arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Jevrejska opština: Godina trošenja, ali bez kočnica

Predsednik Jevrejske opštine Zemun i bivši predsednik Saveza jevrejskih opština Nenad Fogel: Kockaju se ulaganjem u investicione fondove. Naša opština isključena Kao neko ko ima direktan uvid u način na koji se deli 950.000 evra, koliko jevrejska zajednica prima godišnje, moram da kažem da su raspodela i trošenje bez ikakve kontrole obeležili prvu godinu otkako naša zajednica prima ogromna sredstva od Republike na ime obeštećenja za imovinu koja je ostala iza stradalih porodica, kaže za „Novosti“ predsednik Jevrejske opštine Zemun Nenad Fogel. On je reagovao na tekst „Dva miliona evra od jevrejske imovine bez ikakve kontrole“, koji je izašao pre dva dana u našem listu, kao i na izjave predsednika

Dva miliona evra od jevrejske imovine bez kontrole?

Država još nije formirala nadzorni odbor koji proverava na šta se troše pare za žrtve Holokausta. Sekulić: Sprečiti nenamensko trošenje novca NI godinu i po od kada je donet Zakon o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama Holokausta bez živih naslednika, po kome će jevrejskoj zajednici biti vraćene vredne nekretnine plus 950.000 evra godišnje iz budžeta za različite projekte, država nije formirala Nadzorni odbor koji bi kontrolisao na šta se ove ogromne pare troše! Kako za „Novosti“ objašnjava Robert Sabadoš, predsednik Saveza jevrejskih opština, zakon predviđa pet članova odbora: dva predstavnika jevrejske zajednice u Srbiji, dva člana Svetske jevrejske organizacije za restituciju i jednog kog delegira Vlada. Budući da jedino država

Foto: Medija centar

Autošovinisti i „veliki greh“ Milana Nedića

Bruno Bušić, Hrvat, politički emigrant iz komunističke Jugoslavije, u svom amanetu „Hrvatske ustaše i komunisti“ naglasio je: „Istinski hrvatski komunisti i ustaše podjednako su duboko u sebi nosili ideju slobodne i nezavisne Hrvatske i njenog punog suvereniteta unutar hrvatskih povijesnih i etničkih granica“. Piše: Veljko Đurić Mišina Nisam dovoljno upućen odakle je Bušić crpeo osnove za svoju tvrdnju, ali pretpostavljam da je čitao delove prepiske Josipa Broza Tita i Ive Lole Ribara iz ratnih godina. Tako je, primera radi, mlađani Ribar 12. januara 1942. godine, u pismu Brozu iz Zagreba, pokazao neviđenu radost što su nemačko-hrvatski pregovori o granici u Sremu okončani a naročito dogovor kojim je Zemun postao deo

(Foto: Apologia Radio)

Antifašizam opasniji od fašizma

Početkom devedesetih godina, kada je mila nam Jugoslavija počela da puca po šavovima visokokulturnih zapadnih strasti, veliko ime srpske kulture, avangarda u svakom smislu, Borka Pavičević, po gradova ujedinjene Nemačke, držala je predavanja o bujanju fašizma među Srbima. Iz Hrvatske, Nemačke miljenice, tada se u Srbiju dokotrljala grudva podele Srba na ruralne i urbane, da bi se fašizam među Srbima obogatio posprdnim pojmom populizam. U sveopštoj istoriji beščašća među Srbima, koju niko nikad neće napisati, za Borku Pavičević time je obezbeđeno počasno mesto u dotičnim godinama, protegnutih do naših dana. Njena misao o Srbima fašistima u Srbiji pala je na plodno tlo. A saglasno njenoj antifašističkoj delatnosti ustanovila je dekontaminiranje

Foto: FreeImages / Cierpki

Sličnosti NDH i Nedićeve Srbije

U svom odgovoru („Nedićeva vlada nije isto što i vlada NDH“, Danas, 19. 2) istoričar dr Veljko Đurić Mišina ne kazuje ništa što već nije poznato i što u svoja dva prethodna teksta nisam i sam rekao: naime ne postoje u istoriji dve iste pojave, već samo slične i samo po toj liniji se mogu vući izvesni paralelizmi i analogije. Naslov rada koji ću objaviti kao feljton, kako sam najavio u prethodnom tekstu, stoga i glasi: „NDH i Nedićeva Srbija – sličnosti i razlike“. Ovo „sličnosti“ potcrtavam kako bi Mišina bolje razumeo. Jasno sam u prethodnoj polemici naveo da je NDH bila država, a Srbija vojnookupaciono područje, da je NDH

Foto: FreeImages / Cierpki

Film bez uloge Nedića

U četvrtak, 8. februara, u Domu omladine prikazan je 90-minutni dugometražni dokumentarni film Koncentracioni logor Zemun autora dr Veljka Đurića Mišine. Kao osnova poslužila mu je knjiga istoričara dr Milana Koljanina Nemački logor na Starom sajmištu iz 1992. Đurićev film, nažalost, umnogome je zaobišao ključne istorijske činjenice sadržane u Koljaninovoj knjizi koja je kao jedna od retkih u našoj novijoj istoriografiji pružila čitaocu realne procene broja žrtava u ovom logoru i u određenoj meri se osvrnula na ulogu kolaboracionističkog aparata u pomaganju nemačkim nacistima za uništenje Jevreja u Srbiji. U filmu, međutim, njegov autor svesno izbegava da pomene upravo tu sramnu ulogu kvislinške vlade Milana Nedića u hapšenju i isporučivanju

Spasićev paviljon na Starom sajmištu,foto N.Ffifić

Jedan memorijal, pod kapom vlade

Nacrt Zakona o Starom sajmištu stigao je u Ministarstvo rada. Muzeji Holokausta i Porajmosa imaće autonomiju i svoje upravnike Predlog nacrta Zakona o ustanovi spomen-žrtve, popularno nazvanog Zakon o Starom sajmištu, episkop slavonski Jovan Ćulibrk, predsednik Komisije za Staro sajmište, i gradski menadžer Goran Vesić predali su pre četiri dana ministru za rad, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja Zoranu Đorđeviću. Sada se čeka da ga ministar rada, kao veza između Komisije i Vlade, prosledi dalje u proceduru, kabinetu premijerke Ane Brnabić. Episkop Jovan veruje da će zakon u proceduri biti dorađivan, a jedna od glavnih dilema je pod kim će biti Memorijalni centar. – Predlog Komisije i Predsedništva jeste da

Srbi u glinskoj crkvi

G. Ivo Josipović o Hrvatskoj i Srbiji – jedan kritički odgovor

G. Ivo Josipović, nekadašnji predsednik Hrvatske, objavio je 1. februara 2018. autorski članak napisan za Glas Amerike „Hrvatska i Srbija – besmisleni rat drugim sredstvima“. Neću se osvrtati na sve navode autora, koji se uglavnom obraća g. Ivici Dačiću, ni  na tvrdnju da je govor g. Dačića bio „huškački“; istina ne može da bude huškačka ali ona može nekoga da boli. Pokušaću da odgovorim samo na neke istorijske tvrdnje koji se tiču celine srpsko-hrvatskih odnosa u zadnjih 77 godina. Piše: Nikola Milovančev G. Josipović zamera g. Dačiću da zaboravlja „da je od oko 17.500 Židova u Srbiji pod marionetskom vlašću Nedićeva Srbija pobila njih oko 15.000“. Ovo je potpuna neistina.

Sa obraćanja pred projekciju filma o Sajmištu. S leva na desno: Dragomir Acković, Branka Džidžić, Veljko Đurić Mišina i Laslo Puškaš (Foto: Stanje stvari)

Miloš Milojević: Film o Sajmištu – međaš na putu ka odgovornoj javnoj svesti

„Ovo je filmska priča o velikoj tragediji koja je zadesila pripadnike jevrejske i romske zajednice i pripadnike srpskog naroda na ovim prostorima“, naveo je pred projekciju filma njegov autor Veljko Đurić Mišina U četvrtak, 8. februara, u Sali Amerikana beogradskog Doma omladine održana je premijerna projekcija dugometražnog dokumentarnog filma posvećenog logoru koji se tokom Drugog svetskog rata nalazio na prostoru današnjeg Starog sajmišta. Prvi deo ovog filma pretpremijerno je prikazan 21. oktobra 2017. godine u Domu vojske. Autor filma je direktor Muzeja žrtava genocida Veljko Đurić Mišina, a kao temeljna faktografska baza poslužila je monografska studija o Starom sajmištu istoričara Milana Koljanina. Pred filmsku projekciju gledaocima su se obratili autor filma i njegovi

Nikola N. Živković: Sajmište je bilo pretvoreno u nemački logor

Recenzija knjige „Istorija Nemačkog ministarstva inostranih dela – nemačke diplomate u vreme Hitlera i Zapadne Nemačke“ (Eckart Conze, Norbert Frei, Peter Hayes und Moshe Zimmermann: „Das Amt und die Vergangenheit: Deutsche Diplomaten im Dritten Reich und in der Bundesrepublik“; Verlag: Karl Blessing Verlag; 2010 München, S. 879)  Savezna Republika Nemačka, kao što se vidi, preveo sam kao „Zapadna Nemačka” da ne dođe do zabune. Jer i današnja ujedinjena Nemačka ima isto ime. A knjiga se bavi istorijom nemačke diplomatije između 1933. i 1970, a ona se ne odnosi na Demokratsku Republiku Nemačku, dakle Istočnu, već na Zapadnu, sa glavnim gradom Bonom. Čim se knjiga pojavila, izazvala je veliko interesovanje javnosti.

Veljko Đurić Mišina, Ana Tomašević i Goran Babić

Veljko Đurić Mišina: Otvaranjem problema Starog sajmišta otvarate i Jasenovac, Jadovno i ostalih hiljadu jama

Gde je izgubljeno sećanje na zločin? U Sedmici govore episkop Jovan Ćulibrk, autor filma o Starom sajmištu i direktor Muzeja žrtava genocida Veljko Đurić Mišina i pesnik Goran Babić Posle telefonskog uključenja episkopa slavonskog Jovana (Ćulibrka), u emisiji su debatovali Veljko Đurić Mišina i Goran Babić. Direktor Muzeja žrtava genocida Veljko Đurić Mišina govorio je o prvom prikazivanju svog filma „Koncentracioni logor Zemun“, odgovorio je na pitanje o zaboravu zločina: „Zbog unutrašnje politike Josipa Broza i celog sistema nametana priča o zaboravu, jer bi svako dubinsko istraživanje zločina u Drugom svetskom ratu poremetilo njihovu revoluciju i politiku bratstva-jedinstva.“ Veljko Đurić Mišina se osvrnuo i na uplitanje politike u stručne i naučne stvari: “Očito da je

Staro sajmište (Foto: D. Jevremović/Politika)

Veran Matić predstavnik za regionalnu saradnju Komisije za Staro sajmište

Zakon o Starom sajmištu spreman, kaže episkop slavonski Jovan i dodaje da je regionalna saradnja po pitanju holokausta i genocida jedini put u budućnost Leks specijalis o Starom sajmištu je spreman i sledeće nedelje treba da uđe u proceduru, izjavio je za emisiju „Sedmica“ Radio Beograda predsednik komisije za utvrđivanje Memorijala episkop pakračko-slavonski Jovan Ćulibrk. On očekuje da će se Nacrt zakona naći pred poslanicima u narednih nekoliko meseci. Zakon predviđa da Staro sajmište postane regionalni centar za istraživanje genocida nad žrtvama svih nacionalnosti u Drugom svetskom ratu, kao i svim stradalima u antifašističkoj borbi. Zbog toga je ceo projekat, kaže episkop, sa gradskog nivoa, gde je inicirana ideja, prešao

Foto: Twitter

Nećak: Naprednjaci nemaju osećaj šta znači žrtva

U Srbiji ne mogu da se dogode krupne stvari bez Vučićevog znanja. Najbolji izgovor za greške mu je da nešto nije znao ili da nije upućen – kaže za Danas član UO Muzeja genocida Srbije Aleksandar Nećak, upitan da li veruje predsedniku Srbije da nije znao da je na Starom sajmištu, prostoru nekadašnjeg nacističkog logora, Srpska napredna stranka otvorila mesnu kancelariju i okačila stranačka obeležja. Aleksandar Vučić je, dok je bio u Davosu, upitan za komentar o naslovnoj strani lista Danasa na kojoj smo objavili fotografiju i tekst o stranačkim obeležjima SNS u Starom sajmištu, rekao da ne zna o čemu se radi i da nije video. – Ako je

Foto: P. Mitić

Vesić: Staro sajmište biće centar za proučavanje Holokausta

Staro sajmište postaće regionalni centar za istraživanje Holokausta, a na tome radimo zajedno sa Muzejom „Jad Vašem” Staro sajmište postaće regionalni centar za istraživanje Holokausta, a na tome radimo zajedno sa Muzejom „Jad Vašem”, rekao je gradski menadžer Goran Vesić u intervjuu za Radio stanicu „Slovoljubve”. Centralna kula će biti mesto edukacije mladih generacija, istakao je on. „Sada smo raselili kulu, popisali imovinu, završava se zakon koji će omogućiti dalji napredak projekta, a paralelno radimo i projekat memorijalnog centra. Tu će biti tri muzeja, jedan koji se odnosi na stradanje Jevreja, drugi na stradanje Srba i treći na stradanje Roma.“ Vesić je rekao da je predstavnike Muzeja „Jad Vašem“ zamolio

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.