arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Jovan Mirić: Jasenovački leksikon

Sic – kavez od bodljikave žice uronjen u vodu i blato. Logoraš u sicu nije mogao ni da ustane ni da sedne, ni da legne ni da kleči, mogao je samo da čuči Ulaz u logor Jasenovac III (Izvor: Politika) U jasenovačkom sistemu logora zatočenici su davali svoje nazive pojedinim delovima logora, instalacijama, ljudima… I da nije drugih podataka, ovi nazivi jasno kazuju gde su ti ljudi bili. Neke nazive dale su i ustaše. Milko Rifer pominje još neke nazive u logoru Jasenovac 3 (Bulevar slobode, Bulevar pure, Most uzdisaja), ali se ti nazivi ne sreću čak ni kod drugih preživelih Hrvata. Verovatno je bilo još naziva koji su kružili

Dušan Ilić: Od čega će zavisiti broj Srba stradalih u Jasenovcu?

Oni koji podržavaju eksperte pokušavaju da nas ubede da je „kralj srboklanja“ Petar Brzica za jednu noć uspeo da zakolje 1360 Srba, dok su njegove kolege za preostalih 1.336 dana Jasenovca zajedno ubile oko 44-50.000 Broj stradalih Srba u Jasenovcu zasigurno neće zavisiti od predanog popisivanja srpskih žrtava i sakupljanja podataka o njima, naročito posle više od 75 godina. Pa od čega će zavisiti, pitaće se čitalac? Krenimo redom. Prethodnih nedelja u srpskoj javnosti je ponovo aktuelizovano pitanje broja stradalih u najvećem i najmonstruoznijem koncentracionom logoru u Drugom svetskom ratu na tlu okupirane Jugoslavije – Jasenovcu. Povod je bila izjava vladike slavonskog Jovana, predsednika Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida, koja

PREMIJERNO PRIKAZAN DOKUMENTARNI FILM „GARAVICE“

Blagoslovom Njegovog Preosveštenstva Episkopa bihaćko-petrovačkog g. Sergija a pod pokroviteljstvom Eparhije bihaćko-petrovačke u svečanoj sali banjalučkog Banskog Dvora premijerno je prikazan dokumentarni film „GARAVICE“ autora g. Dragana Radovića. Film je produkt višegodišnjeg truda i rada autora i njegovih saradnika na polju istraživanja stratišta Garavice nadomak Bihaća gđe je mučeničku smrt ugledalo preko deset hiljada nevinih srpskih žrtava Bihaća i okoline gđe prilaže autentične snimke preživjelih svjedoka i raznih zapisnika iz arhiva. Premijeri filma prisustvovali su Episkopi bihaćko-petrovački g. Sergije, pakračko-slavonski g. Jovan i marčanski Sava uz Predsjednika Republike Srpske g. Milorada Dodika, gradonačelnika Banja Luke g. Draška Stanivukovića sveštenomonaštva, sveštenstva i predstavnika državnih institucija. Prije početka filma prisutnima su se

POZDRAVNA BESJEDA NjEGOVOG PREOSVEŠTENSTVA EPISKOPA BIHAĆKO-PETROVAČKOG G. SERGIJA NA PROMOCIJI FILMA „GARAVICE“

Sa ovog mjesta, u ovaj dan, poručujemo svima da Garavice NEĆEMO, NE MOŽEMO i NE SMIJEMO zaboraviti, već ćemo učiniti sve da vaskrsnemo sopstveno sjećanje i molitvenu uspomenu. Vaša Preosveštenstva, Gospodine Predsjedniče Republike Srpske, Gospodine Predsjedniče Narodne Skupštine, Poštovana gospodo, Braćo sveštenici, Draga braćo i sestre, Okupili smo se večeras ovdje, u banjalučkom Banskom dvoru, da bismo kroz dokumentarni film „Garavice“ oživjeli uspomenu na hiljade postradalih pravoslavnih Srba grada Bihaća i okoline, kojima je ustaška zločinačka ruka prekratila životni put, s jasnom i nedvosmislenom namjerom da većinski srpsko Pounje u potpunosti očisti od imena srpskog i vjere pravoslavne. Mjesec juli 1941. godine na području mučeničke Krajine najkrvaviji je mjesec naše

Premijera dokumentarnog filma „Garavice“ u Banjaluci 23. oktobra (VIDEO)

U Banjaluci će u ponedjeljak, 23. oktobra, biti premijerno prikazan dokumentarni film „Garavice“ režisera Dragana Radovića koji se argumentovano bavi Garavicama, kao jednim od najvećih stratišta srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu, ali i ostalim masovnim stratištima Srba u Bihaću, Cazinu, Velikoj Kladuši, Bosanskoj Krupi i Bosanskom Petrovcu. Radović je izjavio za Srnu da su „Garavice“ bazirane na više od 3.000 dokumenata i svjedočenjima 27 preživjelih, od kojih 15 govori u filmu, kao i da su prikazana stratišta o kojim nema nijedne informacije niti teksta na internetu. Prema njegovim riječima, jedan od ciljeva filma bio je da pokaže da su uz Garavice na tom području postojala i ostala masovna srpska

dara_banovic.jpg

Ustaški pokolj u Velikom Palančištu oktobra 1942.god.

U prijepodnevnim časovima 20. oktobra 1942 godine , na dan svetih mučenika Sergija i Vakha (Srđevdan) , naišla je esesovska vojska na područje skoro cijelog sela Veliko Palančište , zatim većeg dijela sela Malo Palančište i dijela Jelovca koje graniči sa Velikim Palančištem i pokupila svo stanovništvo bez obzira na godine uzrasta i sakupila kod zaseoka Vučkovići u Velikom Palančištu. U popodnevnim časovima istog dana došla je jedna jedinica ustaša koja je preuzela sav sakupljeni narod os esesovaca koji su se zatim povukli na front. U predvečernjim časovima 20 oktobra , dakle, istog dana, ustašu su izvršile razdvajanje muškaraca preko 15. godina na jednu stranu , a žene i djecu

O ustaškim zločinima u NDH učiti iz provjerenih izvora

U Narodnom muzeju Toplice u Prokuplju postavljena je izložba Javne ustanove Spomen-područja Donja Gradina „Koncentracioni logor Jasenovac 1941“. Autori izložbe o prvoj godini postojanja logora Jasenovac su muzejski savjetnik Tanja Tuleković i viši kustos Dejan Motl. – S obzirom na sveprisutni istorijski revizionizam, izražena je potreba da se o ustaškom zločinu genocida počinjenom u NDH, svim istorijskim činjenicama koje su prethodile osnivanju NDH i Koncentracionog logora Jasenovac i posljedicama najstravičnijeg logora iz perioda Drugog svjetskog rata uči na izvoru ovih informacija iz Javne ustanove Spomen-područje Donja Gradina, čiji radovi i rezultati se prate i prepoznaju sa ove strane rijeke Drine – rekla je Tulekovićeva Srni. Ona je navela da će

ABOLIRALI USTAŠE I UZIMALI SRPSKE ZEMLjE: Sukobi između Srba i Hrvata u rukovodstvu Hrvatske obeležili su prve poratne godine

Da Srbe ne čeka svetla budućnost u SR Hrvatskoj postalo je jasno već po oslobođenju, sa pristupanjem rešavanja ustavnog položaja Srba u Hrvatskoj. Autori: Momčilo Diklić/Rade Dragović Rukovodstvo ove Republike, brojnim vidljivim i nevidljivim nitima povezano sa Titom, nizom poteza pokazalo je jasnu težnju da Srbe u Hrvatskoj minorizuje, a njihov politički uticaj svede na simboličnu meru. Međunacionalnih konflikata nije nedostajalo ni u partizanskom pokretu tokom rata, da bi posle 1945. bili sve vidljiviji. Većina poteza novih vlasti bila je na štetu srpskog naroda, što nije prolazilo bez sukoba sa Srbima u partijskom i armijskom vrhu Hrvatske. Gotovo šokantno je bilo za srpske ministre iz Hrvatske kada se na proslavi

Jelena Kovačević: Mrak iz sokolskog doma

Pokolj Srba u Jajcu i Jezeru Sokolski dom napunila je tama.Mrak se po njemu vije i tišina dubokapropada sve dublje i dublje u otvorena ždrela.Zver se diže, zver prilazi bliže.Ista ona zver iz Glamoča i Livnakoja je kidala grla i noževe ljubila,krv sa njih uz rakiju pila. Pada noćas kiša i ulica je puna blata.Ljudi jure, poludeli, i viču imena raznaoca, muža, brata.Na ulici ništa sem mraka.Nema uhvaćenih, nema hvatača. U sokolskom domu iste noći tišina se udarcima kida,udara zver u glavu sve dok uhvaćenom lobanja nije prslai pod se uleže pod težinom telaod vrata do prozora, napred i nazadza mošnje zver je uhvatila čoveka i zubima kida. Idućeg dana

svetozar-livada1.jpg

LIVADA: Stepinac je bio poklonik ustaške ideologije i najdragoceniji stub Pavelićevog ustaškog režima

Alojzije Stepinac je bio jedan od najužasnijih sveštenika u biskupijama pape Pija XII. Ja sam jedan od retkih koji je pročitao Stepinčev dnevnik koji, uzgred, nikada nije štampan, niti će ikada biti objavljen – kaže za „Vesti“ penzionisani univerzitetski profesor iz Hrvatske dr Svetozar Livada. Zašto je Stepinčev dnevnik i danas u rukopisu? Zato što je Stepinac njime sam sebe osudio. I zato nikada taj dnevnik neće biti objavljen jer bi time bio srušen mit o Stepincu kao prelatu koji je stradao zbog svojih hrišćanskih uverenja i žrtvovanja za veru. Navedite neke zanimljive detalje iz tog rukopisa? Čuvena je njegova izjava o Srbima: „Kada bi Srbina i Hrvata skuhali u istom loncu i juha bi se razdvojila“ ili

Najkrvoločnije ustaše, ovi ljudi počinili su takva zverstva da su ih i nacisti hapsili zbog ratnih zločina

Ove godine navršilo se 77 godine otkako je u Zagrebu zbog zločina u Jasenovcu obešen Miroslav Filipović, neslavno znan i kao „fra Sotona“, jedan od ustaških zločinaca iz Drugog svetskog rata, najozloglašenijih po brutalnosti i sadizmu. Rođen u Jajcu 1915. godine, a 1938. zaredio se i ušao u franjevački red u samostanu Petrićevcu u Banja Luci, dobivši redovničko ime Tomislav. Nije poznato kako se taj čovek već do 26. godine života radikalizovao, ali se zna da je već u prvim danima NDH njegov nadređeni u samostanu tražio od njega da se prestane da se petlja sa ustašama. On to nije poslušao i čim je u januaru 1942. diplomirao teologiju u

Glumica Ljiljana Čekić za “Glas” o monodrami “K’o kamen”: Sliku njenu nisam imala…

Svaki dobronamjeran razgovor o prošlosti je dobar i oslobađajući. Nemoguće je razumjeti sadašnjost, ako ne poznajemo prošlost, a o budućnosti je onda besmisleno i razgovarati. Tek kada počistimo živote i izliječimo rane možemo krenuti dalje. Zatrpavanjem i negiranjem traume ostajemo u vrtlogu, u viru koji vuče na dno. Piše: Jana Kezić Ovim riječima priču za “Glas Srpske” započela je glumica Ljiljana Čekić, govoreći o dokumentarnoj drami “K`o kamen – Velenka Brstinova i kćer joj Dragana” Dragane Mandrapa, čija premijera je  održana sinoć u Narodnom pozorištu Republike Srpske. Objasnila je da su u predstavi ispričane dvije životne priče, od čega je jedna majke Velenke, koja je danas u devetoj deceniji života, a druga

ODBRANOM STEPINCA PONOVO UBIJAJU SRBE: Srpski naučnici kritikuju pokušaje hrvatskih istoričara da umanje krivicu nadbiskupa

Gresi Alojzija Stepinca su takvi i toliki da se on ne može rehabilitovati, jer bi to bio novi zločin prema onima čiji su životi ugašeni na najsvirepiji način u genocidnoj NDH svesrdno podržavanoj od Rimokatolička crkve i nadbiskupa Stepinca. Autori: Lj. B – V. C. S. – 13. 10. 2023. u 20:00 Ovako akademik Ljubodrag Dimić komentariše navode hrvatskog istoričara Hrvoja Klasića koji je u intervjuu za naš list rekao da ne postoje dokazi da je zagrebački nadbiskup odgovoran za ratne zločine, jer ih nije ni činio ni podstrekivao, već da ima samo moralnu odgovornost, jer se nije dovoljno glasno protivio. Takođe, Klasić je rekao da je Stepinac posle prvobitne

Episkop slavonski Jovan: Jedna generacija pretvorila pretpostavljeni broj žrtava Jasenovca u sekularnu dogmu

Kada sam došao u Izrael 2003, Jad Vašem je od pretpostavljenih šest miliona žrtava Holokausta imao tri miliona, milion i po imena se proveravao, a za nekih milion i po žrtava se smatralo da se nikada neće identifikovati Najprije je u Bosni i Hercegovini izvučena izjava vladike Jovana (Ćulibrka) iz 2019. na zatvorenom skupu istoričara o revizionizmu u naučnom i javnom prostoru Srbije i Republike Srpske. Zatim je stigao poziv Srpskoj pravoslavnoj crkvi sa pedesetak potpisa da se vladika smijeni sa „svih dužnosti vezanih za Jasenovac i stradanje Srba u NDH – pre svega sa mesta predsednika Odbora za Jasenovac i ostala stratišta SAS SPC“. Tu nije bio kraj: Sinod

ZA POKROV I TROJICE

Umesto nas stotinu danas sam ovde samo ja, kao neki izabrani predstavnik nas malobrojnih i čitave vojske nerođenih i onih brojnih što silom postaše bivši pre redovnog božijeg poziva. Piše: Cvijeta Radić       Kasna, sunčana, jesen i jedan divan dan u njoj. Polje široko, šareno, stisnuto između Dinare i Golije, protegnuto u dužinu kao da teži da dohvati beskraj i sobom prespoji sever i jug. Sve boje sa slikareve palete utisnute su u grane drveća. Dinara kao da plamti pod crvenilom koje razbijaju jezičci žutih listova. Izviruje samo golišavi Troglav da sve nadvisi svojim golim, kamenim stasom. Moja dva sela su sa dve strane polja. Jedno, kao ptica krilom, obgrlila

NAJNOVIJE VIJESTI

Ubice šetaju gradom

Prva akcija albanskih esesovaca – racija na Jevreje u Prištini. Kriminalci oslobođeni

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.