Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske Institucije srpskog naroda, naučna i stručna javnost kao i srpsko društvo u celini, do sada se nisu terminološki odredili prema zločinu Genocida koji je počinjen nad pravoslavnim Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske. Motivisani i vođeni navedenim činjenicama a želeći istaknuti važnost ovog pitanja, Skupština udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke odlučila je da zločin Genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske imenuje kao Pokolj. Na konferenciji će biti predstavljen i obrazložen integralni tekst odluke koji pored ostalog sadrži definiciju ovog

Grad Valpovo iz budžeta platio izradu ustaškog spomenika

Na groblju u Marjančacima kod Valpova krajem prošle godine postavljena je spomen-ploča u čast vojnicima Nezavisne Države Hrvatske Na groblju u Marjančacima kod Valpova krajem prošle godine postavljena je spomen-ploča u čast ‘hrvatskim vojnicima koji su dali svoje živote za Nezavisnu Državu Hrvatsku’. Mermerna ploča na kojoj se nalaze imena 12 vojnika podignuta je na ‘inicijativu članova porodica poginulih i nestalih, društva Hrvatski domobran te mjesnog odbora Marjančaci’, stoji u saopštenju na stranicama grada Valpova , koji je za ploču iz budžeta izdvojio 8.817,50 kuna. ‘Radi se o spomen-ploči poginulim domobranima iz prigradskog naselja Marjančaci, ta inicijativa pokrenuta je prije šest-sedam godina’, rekao je gradonačelnik Valpova Matko Šutalo na gradskoj

Stara Gradiška Foto: Wikipedia / Wikipedia

Ko kroz Jasenovac nije prošao, taj se ne zna Bogu molit`!

Miluna je imala tek 15 godina kada je u beskrajnoj koloni srpskih sužanja, sa cijelom porodicom, rođacima i narodom srpskih sela iz okoline Novske i Gradiške silom dotjerana u Staru Gradišku. Ustaše su ušle u selo i izdali naredbu da svi Srbi za 20 minuta izađu na seoski drum. Iz te stare austro-ugarske kaznione pravili su raspodjelu ko ide u Jasenovac da se ne vrati, ko se ubija na mjestu, koja djeca se transportuju za Zagreb i Jastrebarsko, a koja se bacaju na gomilu da umiru. Spas je bio moguć za one koji bi kao radno sposobni krenuli na rad u Njemačku. “ Dobro pamtim visoku kulu stražaru u srijedi

Pokolj: Zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske

Institucije srpskog naroda, naučna i stručna javnost kao i srpsko društvo u celini, do sada se nisu terminološki odredili prema zločinu genocida koji je počinjen nad pravoslavnim Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske. Dok je genocid nad Jevrejima imenovan i planetarno poznat kao Holokaust (ili Šoa) a genocid nad Romima već decenijama poznat kao Porajmos, genocid nad srpskim narodom do danas nije imao prepoznatljivu i ekskluzivnu terminološku odrednicu. Motivisani i vođeni navedenim činjenicama a želeći istaknuti važnost ovog pitanja, Skupština udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke odlučila je da zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske imenuje kao: Pokolj S tim u vezi,

Slobostina.jpg

Sloboština, stratište 1368 Srba izbjeglih s Kozare, ali i onih iz tadašnjeg požeškog kotara

Sloboština je malo selo u opštini Brestovac u Požeštini za koje je šira hrvatska javnost čula tamo negdje 2004. godine kada je bivši proslavljeni boksač Željko Mavrović postao poljoprivrednik. Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 16. marta  2016. godine. Kupio je ovdje imanje, proizvodio zdravu hranu, dobivao potpore za promicanje ekopoljoprivrede i rado o tome govorio pred kamerama. Reporteri su izvještavali o poslovnim uspjesima sportskog asa, hvaleći njegovo ratarsko umijeće, sposobnost privlačenja novca iz fondova Evropske unije i kredita poslovnih banaka. Desetljećima ranije to je mjesto bilo poznato kao stratište 1368 žena, djeca i staraca izbjeglih s Kozare, ali i onih iz tadašnjeg požeškog kotara. Ustaše su

Kolona Srba isteranih iz svojih kuća u Daruvaru

Kako je NDH proterala 104.000 Srba

„Oluja“ i strašan progon naših sunarodnika iz Krajine nije prva takva akcija Zagreba. Nemačke okupacione vlasti su samo u avgustu 1941. registrovale ogroman broj izbeglica, a slično je bilo i 1942. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 20. avgusta. 2017. godine. Začeprkamo li malo po istorijskoj građi, lako ćemo uočiti da odnosi Srba i Hrvata, po mnogo čemu dva bliska naroda, nikada nisu bili preterano idilični. Ali do početka prošlog veka malo toga je ukazivalo na strahote koje će se desiti. Razvojna putanja ova dva naroda omeđena je propašću dveju država – Austrougarske i Jugoslavije. U razmeđu 20. veka došlo je do neverovatne

Ustaše sprovode decu i žene sa Kozare © WIKIPEDIA/MUZEJ ISTORIJE JUGOSLAVIJE

Masovni pokolj kozaračkih Srba, ustaše bacale djecu u bunare

Ustaše su na današnji dan prije 76 godina u selu Sloboština kod Slavonske Požege, izvršile Pokolj, ubile 1.165 kozaračkih Srba, među kojima je bilo i pedesetoro djece iz sela Trebovljani pod Kozarom, koja su udavljena u dubokim seoskim bunarima, podsjećaju iz Udruženja „Jadovno“. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 16. avgusta. 2017. godine. Na područje Slavonske Požege u julu 1942. dopremljeno je 155 vagona u kojima su se nalazili Srbi sa Kozare, istjerani iz svojih kuća. I u Grubišnom Polju, na stočnoj pijaci ograđenoj bodljikavom žicom, bila je zarobljena nejač sa Kozare. Iz koncentracionog logora smrti Jasenovac, kao ispomoć za likvidacije, došla je

Bilogorski prezimenik 1322 srpska i pravoslavna prezimena istočne Bilogore

Bilogorski prezimenik, šesta po redu knjiga u Biblioteci „Zadužbina“ Zavičajnog udruženja „Bilogora“ štampana je na 472 stranice u A5 formatu. Sadrži podatke o 1322 srpska i pravoslavna prezimena istočne Bilogore evidentirana u periodu od 1552. do 2017. godine, te o njihovoj brojnosti i rasprostranjenosti u pojedinim naseljima. U okviru prezimenika je i 20 članaka o znamenitim Bilogorcima. Prezimenik je dopunjen brojnim statističkim pregledima i kartama, kao i 10 opsežnijih priloga vezanih za prezimena. Oprema knjige sadrži 10 fotografija u boji, 36 c/b fotografija, 8 grafičkih prikaza, 19 karata i 23 tabele sa numeričkim podacima.

Komemoracija djeci Potkozarja

Šezdesetdevetero djece Potkozarja starosti od tri mjeseca do tri godine umrlo je u radnim logorima kod Noskovačke Dubrave, od augusta do decembra 1942. godine, i sahranjeno na Pravoslavnom groblju u blizini rijeke Drave. Vijeća srpske nacionalne manjine Virovitičko-podravske županije i Opštine Čađavica organizirala su u petak, 8. decembra, komemoraciju ispred spomenika umrloj djeci. Parastos je služio otac Pavle, iguman Manastira svetog Nikole a sasluživali su oci iz Slavonske eparhije. Nakon parastosa i polaganja vijenaca na komemorativnom skupu govorili su Milan Šapić, generalni konzul Republike Srbije u Vukovaru, Branko Jurišić, voditelj kancelarije SNV-a, Igor Pavković, zamjenik župana Androvića te Zlato Uglješić i Branko Karamarković iz Vijeća srpske nacionalne manjine Opštine Čađavica. Izvor: P-Portal

kalendar_genocida.jpg

Kalendar genocida: 11. avgust 1941. i 1942. Stradanja Srba Hercegovine, Krajine, Slavonije..

Selo Drenova Glava, srez Krupa. Ustaše su u periodu 08-11. avgust 1941. godine u selu Drenova Glava poklali 180 Srba. Izvor: Strahinja Kurdulija, Atlas ustaškog genocida nad Srbima 1941-1945, Privredne vesti “Europublic” D.O.O., Istorijski institut SANU, Beograd 1993., str. 30. Selo Čavaš, Popovo polje. Ustaše su 11. avgusta 1941. godine, od 150 Srba mještana, ubili 101 lice od kojih je najmlađe imalo svega nekoliko dana, a najstarije 96 godina. U tom stradalničkom danu, od 57 članova porodice Milošević, preživjelo je samo dvoje, a od 23 člana porodice Mijatović preživjelo je troje, a stradali su i Miletići, Mihići, Mičete i Pivci. Izvor: SRBI – NAROD ŽIVIH Čavaški zločin nije počinjen u

Đakovo: Komemoracija žrtvama holokausta i počast Stjepanu Kolbu

Da se ne ponovi – glavna je poruka s komemoracije za žrtve holokausta, održane u nedjelju na Jevrejskom groblju u Đakovu za žrtve nekadašnjeg sabirnog logora za Jevreje koji je u ovome gradu radio od 1941. do 1942. godine. Kroz logor je prošlo oko 2000 Jevreja, mahom žena i djece iz BiH, a više od 500 ih je tu skončalo. Dobrom dijelu logoraša logor u Đakovu bio je privremena stanica do Jasenovca ili Auschwitza. Zahvaljujući tadašnjem đakovačkom grobaru Stjepanu Kolbu, imena žrtava logora su popisana, kao i drugi podaci poput godine i mjesta rođenja, pa je đakovačko Jevrejsko groblje jedinstveno u Europi po obilježenim grobovima žrtava holokausta. U znak zahvalnosti hrabrom grobaru, lani je Kolbu otkrivena spomen-ploča na Jevrejskom groblju

Milan_Bastasic_1.jpg

Milan Bastašić: Noć strave i užasa

Tih dana uporno je padala obilna kiša i susnježica. Kaputi se nisu ni prisušili kad je s puta u dvorište pa u ganjak jurnula grupa nekakvih osoba s ručnim baterijama. Viču: „Otvaraj”! Udaraju u vrata kao sjekirama. To su ustaše kundacima pušaka razbijale vrata uz viku: “Otvaraj ili pucamo”! Otac pođe da otvori, ali ne može da otključa jer je ključ od udaraca ispao, a lampu nije imao vremena da upali. Napipa na zemlji ključ i otključa prije nego su razbili vrata. Stakla su popucala. Majka je poslije pričala da su šestorica bajonetama na puškama uperenim u oca ušli u sobu gdje smo spavali. Brat i ja smo spavali u

Dušan J. Bastašić

Profesore Mišina u kakvu to raskolničku kaljužu gurate srpsku javnost?

Direktor Muzeja žrtava genocida nas onako “ex cathedra”, u maniru izlagača na naučnom skupu, po ko zna koji put za redom, pokušava zaokupiti brojem jasenovačkih žrtava Piše: Dušan J. Bastašić Onaj dio nevladinog sektora koji okuplja potomke i poštovaoce žrtava Genocida, na srpskom jeziku Pogroma, Satiranja, Istrebljenja ili Pokolja počinjenog od strane Nezavisne Države Hrvatske, iz mnogo razloga pažljivo prati svaku javno iznesenu riječ direktora Muzeja žrtava genocida iz Beograda. Od toga, koja osoba stoji iza te funkcije, mnogo je važnije da ona predstavlja ne samo najvišu, državnu instituciju Srbije ali i vaskolikog srpskog naroda, u čijoj je kompetenciji (između ostalog) izučavanje, publikovanje i obrazovanje Srba o Pogromu, Satiranju, Istrebljenju

U Banjaluci promovisana fotomonografija "Stradanje SPC u NDH" Foto: SRNA

U Banjaluci promovisana fotomonografija „Stradanje SPC u NDH“

U Banjaluci je večeras promovisana fotomonografija „Stradanje Srpske pravoslavne crkve /SPC/ u NDH“, u kojoj istoričar Jovan Mirković obrađuje uništavanje crkava, manastira, parohijskih domova i grobalja, kao i ubistva i protjerivanja sveštenstva SPC sa tog područja. Mirković je rekao da je fotomonografija svojevrstan nastavak njegove knjige „Zločini nad Srbima u NDH“ i sadrži ilustrativni materijal o 685 porušenih, oštećenih, uništenih i zapaljenih crkava, te 227 ubijenih sveštenika. „Govori i o stradanju Srba, jer oni koji su željeli uništiti srpski narod prvo su uništavali njegovo duhovno biće“, naveo je Mirković, koji je nekadašnji direktor Spomen-područja „Jasenovac“. Mirković kaže da je na fotomonografiji radio godinu i po dana i ističe da je

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.