arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Miloš Ković: Genocidna rezolucija

Predlog rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o „Međunarodnom danu sećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine“ iznova nas je podsetio na to da se genocid ne može ni sakriti niti prećutati. Pokušavajte da zaboravite, okrećite glavu na drugu stranu, učite svoju decu da se okrenu budućnosti. Oni koji su genocid počinili, ili njihovi potomci, doći će po vas. Na kraju će sebe proglasiti žrtvama a vas – dželatima. Zločin, jednostavno, ne da mira onome ko ga izvrši. Tako je i sa genocidom. On je opsesivna tema nacija koje su ovu rezoluciju predložile – Amerikanaca, Nemaca pa i, na balkanskom mikro-planu, Bošnjaka i Albanaca. Hrvati se ovom prilikom, za divno čudo,

Od Jasenovca do Perta

Priča o 92-godišnjoj Neveni Kotur iz Perta, jednoj od poslednjih preživelih iz zloglasnog ustaškog logora smrti „Jasenovac“. Nevena iz Jasenovca je kao desetogodišnja devojčica odvedena u ustaški logor, gde je preživela zverstva i strahote Nezavisne Države Hrvatske. Nakon rata i oslobođenja vratila se u rodno mesto, gde je živela sve do 1992. i ponovnog buđenja fašizma. Poslednjih 15-ak godina živi u Pertu sa svojom porodicom. Susret sa Nevenom Kotur, jednom od poslednjih preživelih najstrašnije srpsku a verovatno i svetske golgote – logora Jasenovac, bio je za (ko)autora ovih redova nesvakidašnji i dragocen, s dozom posebnog pijeteta i dubokog naklona teškom bremenu sudbine deteta – logoraša.  Pored toga, bio je to

Dušan Bastašić: Kada potomci žrtava Pokolja progovore

Prije nekoliko dana, 26. aprila je bila godišnjica kako su 1941. „oćerali naše“. Tako bi naše bake govorile. Sada već davno upokojene bake, lica izbrazdanih dubokim borama, uokvirenih u crne marame i očima crvenim od suza. Uz njih smo odrastali mi, unučad „oćeranih“ žrtava Pokolja, djeca roditelja izranjavanih duša. Čeljad rođena sa duboko zapretanom ranom koja bi kod nekih od nas godinama, čak decenijama ćutala. A onda, odjednom prosto vrisnula rasipajići bol svom širinom duše. I opet je opet zaboljelo. Rana koja se prenosi sa generacije na generaciju. Napisao sam na Fejsu nekoliko rečenica na tu temu: „Upravo na današnji dan u kasnim večernjim časovima, prije tačno 83 godine, upale

ZBORNIK „STARI BROD“ PREMIJERNO ĆE BITI PREDSTAVLjEN 24. I 25 . MAJA

Radović je rekao da će javnost Republike Srpske biti zatečena saznanjem da je još 1941. godine na prostoru Višegrada i Rogatice uz Drinu bio zbjeg od 12.000 Srba iz Srema koje su ustaše namjeravale pogubiti, ali da Njemačkoj, koja je baš u to vrijeme napadala SSSR, nije odgovaralo da se na tom prostoru vrše zločini, a njemački fašisti bili su zaprepašćeni surovošću ustaških zločinaca. Zbornik dokumenata „Stari Brod“ u izdanju Fondacije „Zaboravljeni korijeni“, koji dokumentovano osvjetljava razmjere ustaških zločina nad Srbima u romanijskom kraju i dijelovima istočne Bosne u Drugom svjetskom ratu, biće premijerno predstavljen 24. i 25. maja u Starom Brodu, kada će biti služen pomen starobrodskim žrtvama ubijenim

korice-knjige-stradanja-cazinska-krajina.jpg

Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba /1941-1945/

Ova knjiga je trajni spomenik nevinim žrtvama ustaško fašističkog terora u Cazinskoj krajini. Posle četrdeset godina istraživanja o stradanju naroda tokom Drugog svetskog rata, u Cazinskoj krajini, a za 70-tu godišnjicu tih užasnih zbivanja, objavljena je druga knjiga borca NOR-a i nosioca „Partizanske spomenice 1941. godine,, Dušana D. Miljkovića pod naslovom Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba /1941-1945/. U knjizi su kroz nekoliko celina dati prikazi o stradanju pre svega srpskog, ali i ostalih naroda koji nisu prihvatili ustašku vlast i zločine koje su ustaše primenjivali posebno prema srbima pravoslavne veroispovesti, Jevrejima i Romima. U prvom delu su navedeni podaci o uspostavi vlasti NDH u Velikoj župi Bihać, pre

Bojanić: 02. maja možda i naučimo da više i trezvenije cenimo sopstvene žrtve

02. maja,  ako nam se desi da nas proglase za genocidan narod na Generalnoj skupštini u UN… verovatno će se pokrenuti konačno i ,,lavina“ istine i sa naše strane. Zar nije onda bilo genocida i u Bratuncu, Jasenovcu, Dragincu, Kragujevcu, Kraljevu, Mačvi…? Veliko je pitanje zašto rezoluciju donosi Generalna skupština, a ne Savet bezbednosti UN… ali, i to je jasno (Ruska Federacija i Belorusija su suspendovane)? Ali, možda iz toga naučimo da više cenimo sopstvene žrtve, zločine i počinjeni genocid nad srpskim narodom koji je počinjen u par navrata samo u 20. veku nad Srbima. Decenijama smo ćutali, kao da se ništa nije desilo… i u dva navrata prigrlili sopstvenog

Prva knjiga o zločinima u logoru smrti Jasenovac, objavljena 1942. godine: Iskazi odbeglih zatočenika

Prva knjiga o zločinima u logoru u Jasenovcu objavljena je 1942. godine u izdanju Propagandnog odsjeka Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije. Piše:  ANTIFAŠISTIČKO VIJEĆE NARODNOG OSLOBOĐENjA JUGOSLAVIJE U predgovoru izdanja piše: „U ovoj knjižici objavljujemo zajedničke i pojedinačne iskaze sedmorice zatočenika koji su uspjeli da se bjekstvom na Kozaru, partizanima, spasu krvavog logora u Jasenovcu. Njihovi iskazi nijesu plod neke bolesne mašte, nego samo jednostavna slika jasenovačke stvarnosti u kojoj nije unijeto nikakvo dodavanje ni pretjerivanje, jer je prosta i jednostavna istina groznija od svačeg što bi ma čija – pa i bolesna i ludačka – mašta mogla izmisliti.“ Ovu knjigu objavljujemo u celosti, u obliku u kome je objavljena 1942.

Da li se 22. aprila obilježava i Pokolj, Genocid počinjen nad Srbima od strane NDH?

Prilog koji slijedi je objavljen 22. aprila 2020. godine. Ništa se od tada promijenilo nije. Dan proboja jasenovačkih logoraša, 22. april, obilježava se u Srbiji kao državni Dan sjećanja na žrtve Holokausta (Genocida nad Jevrejima), genocida (nad kojim narodom?) i drugih žrtava fašizma. Ne pominje se Pokolj ili Genocid nad Srbima od strane NDH. To je normalno i nacionalno odgovorno? Kako glasi tačan naziv Dana sjećanja koji se obilježava 22. aprila? Danas je godišnjica proboja posljednje preživjele grupe logoraša iz zloglasnog ustaškog logora Jasenovac. Na dan proboja 22. aprila 1945. godine u logoru Jasenovac bilo je zatočeno 1 073 preživjelih logoraša od kojih je 600 krenulo u proboj, a slobodu

Rezolucija o zločinima u NDH – put ka zauzimanju zvaničnog stava? (AUDIO)

Udruženja krajiških Srba pokrenula su peticiju za podršku rezoluciji o Genocidu počinjenom nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Da li će rezolucija biti usvojena, šta bi njeno usvajanje donelo Srbiji i društvu u našoj zemlji? Zbog čega je važno da se o zbivanjima tokom II. svetskog rata i masovnom stradanju naroda zauzme zvaničan stav? Gosti emisije su Mile Bosnić, predsednik pokreta Srba Krajišnika i Dušan Bastašić, predsednik udruženja Jadovno 1941. iz Banja Luke. Urednik i voditelj emisije „U središtu pažnje“ na RADIO BEOGRAD 1 je Ivana Pribićević. POSLUŠAJTE EMISIJU: Ko su organizatori, kako može da se potpiše? Bosnić: Organizator je narod i mi smo to nazvali jednom narodnom inicijativom, a to je

ZLOČIN U SJENIČAKU 18. APRILA 1942. GODINE

U Sjeničaku su u toku NDH od 1941. do 1944. godine ubijena, poginula ili umrla od tifusa i gladi 1.143 stanovnika, skoro trećina prijeratne populacije. U Selo Sjeničak na Kordunu u zoru 18. aprila 1942. godine upale su jake ustaško-domobranske snage iz pravca Karlovca i Lasinje i opkolile mjesto. U samo jednom danu ubili su ili sproveli u ustaške logore 421 Srbina. Ustaše su u selu zaklale i ubile 64 civila na više lokacija koji su sahranjeni u masovnim grobnicima u Starči, Mračaju i Vlajnića strani. Kod škole u Lasinjskom Sjeničaku starce su ubijali maljem. 357 uhapšenih muškaraca u toku dana ustaše su sprovele u 30 kilometara udaljeni Karlovac. Nakon

Godišnjica zločina Pokolja u Crnom Potoku 1942.

Na Kordunu, 18. aprila 1942. ustaše su u sprovođenju zločina Pokolja na prevaru uspjele da ubiju 64 stanovnika iz Crnog Potoka i dvojicu iz sela Bukovice koji su se nalazili u Crnom Potoku. Toga dana selo Crni Potok je potpuno spaljeno. Iz Bukovice su ubijene Ljubica Vrga 10 (godine), i njena sestra Neđeljka Vrga 6, u Crnom Potoku gdje su se nalazile kao izbjeglice kod rodbine. Iz Crnog Potoka ubijena je Milica Bakić 17, u vlastitoj kući. Mila Bakić 20, ubijena je i spaljena u štali Stevana Vojnovića. Jeka Balaban 19, silovana je, a zatim ubijena i spaljena u štali Stevana Vojnovića u Crnom Potoku. Milka Kajganić 28, Đuro Kolundžija

Jovan Mirić: Primeri ponižavanja Srba u NDH

Starčević je podelio sve ljude u tri kategorije. Ispod njih postavio je životinje, a ispod životinja Srbe. Hrvatske ustaše su to usvojile, iako nisu uspevali da se dosledno drže postavke da su Srbi ispod životinja Ante Starčević, „otac domovine“ Hrvata, podelio je sve ljude u tri kategorije. Ispod najdonje kategorije postavio je životinje, a ispod životinja Srbe. Hrvatske ustaše su usvojile Starčevićevu rasističku doktrinu, iako nisu uspevali da se dosledno drže njegove postavke da su Srbi ispod životinja. Potreba da se Srbi i pored ubijanja dodatno ponižavaju bila je tolika da bi se moglo reći da gotovo nijedan susret između aktivista NDH i Srba nije mogao proći bez ponižavanja ili

ZBORNIK DOKUMENATA “STARI BROD”

Zbornik dokumenata „Stari Brod“ u izdanju Fondacije “Zaboravljeni korijeni” na više od 700 strana donosi do sada neobjavljena dokumenata o stradanju Srba tokom Drugog svjetskog rata u romanijskom kraju i dijelovima istočne Bosne. Obuhvata današnje opštine Sokolac, Pale, Istočni Stari Grad, Olovo, Kladanj, Vlasenicu, Han Pijesak, Rogaticu, Višegrad, Novo Goražde, Goražde, Čajniče i Rudo. Dokumenti potiču iz Vojnog Arhiva u Beogradu, Arhiva Bosne i Hercegovine u Sarajevu i Arhiva Jugoslavije u Beogradu. Po prvi put, javnosti se predstavljaju ovi faksimili i prepisi presuda, izvještaja, zapisnika i svjedočenja iz 1946. i 1947. godine. Premijerno predstavljanje zbornika održaće se u okviru obilježavanja stradanja Srba u Starom Brodu, 24. i 25. maja 2024.

Dejan Ristić opet zaobišao Donju Gradinu

Povesti srednjoškolce iz Srbije, organizovano od strane države u Jasenovac a ne posjetiti i Donju Gradinu, predstavlja prvorazredan skandal i istorijsku sramotu. Piše: Dušan Bastašić Muzej žrtava genocida iz Beograda, nedavno je po drugi put poveo beogradske gimnazijalce put Jasenovca. Ovaj put je to bila grupa učenika i nastavnika Petnaeste beogradske gimnazije ,,Patrijarh Pavle“. Čini se nevjerovatnim da u studijsko putovanje, bilo u dolasku ili odlasku nije bila uključena svega nekoliko kilometara udaljena Donja Gradina, najveće stratište jasenovačke grupe logora gdje je likvidirano najmanje 360.000 žrtava. Kako objasniti i razumjeti da u, kako se navodi „brižljivo pripremljenoj školskoj turi koja treba da bude ogledan primjer za buduća đačka putovanja“ organizatori

Jasenovac je antiteza – sve je smišljeno da sakrije zločin

Spomen područje Jasenovac  nalazi se manje od deset kilometara od autoputa Beograd-Zagreb. Tuda svakodnevno prođe više hiljada vozila sa srpskim registarskim oznakama. Manje od desetak se isključi kod Novske i dođe do obale Save gde se nalazila najgrozomornija fabrika smrti na tlu Evrope u Drugom svetskom ratu. Nemački koncentracioni logori bili su neuporedivo manje strašni od Jasenovca. Nemci su ubijali industrijski. Germanski hladno slali su ljude u smrt. Bez ičega lično u strahovitom zločinu. Ustaška fabrika smrti bila je surova i krvava. Sadistička, lična. U njoj su se sretali pogledi ubice i žrtve. Maljevi, bajoneti, srbosjeci, krv, vriska. Jasenovac je danas mesto gde možete da čujete tišinu. Sava se lenjo

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.