arrow up

Svedočanstvo o Jasenovcu

Izdavačko preduzeće „Svjetlost” iz Sarajeva u svoje zadatke odmah posle Drugog svetskog rata uvrstilo je i podsticanje boraca i ostalih učesnika NOP-a da, u obliku koji im najbolje odgovara, opišu šta su sami doživeli ili videli. Na taj poziv reagovao je Drago H. Čolaković iz Bijeljine, koji je u knjizi „Jasenovac”, izdatoj 1948. godine, detaljno opisao stvaranje logora Jasenovac svedočeći o strahotama kroz koje su već na samom početku prošli logoraši. Za njegovo pisanje „Svjetlost” kaže da ima „pečat uverljivosti i snagu dokumenta”. Logoraši su svakodnevno ubijani na različite načine, radeći teške poslove po blatu i kiši, snegu i mrazu, mokri, gladni, prljavi, vašljivi, maltretirani na svakom koraku. Ubijani su

Foto: Arhiva

Jedno svjedočanstvo o pokolju Srba u Bijelom Potoku kod Banjaluke na Vaskrs 1942. godine

Razbijanjem Kraljevine Jugoslavije aprila 1941. godine nastupio je jedan od najtežih perioda u istoriji srpskog naroda. Masovnim ubistvima i progonima naročito su bili izloženi Srbi na teritoriji koja je dospjela u sastav Nezavisne Države Hrvatske. Prof. dr Goran Latinović Neposredno po proglašenju ”uskrsnuća hrvatske države”, hrvatski fašisti pristupili su rješavanju ”srpskog pitanja”, koje je, prema njihovoj zamisli, trebalo sprovesti tako da jedna trećina Srba bude pobijena, jedna trećina protjerana, a jedna trećina prevedena na rimokatolicizam i pretvorena u Hrvate. Jedan od najaktivnijih ustaških pregalaca u tom zločinačkom poduhvatu bio je banjalučki ”stožernik” Viktor Gutić, koji je 26. maja 1941. u Banjaluci najavio da će ”svi nepoželjni elementi biti brzo istrijebljeni

Spaljivanje srpske djece u selu Brižina 20. aprila 1942. godine

Najmasovniji zločin nad srpskom djecom u selu Brižina kod Bugojna ustaše su počinile 20. aprila 1942. godine. U štali Nedeljka Pilipovića tog dana živo je spaljeno 86 mještana srpske nacionalnosti, među kojima 46 djece mlađe od 16 godina — od čega 28 djece mlađe od pet godina. Povod za ovaj teški zločin bilo je ubistvo ustaškog stožernika i organizatora pokolja srpskog naroda u bugojanskom srezu, Nikole Jurišića, kog je nekoliko dana ranije likvidirala partizanska patrola. U znak osvete, hrvatske i muslimanske ustaše predvođene Matkom Matanićem Jozom iz sela Ljubnić, upadaju u osamljeno planinsko selo Brižina i spaljuju srpsku nejač zatvorenu u štali. U plamenu i najtežim mukama život su izgubila

Predrag Ristić

I Beograd vapi za jasenovačkim memorijalom: Srpska tela su rekom stizala iz Hrvatske

Arhitekta Peđa Ristić (1931 – 2019.): Na tri mesta u Beogradu prikupljani leševi iz reke. Hrvatski zločin Savom rasut do Crnog mora. Kod Kule Nebojše na Kalemegdanu, na Ratnom ostrvu od 1942. do 1945. sahranjivane su ustaške žrtve. Dve reke, Sava i Dunav, na neki način odredile su sudbinu arhitekte Peđe Ristića, autora nekih od najlepših novijih srpskih crkava. Bivši član “Medijale”, a potom Enfant terrible beogradske umetničke scene danas ima 87 godina. Bio je u timu Bogdana Bogdanovića kada je ovaj pravio jasenovački spomenik Kameni cvet. Potom je prošle decenije u Skupštini grada pokrenuo inicijativu da se na Velikom ratnom ostrvu podigne crkva mučenicma čija je tela izbacila Sava

Dan stvaranja NDH, kada je na Zagreb pala tama a iz njega krenulo zlo

U četiri kratke godine, ona je svojim aparatom, u genocidu kakav Evropa nikada nije videla, usmrtila između 500 000 i 1 000 000 Srba sa teritorija koje je okupirala Nezavisna Država Hrvatska je osnovana 10. aprila, pre 83 godine, kao država hrvatskog naroda pod vojno-političkim patronatom Hitlerove Nemačke. To se dogodilo svega 4 dana nakon invazije sila Osovine na Jugoslaviju, na dan ulaska nemačkih trupa u Zagreb. Nemački vojnici su dočekani kao oslobodioci s neskrivenim oduševljenjem najširih masa zagrebačkih Hrvata. Period koji je nastupio predstavlja najsramnije razdoblje hrvatske istorije obeleženo rasnim zakonima, koncentracionim logorima i brojnim zloćinima koji su odredili zločinački karakter nove vlasti, čime su raspršene nade nekih da

VELIKO STRADANJE SREMA U NDH

Arhiv Vojvodine je nedavno objavio obimni popisnik žrtava Srema u periodu 1941–1945 sa gotovo 42.000 imena. Taj spisak nije konačan, ali je do sada najpotpuniji i jasno ukazuje na razmere genocida koji je NDH sprovela između Save i Dunava, kaže sagovornik „Pečata“. Piše: Vladimir Dimitrijević  Stevo Lapčević, politikolog i istoričar, zaposlen je u Muzeju Srema u Sremskoj Mitrovici, gde se bavi istraživanjem međuratne političke istorije tog grada i Srema, sa ciljem da se osvetli stradanje sremskih Srba tokom Drugog svetskog rata. Tokom 2022. organizovao je veliku izložbu „Narod žrtva zločina“ povodom 80 godina od akcije ustaša Viktora Tomića u Sremu, kada je u avgustu i septembru 1942. ubijeno i u

U Banja Luci održane izložba i promocija

U organizaciji Udruženja OML i Kuće Milanović u Banja Luci, održana je izložba Srbi Livanjskog polja – tragovi kroz vekove“ i promocija knjige Buda Simonovića „Ognjena Marija livanjska“. U subotu, 5. aprila t.g, u popodnevnim satima, program je otvorila grupa „Baštioničarke“ pesmom „Pjevaćemo što nam srce zna“. O baštini livanjskih Srba, koja je nastajala vekovima, govorila je Dijana Kovačić, član UO Udruženja OML. Program je, nakon toga, nastavljen razgovorom Gordane Dostanić i autora knjige „Ognjena Marija livanjska“, Buda Simonovića, čime je publici predstavljeno stradanje livanjskih Srba leta 1941. godine, opisano kroz ispovesti preživelih stradalnika. Deo potresne ispovesti Milice Erceg Galke, čitala je glumica Milica Milovanović. Nakon promocije prisutnima se obratio

Najava: Banja Luka i Kozarska Dubica, 5. i 6. april – Izložba i promocija knjige Ognjena Marija Livanjska

Udruženje OML nastavlja sa svojom aktivnošću predstavljanja široj publici istorije i bogate zaostavštine Srba Livanjskog polja prikazivanjem izložbe „Srbi Livanjskog polja-tragovi kroz vekove“, uz istovremeno predstavljanje knjige Buda Simonovića Ognjena Marija livanjska. Za prvi vikend aprila planirano je obraćanje publici u Banja Luci i Kozarskoj Dubici. Očekujemo vas: Vidimo se! Izvor: Udruženje građana “Ognjena Marija livanjska” Beograd

Dr. Rudolf Horvat: Lika i Krbava

MALA KNJIЖNICA MATICE HRVATSKE KOLO VL – SVEZAK 31. Dr. RUDOLF HORVAT LIKA I KRBAVA POVIJESNE SLIKE, CRTICE I BILJEŠKE SVEZAK II. POSEBNI DIO TISAK „TIPOGRAFIJE” D. D., ZAGREB ZAGREB 1941 IZDANJE MATICE HRVATSKE SADRЖAJ 1. Selo Boričevac 2. Brinje 3. Brlog na rijeci Gacki 4. Dabar kod Otočca 5. Gospić g. 1834. 6. Škole u Gospiću 7. Vodovod u Gospiću 8. Izbori nar. zastupnika u Gospiću 9. Gračac 10. Jezerane 11. Komić u Krbavi 12. Kompolje kod Otočca 13. Korenica 14. Kosinj gornji i donji 15. Lapac gornji donji 16. Lešće kod Otočca 17. Lovinac 18. Selo Medak 19. Novi kod Gospića 20. Trgovište Otočac 21. Izbori narodnih zastupnika u

zlocini_ustasa_k1.jpg

Zločini ustaša

Dušan Babić ZLOČINI USTAŠA priredio: Jovan Babić ZBIVANJA I SVJEDOČENJA Urednik mr Pavle Botić Novi Sad: Polet pres, 2003 Sadržaj Preskoči navigaciju ———————————————————————————————————————————– Predgovor >

POKRŠTAVANJE SRBA VATIKAN ZABELEЖIO U 390 DOKUMENATA: Spisi o unijaćenju Srba ugledali svetlo dana zahvaljujući SANU i Arhivu Vojvodine

Petog decembra 1621. leta Gospodnjeg rimokatolički sveštenik Paskvalin izveštava u pismu Vatikanu da je krstio Nikolu Kopčića “muslimana iz Bosne”, starog 17 godina, a 25.oktobra 1623. skadarski biskup Dominik Andriaši šalje “radosnu obavest” Svetoj stolici da je preveo u rimokatoličku veru 305 pravoslavaca. Piše: Jovanka Simić Ovo su samo prva dva od ukupno 390 vatikanskih dokumenata o preveravanju (unijaćenju) srpskog naroda u 17. veku na prostoru Dalmacije, Hercegovine, Bosne, Crne Gore i Srbije koje je ugledni srpski arhivista Marko Jačov (Benkovac, 1949. – Kastel Gandolfo kod Rima, 8. januar 2022) u Vatikanu pronašao i potom sabrao u knjigu “Spisi kongregacije za propagandu vere u Rimu o Srbima 1622-1644.” Knjiga dokumenata

Ruzvelt: Kako možete živeti sa narodom od koga ste doživeli genocid?

REČI SMILJE AVRAMOV O RUZVELTU VAЖNIJE NEGO IKAD: KAKO ЖIVETI SA ONIMA OD KOJIH STE DOЖIVELI GENOCID Ljubaznošću novinarke i prijatelja naše redakcije Milijane Baletić, Glas javnosti prenosi njen intervju iz 2004. godine, sa preminulom profesorkom Smiljom Avramov pod nazivom “Novi svetski poredak, pravo ili sila“ u kojem je, tako jednostavno, a do kraja suštinski sagledan poredak svetskih moćnika i pred njenim argumentima ostaje potpuno razotkriven! U intervjuu ona govori o obnavljanju Jugoslavije i o tome kako je Ruzvelt bio protiv toga, kako je pitao kralja Aleksandra Karađorđevića: “Pa šta vam treba Jugoslavija, kako možete živeti sa narodom od koga ste doživeli genocid?” Izvor: GLAS JAVNOSTI Vezane vijesti: VIDEO: Srpski

U mjestu Vršani kod Bijeljine 16. marta 1944. pripadnici zloglasne Handžar divizije ubili 82 mještana

Pripadnici 13. Handžar divizije, 16. marta 1944. godine na zvjerski način pobili su 82 Srba, mještana Vršana, među kojima je bilo i 16 djece. Handžar divizija je bila produžena ruka hitlerovske soldateske, koja je počinila strašne zločine ne samo u Vršanima, nego i u drugim okolnim naseljima i šire. Ona je bila formirana u najvećem broju od muslimana, koji su na ovim prostorima počinili strašne zločine i ostali nekažnjeni. Mještani Vršana kažu da je 16. marta 1944. pobijeno deset članova porodice Aćimović, koja danas nema nijednog potomka, kao i sveštenik Ljubomir Svitlić, njegove dvije kćerke, supruga i sin u dvorištu crkve, u blizini koje je podignut spomenik svim žrtvama ovog

U Ruskom domu u Beogradu evociraju sećanje na nacističke zločine 

Međunarodni naučni simpozijum «Sećamo se, nema zastarelosti, Nacistički zločini i genocid nad narodima u godinama Drugog svetskog rata» koji je održan 27. februara u Ruskom domu u Beogradu bio je značajan događaj u kontekstu obeležavanja osamdesete godišnjice Velike Pobede nad fašizmom. Međunarodni istraživački centar za Drugi svetski rat iz Maribora i njegova beogradska filijala okupili su na simpozijumu istoričare, istraživače genocida i Holokausta iz Srbije, Rusije, Slovenije i Izraela i tako objedinili zajednički cilj — očuvanje sećanja na zverstva u Drugom svetskom ratu i borbu protiv revizionizma. U centru pažnje bili su nacistički koncentracioni logori koji su postojali na teritoriji bivše Jugoslavije. Na simpozijumu je dobro izučena užasna realnost logora smrti kao što su Jasenovac

„Jer … mi smo ista krv“, pjesnički prvenac Đurđice Dragaš u Trebinju

U Muzeju Hercegovine u Trebinju, u subotu 01. marta 2025. od 18 časova biće predstavljena zbirka poezije „Jer…mi smo ista krv“ Đurđice Dragaš Vukovljak. Riječ je o prvoj pjesničkoj zbirci koju čine stihovi puni sjete i tuge, a koju Đurđica posvećuje svim nevinim žrtvama Pokolja. Đurđica Dragaš Vukovljak je urednica privredno-političke rubrike Prvog programa Radio Beograda. Iako se dugo bavi pisanjem a njeni tekstovi i pjesme su objavljivani na sajtovima udruženja građana „Jadovno 1941.“ i RTS-a, do sada nije objavila knjigu. Zbirka pjesama Jer… mi smo ista krv njen je književni prvenac. O poeziji i književnom izrazu govoriće Gordana Dostanić iz udruženja Ognjena Marija Livanjska iz Beograda, a o inspiraciji za ovu

NAJNOVIJE VIJESTI

Zavet i ispovest

Uzrastanje bez zaveta, mora stvoriti slabe, perverzne i koristoljubive ljude. Narcise i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.