arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Vojvoda Momčilo Đujić

Reč Vojvode Momčila Đujića o ekumenizmu i ujedinjenju sa papistima… (video)

4. jul 2019.

VOJVODA MOMČILO ĐUJIĆ tada još kao sveštenik, služio je liturgiju jedne nedelje, na kojoj su doneli malo zaklano dete. On je smireno završio bogosluženje, nakon toga opojao dete, a potom skinuo svoju mantiju i epitrahilj, opasao sebi pištolj i uzeo mitraljez u ruke. Mnogo godina kasnije u Kanadi 1990. godine pred tadašnjim vladikom, sveštenicima i narodom, na pitanje jednog novinara, šta bi on uradio da je na mestu srbskog patrijarha, ovaj hrabri srbski sin i sluga Božiji je odgovorio: „Ja nisam dostojan ni svešteničkog čina, a kamo li da budem patrijarh. Skinuo sam mantiju, uzeo mitraljez , jer nisam mogao da gledam na moje oči da moj narod i decu

Prijebojska jama kod Korenice, mjesto stravičnog zločina nad Srbima

17. jun 2019.

Jama Golubnjača kod Prijeboja, kotar Korenica. Nazivaju je još i Prijebojska jama ili Volaševa jama. Ustaše su 26. jula 1941. godine doveli u žandarmerijsku stanicu u Bunić oko 80 Srba pohvatanih po okolnim selima i zaseocima. Tu su ih držali dva dana bez hrane, ali ih nisu maltretirali. Govorili su im da idu dva mjeseca na “rad” i da im neće dirati porodice. Vjerujući u to zarobljeni Srbi nisu ni pokušavali pobjeći. Iz Bunića su krenuli pješice za Korenicu 28. jula 1941. godine, uz pratnju desetak ustaša. Smješteni su u veliki magacin u Korenici koji je tom prilikom pretvoren u zatvor. Tu su zatekli koreničke Srbe koji su prethodno bili

Zašto sam glasala protiv zaključka o podizanju spomenika žrtvama Holokausta

8. jun 2019.

Treba li me, i moje kolege iz Lijevoga bloka koji smo jedini glasali protiv u zagrebačkoj Skupštini, biti sram zato što sam u posvetu spomenika htjela upisati žrtve Holokausta režima NDH? Piše: Rada Borić Ovaj tjedan su zastupnici u Gradskoj skupštini grada Zagreba izglasali zaključak, tj. donijeli odluku o ‘podizanju spomenika žrtvama Holokausta’. ‘Grad Zagreb će podići Spomenik žrtvama Holokausta (u daljnjem tekstu: Spomenik), prema idejnom urbanističko-arhitektonskom-oblikovnom rješenju Uređenja javne površine i oblikovanja spomen obilježja žrtvama Holokausta u Branimirovoj ulici u Zagrebu, autora akademskog kipara Dalibora Stošića i dipl.ing.arh. Krešimira Rogine, kao prvonagrađenom radu na javnom općem natječaju.’ Grad Zagreb je zajedno s Udruženjem hrvatskih arhitekata (UHA) još polovicom 2017. proveo ‘Natječaj

NjEMAČKI NACISTI I USTAŠE DOGOVORILI PROGON SRBA 4. JUNA 1941.

4. jun 2019.

Nakon dogovora njemačkih i hrvatskih nacista /ustaša/, počeo je progon Srba iz Slavonije, iz bjelovarskog kraja, Moslavine, Zagreba, Podravine i sa Banije… Priredio: Nenad TADIĆ Nacistička Njemačka i vlasti ustaške Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, na sastanku u Zagrebu 4. juna 1941. godine, dogovorile su iseljavanje /odnosno protjerivanje/ u Srbiju oko 200.000 Srba. Protjerivanje srpskog stanovništva sa područja današnje Hrvatske /bez BiH, koja je takođe bila dio NDH/ bio je jedan od segmenata konačnog rješenja „srpskog pitanja“, a druga dva načina bile su likvidacije ljudi i masovna pokrštavanja. Prema demografskim knjigama i nalazima istoričara Vladimira Žerjavića, Srbi su u NDH činili malo više od četvrtine stanovništva – prema službenim podacima iz

Komemoracija za žrtve nekadašnjeg logora za Jevreje

2. jun 2019.

Na jevrejskom groblju u Đakovu danas je održana komemoracija u pomen na žrtve nekadašnjeg logora za Jevreje, koji je postojao u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Komemoracija je započela kod spomen-obilježja na jevrejskom groblju, na kojem su položili vijence predstavnici jevrejskih opština iz Osijeka, Sarajeva, Zagreba i Beograda, te predstavnici grada Đakova, a služen je i vjerski obred. Na žrtve i Holokaust, kao zlo koje se više ne smije ponoviti čovječanstvu, podsjetio je predsjednik Koordinacije jevrejskih opština Hrvatske Ognjen Kraus, a obratili su se i predstavnici Jevrejske opštine Osijek, koja je organizator komemoracije, prenijeli su hrvatski mediji. Komemoraciji je prisustvovalo i nekoliko preživjelih logoraša, koji su sada već u devetoj deceniji

Ruža ustaška

31. maj 2019.

Otkrivamo pjesme Ruže Tomašić u slavu Ante Pavelića koje je objavljivala i izvodila 1980-ih obučena u ustašku uniformu. Njen skandalozni odgovor Novostima novi je korak u normalizaciji ustaštva: ‘Ne odričem se običnih ustaša koji su se borili za svoj dom’ Ruža Tomašić, političarka koja je na izborima za Europski parlament dobila najviše glasova u Hrvatskoj, otkrila je u izjavi za Novosti da simpatizira ustaše i ustaški pokret. – Nikad ne bih dala protiv ustaškog pokreta do 1941. i ne odričem se običnih ustaša koji su se borili za Hrvatsku, ali koji nisu činili zločine. Zašto bih ih se odrekla? – izjavila nam je Tomašić u telefonskom razgovoru, dodajući da ‘ustaše

U Čelebićima osveštan spomenik stradalima u Drugom svjetskom ratu

27. maj 2019.

 Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom juče je u Spomen-parku Lokvice u fočanskoj mjesnoj zajednici Čelebići osveštao novoizgrađeni spomenik mještanima stradalim od ustaša u Drugom svjetskom ratu. Ustaše su na tom mjestu u junu 1943. godine, za vrijeme Bitke na Sutjesci, ubile devet mještana srpske nacionalnosti iz Velenića i Meštrevca, a spomenik su podigli njihovi potomci. Predsjednik Crkvenog odbora Ljubomir Todović rekao je da su ustaše na prevaru uhvatile devet muškaraca, među kojima je bio i solunski dobrovoljac Vidak Fundup. „Svezali su ih žicom, izboli bajonetima i ostavili da umru. Nakon toga, muslimanske ustaše su u Velenićima uhvatile 48 žena, djece i staraca i krenuli su da ih zapale, ali je

Prvo „pomjerili“ Srbe u Ustavu, pa krenuli u nezavisnost

20. maj 2019.

U Hrvatskoj se obilježava 29 godina od referenduma o samostalnosti, u kojem se 93 odsto birača izjasnilo da želi nezavisnu državu, i to po novom ustavu, u kojem su Srbi prestali biti narod i postali nacionalna manjina. U Ustavu SR Hrvatske iz 1974. godine navodi se da je „SR Hrvatska nacionalna država hrvatskog naroda, država srpskog naroda u Hrvatskoj i država drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive“. Međutim, u Ustavu Hrvatske, koji je 1990. godine pisao tada vladajući HDZ, unesene su izmjene. „Republika Hrvatska ustanovljava se kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika drugih naroda i manjina, koji su njeni državljani: Srba, Muslimana, Slovenaca, Čeha, Slovaka, Italijana,

Foto: YouTube Screenshot

LORDAN ZAFRANOVIĆ 40 GODINA KASNIJE: Scene zločina iz autobusa stvarno su se desile na putu ka Popovom polju!

14. maj 2019.

– Moja mater nije išla dalje od Splita, a za života je promijenila osam država! Printscreen Tanjug/Video Tako je 16. decembra 2018. u Beogradu, u Centru za kulturnu dekontaminaciju, obraćanje započeo Lordan Zafranović, otvarajući jubilarnu projekciju svog velikog i osporavanog filma „Okupacija u 26 slika“, a koji je 2018. godine slavio 40 godina od završnog snimanja i prikazivanja pred jugoslovenskom i svjetskom publikom. Film koji je 1978. godine snimio mladi jugoslovenski reditelj, diplomac čuvene praške akademije, uzdrmao je i publiku i stručnu javnost, a državne službe opomenuo na strašne zločine prekrivene prisilom ćutanja. Kao da su svi već bili zaboravili hercegovačke jame, grobna jasenovačka polja, djecu sa Kozare, krvavo more

Lažna slika države kojoj je zločin bio program i cilj

Lažna slika države kojoj je zločin bio program i cilj

14. maj 2019.

Hrvatsko suočavanje s traumatskom prošlošću umnogome je komplikovanije, teže i sporije nego u većini evropskih zemalja. Piše: Slavko Goldštajn Nakon reklamno zamašne najavne kampanje, Jutarnji list je u subotu 6. februara 2016. objavio neveliku fotomonografiju na 104 stranice, s oko 120 snimaka iz razdoblja 1941-1945, pod naslovom “Život u NDH”. Žao mi je što je list u kojem povremeno surađujem objavio takvu knjižicu, ali mi je drago da mi je glavni urednik tog lista, kad sam mu telefonski najavio da o tome želim napisati negativnu kritiku, spremno odgovorio da su mi i za takav tekst stupci Jutarnjeg lista otvoreni. Naslov knjižice “Život u NDH” neumjesno je pretenciozan, jer “život” podrazumijeva

Simpatizer ustaša na čelu reprezentacije

10. maj 2019.

Nekadašnji hrvatski fudbalski reprezentativac Josip Šimunić, poznat po incidentu na Maksimiru kada je nakon plasmana na Svjetsko prvenstvo u Brazil uzvikivao ustaški pozdrav „Za dom spremni!“, izabran je za selektora reprezentacije Hrvatske do 19 godina. Šimunić je već bio u trenerskom štabu hrvatske reprezentacije kao pomoćnik nekadašnjeg selektora Ante Čačića, prenose hrvatski mediji. On je poznat po ustaškim stavovima i kazni UEFA koja je uslijedila nakon skandala na Maksimiru 2013. godine. Šimunić je tada praktično ostao bez učešća na Svjetskom prvenstvu, a u obrazloženju odluke UEFA je očitala Šimuniću pravu istorijsku lekciju o zločinačkom režimu ustaša. Njemu to nije bilo dovoljno, pa se obratio Evropskom sudu za ljudska u Strazburu,

Novi Sad – Projekcija filma „Irodovi sinovi“

10. maj 2019.

U Gradskoj biblioteci, ulica Dunavska 1, Novi Sad, u sredu 15. maja 2019. godine, u 19 časova, biće održana projekcija filma „Irodovi sinovi“ u produkciji Fondacije „Prijatelj Božiji“. O filmu će govoriti autor scenarija, publicista Hadži Bratislav Nikolić. Pozdravna reč: Batrić Ćalović, zamenik predsednika Udruženja „Obilić 1912-1918 “ Novi Sad. Organizatori proekcije filma su Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918 njihovih potomaka i poštovalaca „Obilić 1912-1918“ Novi Sad i Gradska biblioteka u Novom Sadu. Voditelj programa će biti Vesna Živković, urednik kulturnog programa Gradske biblioteke u Novom Sadu. Film „Irodovi sinovi“ je dokumentarno-analitička priča o genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koji je kroz minule decenije prikrivan, izlagan političkom embargu, zabranama i cenzuri. Nigde

Derventa: Parastos ubijenim u toku dva rata

9. maj 2019.

U dervenskoj mjesnoj zajednici Bosanski Lužani danas je služen parastos i položeni vijenci za 22 poginula borca Vojske Republike Srpske i sedam civila iz odbrambeno-otadžbinskog rata, kao i za 143 žrtve koje su tokom Drugog svjetskog rata ubile ustaše. Zamjenik načelnika opštine Derventa Siniša Jeftić rekao je da je nad srpskim stanovništvom od 1941. do 1945. godine počinjen stravičan zločin, te da se brojnim ubijenima ne zna ni mjesto gdje su zakopani. – Postoje svjedoci o stravičnim stradanjima Srba u Drugom svjetskom ratu, a ova imena sa ploča su još jedan dokaz. Nema porodice u ovom mjestu da nekoga nije izgubila – rekao je Jeftić. Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Derventa

Katolička crkva,ustaše i komunisti bili protiv Srba

6. maj 2019.

Malo poznata uloga Vatikana i Kominterne u Kraljevini Jugoslaviji Srećni li su narodi koji imaju dosadnu istoriju – konstatovao je pre gotovo tri veka francuski filozof i pisac Monteskje, punim imenom Šarl-Luj de Sekonda, baron od Breda i Monteskjea. Bez ikakve sumnje, Srbi ne pripadaju toj kategoriji naroda. U našem prosečnom doživljaju prošlosti stalno smo pred novim iskušenjima i dilemama – da li smo uludo potrošili 20. vek u utopističkom stvaranju jugoslovenske države, ili je to bila istorijska nužnost u ostvarivanju ideje o nacionalnom ujedinjenju srpskog naroda. Pogotovu od njenog raspada, kada su sa društvene scene lagano nestajali čuvari ideologije i istine, i kada su iz prašnjavih arhiva počela da

NAJNOVIJE VIJESTI

Kolona

Probudila sam se ispod traktorske prikolice, prljava i umorna, još mokra od

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA