arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
minirano.jpg

Obnovite Spomen – dom u Divoselu!

18. februar 2011.

Ovih dana obišao sam selo Divoselo. Moja tuga i bol za nestalim narodom plemenitog, antifašističkog Divosela je neizmjerna. Sve je pusto, nigdje ništa, nema kuća ni ognjišta. Gdje je naše Divoselo, gdje su drage bake naše i djedovi s kosom bijelom, zar i oni život dadoše u plamenu s Divoselom. U Divoselu, tom velikom lijepom selu sa svojim zaselcima, uključujući Čitluk i Ornice, nekada je živjelo 2.800 stanovnika, a sada žive duše nema zbog ljudske nemani. Poznavao sam svaku kuću mog rodnog Divosela, tog divnog naprednog sela. Svaka obiteljska kuća bila je antifašistička tvrđava koja je tokom Drugog svjetskog rata ugostila na stotine znanih i neznanih antifašističkih boraca NOV-a i antifašista, bez obzira na

rtrs_presing.jpg

RTRS – PRESING: ZLOČINI NDH (NE)KULTURA SJEĆANjA

11. februar 2011.

Upravo danas, 07. februara, navršilo se punih 73 godine od jednog od najvećih i najmonstruoznijih zločina  u drugom svjetskom ratu, u kojem je za samo nekoliko sati, zvjerski, na kućnim pragovima, ubijeno preko 2300 mještana tri banjalučka sela, među kojima je bilo i 550 djece. Iako se o jezivom ustaškom pohodu nadaleko čulo, činjenice govore da se o ovakvom zločinu decenijama ćutalo. Mi večeras nećemo ćutati, tema Presinga je upravo ovaj zločin. Godišnjica zločina u Drakuliću, Motikama, Šargovcu i rudniku Rakovac  povod su dakle da večeras govorimo o istorijskim činjenicama, zločinima ustaškog režima i našoj kulturi sjećanja. Zašto smo skloni zaboravu i kako, uopšte od njega pobjeći? Gosti emisije su

drakulic-2011.jpg

Pomen žrtvama ustaškog pokolja u Drakuliću

7. februar 2011.

Nedjelja, 6. februar 2011. – U spomen hramu Svetog velikomučenika Georgija u Drakuliću kod Banjaluke jutros je služena liturgija, dok će u podne kod Spomen-kosturnice u Drakuliću biti služen parastos u znak sjećanja na više od 2 300 Srba koje su ustaše ubile 7. februara 1942. godine. Nakon liturgije, gradonačelnik Banjaluke Dragoljub Davidović rekao je novinarima da se ovaj najstravičniji zločin počinjen na području Banjaluke ne smije zaboraviti, ne da bi se na zlo vraćalo zlim, već da se pamti kako nikada ne bi bio ponovljen jer, kako je naveo, onom koji ne poznaje svoju prošlost prijeti opasnost da mu se ponovi. Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila

130.jpg

Smišljeni zločin sa genocidnom namjerom

7. februar 2011.

BANjALUKA – U znak sjećanja na više od 2.300 Srba koje su ustaše ubile 7. februara 1942. godine juče su u hramu Svetog velikomučenika Georgija i na spomen-kosturnici u Drakuliću u Banjaluci služeni liturgija i parastos, te položeni vijenci i cvijeće. Žrtve su pobijene u banjalučkim mjesnim zajednicama Drakulić, Šargovac, Motike i u rudniku Rakovac. U ovom zločinu ustaše su, pod komandom Ante Pavelića, iz takozvanog „Tjelesnog zdruga“, uz pomoć banjalučkih ustaša, pobile Srbe bez ijednog ispaljenog metka, sjekirama, noževima krampovima i „srbomlatom“. Među žrtvama je bilo i 551 dijete. Potpredsjednik Vlade RS Anton Kasipović izjavio je da se obilježavanju zločina nad Srbima u Drakuliću mora poklanjati dužna pažnja jer

U Zagrebu održana promocija knjige autora Milana Bastašića,“Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991.“

2. februar 2011.

Sinoć, je u Zagrebu, u dvorani Parohije SPC Zagrebačke, održana romocija knjige  autora Milana Bastašića, „Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991. Pred šezdesetak gostiju, o knjizi su govorili Prof. dr. Svetozar Livada, Prof. dr. Đuro Zatezalo i književnik i recenzent Vasilije Karan. Tokom promocije, Dr Dušan Bastašić je upoznao goste sa radom i ciljevima Udruženja građana jadovno 1941. osnovanog u Banjaluci. Svoje utiske o knjizi iznijeli su i domaćin, gospodin Velimir Sekulić i paroh Otac Marinko Juretić.   Vezane vijesti: „Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991.“ – Bilješka: Velimir Sekulić Zagreb: Knjiga o stradanju Srba  

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

PRENOSIMO: Zagreb: Knjiga o stradanju Srba

2. februar 2011.

U Zagrebu je održana promocija knjige Milana Bastašića „Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991.“ Promociju, kojoj je prisustvovao veći broj ljudi, organizovalo je Udruženje potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941. iz Banjaluke. O knjizi koja govori o stradanju Srba tog severozapadnog dela Hrvatske u Drugom svetskom i ratu 1990-ih govorili su predsednik Udruženja Dušan Bastašić, istoričar Đuro Zatezalo, sociolog Svetozar Livada i jedan od recenzenata, banjalučki pisac Vasilije Karan. Pošto autor nije mogao da dođe, prikazan je video zapis njegove izjave. Stradanja Srba u tom kraju gde je pre 1941. živelo 8.000 Srba počela su u noći 26/27 aprila 1941. kad je 504 muškaraca pokupljeno po kućama, odvedeno

krst.jpg

BASTAŠIĆ: NDH SVE VIŠE PRISUTNA U HRVATSKOJ

2. februar 2011.

„Misa zadušnica“, koja je služena u Zagrebu za ustaškog poglavnika Antu Pavelića, svjedoči o tome da se NDH u današnjoj Hrvatskoj i u hrvatskom korpusu u BiH, odnosno na cijelom prostoru bivše NDH, ne pokušava samo rehabilitovati, nego je sve više prisutna u javnom životu, smatra predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941. Dušan Bastašić.„Vijest da je u Zagrebu služena misa za Pavelića i za njegovog koljača Juru Francetića ne čudi mnogo. To je samo stvar kontinuiteta. Od 1991. godine u neoustaškoj državi Hrvatskoj, koja se prozvala `neovisna` samo zato što je riječ `nezavisna`, po njima, srpska, dobili smo kunu kao platežno sredstvo koja je postojala

kometnik.jpg

Podignuti spomenik Srbima poginulima u ratu devedesetih

2. februar 2011.

KOMEMORACIJE I ove godine na komemoraciji žrtvama ustaškog masakra u selu Kometnik u općini Voćin, održanoj na godišnjicu pokolja 14. januara 1942. godine okupio se veći broj mještana, ali i predstavnika srpske zajednice i lokalne samouprave Pomen žrtvama služio je protojerej-stavrofor Žarko Uskoković, a u ime Odbora za obilježavanje prisutnima se obratio Igor Pavković, zamjenik načelnika općine Voćin iz redova srpske zajednice. Pavković je podsjetio na događaje od prije 69 godina i stradanje oko 300 nedužnih seljaka sela Kometnika, Dobrića i okolice Voćina, koji su brutalno mučeni i pobijeni kao odmazda za nekoliko ustaša koji su poginuli u borbi s partizanima. – To iskustvo nije bilo dovoljno pa je 90-ih

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

Publikacije – Publications

2. februar 2011.

Dr Milan Bastašić Bilogora i Grubišno Polje 1941. – 1991. Izdavači: -UDRUŽENjE PREŽIVJELIH LOGORAŠA DRUGOG SVJETSKOG RATA REPUBLIKE SRPSKE, BANjA LUKA Za izdavača: Dipl. Ing. Gojko Knežević -MENADžER KOMPANIJA D.O.O. BANjA LUKA Za izdavača: Dr Dušan Bastašić Glavni urednik: Prof. dr Đorđe Mikić Recenzenti: Prof. dr Veljko Đurić Mišina Vasilije Karan, književnik   Promocija u Banjaluci 12.01.2010. Promocija u Beogradu 10.02.2010. Promocija u Novom Sadu 15.04.2010. Promocija u Ljubljani 22.04.2010. Promocija u Zagrebu 09.06.2010.  

Na Vaskrs sijevnule kame, noževi, maljevi

2. februar 2011.

Sveštenici Eparhije banjolučke Srpske pravoslavne crkve juče su služili parastos u Bijelom Potoku, kod Banje Luke, na spomen-obilježju stradalim Srbima u tom mjesta, koje su na zvjerski način pobile ustaše na Vaskrs 1942. godine. Na spomen-obilježju se nalaze imena 54 žrtve dobi od jedne do preko osamdeset godina, pobijeni maljevima, kamama, sjekirama i drugim hladnim oružjem na najveći hrišćanski praznik. Zločin su 4. aprila 1942. godine izvršile ustaše iz Debeljaka. Broj žratava ustaškog zločina koji je izvršen tog dana još nije konačno utvrđen. Udruženje „Bijeli Potok“ formiralo je stručnu ekipu koja bi trebalo da rasvijetli taj događaj i utvrdi tačan broj ubijenih. Parastosu su prisustvovali potomci žrtava, predstavnici Grada Banja

Pregled događanja na prostoru istočne Bilogore 1941. i 1942. godine

1. februar 2011.

Bilogora i Grubišno polje 1941 – 1991. Početna strana… Sadržaj poglavlja Uvod Istorijski kontekst i njegov uticaj na uže geografsko područje Događanja pred prvi i drugi svjetski rat Pregled događanja na prostoru istočne Bilogore 1941. i 1942. godine Geografski položaj i stanovništvo Okupacija i uspostava ustaške vlasti Hapšenja, teror i deportacije Napad partizana i ustaška odmazda Svjedočanstva o genocidu Zlosutno proljeće Bombardiran je Beograd, rat je počeo Hrvatska seljačka zaštita na sceni Pobuna 108. puka na mobilizacijskom zborištu u Klokočevcu Dolazak brata Steve Noć strave i užasa Komšije i prijatelji, koji to više nisu Nekoliko širih, autentičnih svjedočenja Marvenim vagonima za Koprivnicu Kolone smrtnika idu prema Velebitu Tihomir T. Prodanović:

63581_1561476951817_1082115483_1565699_1071551_n.jpg

Akcija Svetosavske omladinske zajednice Prnjavor na uređenju spomen obilježja pobijenim Srbima u selu Kremna.

1. februar 2011.

Da se zločin koji se desio nad Srbima u peridu Drugog svjetskog rata ne bi zaboravio, a samim tim i stradanje naroda prnjavorskog kraja, Svetosavska omladinska zajednica Prnjavor je pristupila istraživanju, lociranju i čišćenju grobnica i spomen obilježja koja su u proteklom periodu od nekih dvadeset i više godina zaboravljena i zapuštena. Prva akcija je povedena u selu Kremna, čišćenjem i uređivanjem spomen ploče i lokacije gdje su sahranjeni posmrtni ostaci uglavnom žena i djece koje su ustaše pobili a potom i spalili 16.decembra 1941.godine u zaseoku Petrovići. Spomen ploče su podignute 33 godine poslije ovog zločina, tek 1974.godine, i od tada je ova grobnica prepuštena zaboravu kao i pomenuti

Vladika Grigorije

26.07.2009 GACKO – Istorijski čas za sjećanje na pokolj u Pridvorici

1. februar 2011.

U selu Pridvorci, opština Gacko, danas je održan istorijski čas u znak sjećanja na veliki zločin koji su počinile ustaše i muslimani na Božić 1942. godine kada su pobili oko 180 žena djece i staraca iz ovoga sela. Govoreći o ovom stravičnom zločinu, vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije rekao je da, iako ubijeni, krv stradalih mučenika postala je sjeme koje će hercegovačku djecu obratiti živom Bogu i sjeme iz kojeg će nići pšenica koja mnoge rodove daje. Vladika Grigorije pozvao je vjernike na mir i praštanja bez obzira na zlodjela i podsjetio da nije na ljudima da sude, već samo na Bogu. „Zato, iako je urađeno veliko zlodjelo, treba praštati

prebilovci-lidice3.jpg

Video zapisi vezani za stradanje u Prebilovcima, ljeta 1941.

1. februar 2011.

Genocid nad Srbima i Srbijom: Prebilovci 6.8.1941. Bijeli Potok 5.4.1942. † Prebilovci genocid 8.4.2010. † Posmrtni ostaci 600 mrtvih u Prebilovcima, kao i ostaci drugih Srba iz Čapljine, opštine Stolac i drugih oblasti (po nekim računicama oko 3.000 ljudi, a posmrtni ostaci su prikupljeni u oko 120 drvenih sanduka) su izvađeni iz jame u Surmanci 1990 i sahranjeni u novoizgrađenu crkvu u Prebilovcima. Nažalost, u junu 1992, crkva je srušena i svi ostaci su pretvoreni u prašinu i pepeo. To je učinjeno od strane pripadnika HOS-a, HVO-a i redovne hrvatske vojske. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 01. februara 2011. godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA