arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Vernici: Papa Franja bi doneo mir i toleranciju među ljudima

Prethodnih meseci pitanje posete poglavara Rimokatoličke crkve pape Franje, Srbiji ponovo je aktuelizovano, a mišljenje beogradskog nadbiskupa Stanislava Hočevara da sada postoje stvarne mogućnosti za njegov dolazak i da bi to omogućilo dublji dijalog dve crkve, veće, integralnije sećanje na prošlost i pogled među ljudima, dele i katolički vernici u Beogradu. „Papina poseta je uvek realna, jer to želi i Katolička crkva, ali koliko je ostvariva zavisi od svih stanovnika Srbije, poručio je beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar za Tanjug na Veliki četvrtak navodeći da se poseta pape Franje Srbiji previše prolongira, ali da sada postoje „stvarne mogućnosti“ da se to ostvari. Vernici u anketi Tanjuga u nedelju, na rimokatolički Uskrs,

Jasenovac – Nekropolis Balkana (Video)

U Hrvatskoj postoji jedan grad koji decenijama pokušavaju da sakriju… Realizacija: Srpska ramonda; Izvor: Srpska ramonda , 10. april 2020. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu i video zapisu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Grad sa preko milion duša čija su tela ugašena u najvećim mukama… Sećanje na njih ostavljeno je nama na čuvanje i tako će biti dok i jedna sveća pod svodom nebeskim daje tračak svetlosti…

Da se ne zaboravi: Bili smo u spomen području Jasenovac

Naš Hor djevojčica „Rosa“ iz Pucareva (Novog Travnika) nakon posjete omladinskim radnim brigadama na Kozari, 1987.godine, prema ranijem dogovoru vođa puta, svih djevojčica i dvije dežurne majke, prije povratka kući posjetili smo Spomen-područje Jasenovac.     Svi su učili o školi o tome i imali prilike da slušaju o tom strašnom mjestu ali su ipak željeli da pođu tamo i polože cvijeće. Nakon što su položile cvijeće u Kripti veličanstvenog spomenika u obliku cvijeta, krenuli su u obilazak izložbenog prostora a na kraju su sa pažnjom u projekcionoj dvorani odgledali dokumentarni film o Jasenovcu. Ozbiljna lica orošena suzama su govorila o utiscima koje su stekle i ponijele sa sobom. Brošuru SPOMEN PODRUČJE

Makormik: Hapšenje Pavelića bio preveliki rizik za SAD i Vatikan

Američki istoričar Robert Makormik izjavio je da je Vatikan veoma dobro znao za zločine u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), a da je hapšenje hrvatskog ratnog zločinca Ante Pavelića spriječeno jer je neko zaključio da je to preveliki rizik za Vatikan i SAD.  “Vatikan je veoma dobro znao šta se događa u NDH, njihovi predstavnici bili su prisutni u Hrvatskoj tokom rata”, kaže Makormik, koji je autor knjige “Hrvatska pod Antom Pavelićem: SAD, ustaše i genocid u Drugom svjetskom ratu”. Makormik ocjenjuje da bi dokumenti iz perioda Drugog svjetskog rata koje Vatikan stavlja na raspolaganje trebalo da pruže važne informacije o bijegu Pavelića. “Do sada dostupni dokumenti ukazuju da je Pavelić

Jasenovac spomenik

Deca Jasenovca

Revizionisti i mnogi javni delatnici koji imaju za cilj da negiraju kako genocid u NDH, tako i razmere tog genocida, nastoje da svoje argumente usmere na polje kvantitativnog aspekta genocida. Kvantitativni aspekt genocida je svakako vrlo važan aspekt genocida koji su ustaše sprovele nad Srbima, Jevrejima i Romima. Međutim, negiranje i redukcija broja žrtava počivaju na problematičnim teorijskim, ali i empirijskim osnovama. Pored teorijske i empirijske problematičnosti, neophodno je ukazati da pored kvantitativnog, postoji i kvalitativni aspekt genocida, koji se neopravdano zanemaruje kao kontra-argument kada revizionisti nastupe sa pozicija pozivanja na zvanične podatke određenih institucija. Upravo kvalitativni apekt odnosno priroda zločina, metodološki standard ubijanja, ideologija ustaškog pokreta, psihopatološki profili ubica

Zafranović: Snimanje filma o zločinima u Jasenovcu počinje u junu

Nekadašnji student legendarne, prestižne Praške filmske škole – FAMU, godinama se bavi analizom zla u vrijeme fašizma, što se jasno ogleda u njegovoj ratnoj trilogiji – „Okupacija u 26 slika“ (1978), „Pad Italije“ (1981) i „Večernja zvona“ (1986), filmu „Krv i pepeo Jasenovca“ (1983) ili dokumentarcu „Zalazak stoljeća – Testament L. Z.“ (1994). Filmski reditelj Lordan Zafranović već decenijama priprema film o zločinima u Jasenovcu radnog naziva „Djeca Kozare“, za Tanjug najavljuje da bi snimanje tog ostvarenja trebalo da počne u junu ove godine. Veoma dugo već pripremam taj film koji sada već nosi i drugi naslov „Zlatni rez 42“. Priča je podignuta na drugi nivo od prve verzije scenarija

Đurđica Dragaš: Zaklela sam se da neću preplakati „Daru“

Pre tačno godinu dana, na RTS-u je prikazan film „Dara iz Jasenovca“. Neko je plakao, neko bio besan, neko je tvrdio da je film previše „umiven“i da nije prikazana sva strahota Jasenovca. Bilo je i onih koji su se bavili sporednim stvarima, napadali autore, tvrdili da iza svega stoji politika. Jedino čega nije bilo je… ravnodušnost! Dara nas je prodrmala, potresla, naterala da stanemo na trenutak i zapitamo se… ko smo, gde idemo, ima li nam spasa! Ja se danas pitam šta smo uradili za ovih godinu dana. Šta smo naučili i da li smo ikako doprineli nezaboravu?! Da li smo učinili išta da sećanje na naše žrtve ne bledi?!

Anđelko Anušić: ZLODUH DUPLIH STANDARDA

Reč o Poslanici Smilje Tišme profesionalno zagluvelim i zanemelim u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Duboko me je dirnuo i zabrinuo tekst akademika prof. dr Vasilija Đ. Krestića „Ima li Srbija snage i volje da zaštiti nacionalne interese“, objavljen u Pečatu (698, od 21. januara), a povodom opetovane licitacije brojem žrtava ustaškog zločina genocida u Jasenovcu, i neuvršćavanja u dnevni red Narodne skupštine Rezolucije o ustaškom genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH (1941–1945). Shvatio sam ga kao protest, kao poslednji apel ogluveloj i zanemeloj, bešćutnoj Narodnoj skupštini – nesavesnoj i nesolidarnoj sa stradanjem svoga naroda tokom Drugog svetskog rata. Ili možda politički ucenjenoj pomirljivošću i saradnjom u regionu –

NIJE HOLOKAUST, VEĆ ŽRTVE NDH: Spomenik žrtvama nacističkog i ustaškog terora u Zagrebu godinu dana prekriven

Iako je u Zagrebu dovršen spomenik žrtvama nacističkog i ustaškog terora, smešten u blizini glavne železničke stanice, već godinu dana je prekriven neprozirnim materijalom i niko ne zna kada će biti otkriven. Spominje se april, mesec koji se veže i za osnivanje NDH, 10. tog meseca, 1941. godine. Spomenik žrtvama ustaškog režima, pre svega Jevreja i Srba iz vremena NDH, urađen je za vreme mandata bivšeg gradonačelnika Milana Bandića. Oko spomenika postoji i problem njegovog imena. Jevrejska zajednica traži da to bude spomenik žrtvama iz NDH, a ne spomenik žrtvama Holokausta, što je bila ideja onih koji su ga inicirali. Jevrejska zajednica je više puta protestovala zbog tog „zvaničnog“ naziva,

U Londonu održana komemoracija „Sjećanje na srpske žrtve ustaškog genocida“

Direktor Fondacije Dragana Tomašević podsjetila je prisutne na činjenicu da je revizija istorije sve više prisutnija u javnom životu kako Hrvatske tako i Srbije. U Londonu je održan komemorativni skup „Sjećanje na srpske žrtve ustaškog genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH)“, na kojem su ličnosti iz britanskih akademskih krugova, političkog života, te predstavnici ambasada raznih zemalja u Velikoj Britaniji prvi put čuli sličnosti i razlike između njemačkig logora Aušvic i ustaškog Jasenovac. Skup je održan sinoć, u organizaciji Fondacije za sjećanje na Jasenovac i Holokaust, u okviru tradicionalne manifestacije „Mjesec srpske kulture u Velikoj Britaniji“ u Srpskom centru pri Crkvi Svetog Save u Londonu. Gostima je na skupu prikazana premijera

Nikola Tesla stradao u ustaškom logoru: Zvao se isto kao čuveni naučnik, a njegova sudbina je potresna

Prema popisu Memorijalnog muzeja na Mrakovici, Nikola Tesla iz Kostajnice bio je žandarski narednik, kojeg su vlasti NDH-a 1941. godine poslale u logor iz kojeg se nikada nije vratio. Hrvatska uskoro ukida kunu i prelazi na evro, ipak činjenica da će se na kovanicama nalaziti lik najvećeg srpskog pronalazača, sramna je, jer kako kaže istoričar Memorijalnog muzeja na Mrakovici, Boris Radaković, vlasti NDH-a ubile su drugog Nikolu Teslu 1941. godine. Prema popisu Memorijalnog muzeja na Mrakovici, Nikola Tesla iz Kostajnice bio je žandarski narednik, kojeg su vlasti NDH-a 1941. godine poslale u logor iz kojeg se nikada nije vratio. Dobro je što je bar evropska monetarna politika dovela do ukidanja

DRAGAN DOBRAŠINOVIĆ: Muzej žrtava komunističkih zločina umesto Kuće cveća

U autorskom tekstu „Poziv na izjašnjavanje uoči gradskih izbora – šta sa Brozom?“, dr Miša Đurković je revitalizovao staru i bolnu temu za veliki broj građana Srbije. Reč je o okolnosti da je bivši komunistički diktator i doživotni predsednik SFRJ, čovek koji je direktno naređivao ili se prećutno saglašavao sa brojnim zločinima počinjenim nad pripadnicima srpskog naroda, sahranjen u takozvanoj Kući cveća, na Dedinju, u Beogradu. Problematizujući ovo pitanje dr Miša Đurković veoma precizno i detaljno, iz perspekrive neoborivih istorijskih činjenica, izlistava spisak Brozovih nepočinstava nad srpskim narodom. Broz je, navodi Đurković, „okupator Srbije, zločinac, čovek koji je u Prvom svetskom ratu direktno ratovao protiv ove zemlje, neko ko je

Dani(j)el Simić: Sveti Sava kao rodonačelnik velikosrpskog genocidaštva

Najbolji način za vršenje agresije na naciju koja je pretrpila težak genocid, jeste zamjenom teza i napadom da je ona genocidna. Društvenopolitička kriza u Dejtonskoj Dolini Plača je upravo posljedica krajnje faze tog opsežnog, međunarodnog procesa preumljenja srpskog naroda u bezuslovno pokoran. Očito protivno životnim nacionalnim interesima, a sa stanovišta svoje tobože neiskupive kolektivne grešnosti. Cilj tzv. „Inckovog zakona“ je to. Misaono zabetonirati da je ubistvom ratnih zarobljenika protivno Ženevskoj konvenciji u julu 1995. godine počinjen, kobajagi, zločin genocida od strane srpske vojske i policije. Zatvorski zaprijetiti bilo kome ko bi naučnim dokazima i naučnim načinom razmišljanja oborio tu tezu (što uopšte nije teško), da sa tim podacima izađe u

Vladimir Umeljić

Vladimir Umeljić: KAKO POMOĆI ZABLUDELIM SRPSKIM PORICATELjIMA SRBOCIDA HRVATSKE DRŽAVE 1941-1945?

Hrišćanski je pomoći zalutalima da se oslobode svojih zabluda, da pronađu i usvoje istinu. Isto tako, ne uzvraćati uvredama na uvrede, diskvalifikacijama na diskvalifikacije,  klevetama na klevete, otrovom na otrov.  Jedini pravi protivotrov je ponuditi im znanje i, istovremeno, uputiti ih na moral i etiku, na iskrenost, poštenje i – pristojnost. Jer sa žaljenjem se mora konstatovati, da im sve te vrednosti, neke u većoj a neke u manjoj meri, nedostaju. Osnovna oblast, kojom se (u okviru istoriografije) bavim decenijama, je Srbocid hrvatske države 1941-1945, zaključno sa njegovom osnovnom paradigmom, logorom smrti Jasenovac. Istovremeno, često tematizujem kontinuitet istorije tj. tretiranja Srba od strane Zapada i analiziram paralele između događanja u

Akademik Vasilije Krestić iizjava novinarima u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske /ANURS/, gdje je predstavljena njegova studija čiji je izdavač Udruženje za odbranu ćirilice "Dobrica Erić" iz Beograda.

Vasilije Đ. Krestić: ŠTA SE TO DEŠAVA U SRBIJI KAD JE REČ O GENOCIDU NAD SRBIMA U NDH?

Već duže vreme, naročito u dvema poslednjim godinama, jedna grupa srpskih istoričara zalaže se za reviziju prošlosti, posebno za reviziju počinjenog genocida nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ova grupa istoričara nastoji drastično da smanji broj srpskih žrtava u čitavoj NDH i u Jasenovcu. Ona poriče dosadašnje procene da je u NDH ubijeno oko 700.000 ljudi i tvrdi da je ubijeno „svega” stotinak hiljada. Takve procene izriču se bez dokaza, ignorisanjem mnogih prvorazrednih izvornih podataka o broju žrtava, kao što su oni hrvatske komisije iz 1945, ili onih izvora nacističkih generala i visokih političkih časnika poslatih Hitleru 1942. i 1943. godine. Zanemarujući postojeće dokaze, istoričari revizionisti se u svojim procenama

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.