arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Ustaše kolju Srbe

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine (4)

(Odlomci iz knjige „Glina 13. maja 1941.“ Branka Vujasinovića, Čedomira Višnjića i Đure Roksandića, SKD Prosvjeta Zagreb, Zagreb 2011.) Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 1. septembra 2016.godine. … Janko Košutić, povratnik iz Amerike, imao je veći posjed u Prelošćici kraj Siska i tamo stalno živio. U Glini je imao kuću u kojoj je Marko Vujasinović imao trgovinu u Karlovačkoj ulici. Došao je na par dana u Glinu po najamninu za kuću, i tamo uhapšen. Đorđe Gavrilović, umirovljeni upravitelj Doma maloljetnika u Glini, inače učitelj, bio je poslije umirovljenja jedno vrijeme u Beogradu. Vratio se par dana prije uspostave NDH u svoj stan u Glinu i tu

Ubijeni Srbi

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine (3)

(Odlomci iz knjige „Glina 13. maja 1941.“ Branka Vujasinovića, Čedomira Višnjića i Đure Roksandića, SKD Prosvjeta Zagreb, Zagreb, 2011.) Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 29. avgusta 2016.godine. … Kada su ih u noći počeli vezivati, Nikici (Samardžiji, jedinom preživelom u masakru glinskih Srba, 13. maja 1941. godine – nap. S. L.) je odmah bilo jasno da su to pripreme za odvođenje iz zatvora ali nije znao kuda. U vrijeme prijevoza kamionom od zatvora prema Petrinji počeo je smišljati što i kako napraviti da pobjegne kada to nije uspjelo u zatvoru. Pažljivo je promatrao kuda ih voze i kada su od Jukinca došli do Prekope i tu

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine (2)

(Odlomci iz knjige „Glina 13. maja 1941.“ Branka Vujasinovića, Čedomira Višnjića i Đure Roksandića, SKD Prosvjeta Zagreb, Zagreb 2011.) Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 27. avgusta 2016.godine. Nedjelja 11. maja – u toku dana … Istoga dana u subotu poslije primljenog brzojava, obavljen je navečer u bolnici dogovor koji je nazvan „tajni uži sastanak“ ustaških prvaka u stanu liječnice dr Vejvoda. Na taj sastanak iz Zagreba došao je jedan ustaša-emigrant koji je trebao sa prisutnima dogovoriti sve detalje. Predložio je da se sastavi lista onih Srba koje poslije hapšenja treba likvidirati a to bi trebali biti oni koji su se isticali u bivšoj državi kao neprijatelji

Glina stara Glinska crkva

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine (1)

(Odlomci iz knjige „Glina 13. maja 1941.“ Branka Vujasinovića, Čedomira Višnjića i Đure Roksandića, SKD Prosvjeta Zagreb, Zagreb, 2011.) Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 23. avgusta 2016.godine. Proglašenje NDH 10. aprila 1941. godine Kada je 10. aprila u kasnim popodnevnim satima… na radiju objavljena vijest da je u Zagrebu veliki vojskovođa Kvaternik proglasio Nezavisnu Državu Hrvatsku, neposredno iza toga već pred sumrak kroz glinske ulice protrčalo je nekoliko hrvatskih mladića sa Zlatkom Pinotićem na čelu koji su noseći hrvatsku zastavu glasno vikali da je na radiju proglašena NDH… U toku noći sa četvrtka na petak, 10. na 11., ustaše su u cijeloj Glini preuzeli svu vlast

Ljuban Jednak i patrijarh Pavle

Ljubana klali 1941, isterali ga 1995, a sada baš tu slave

„Novosti“ u porodici Ljubana Jednaka, jedinog Srbina i preživelog svedoka ustaškog masakra. Namerno su izabrali 5. avgust kada je bilo veliko stradanje. NIJE slučajno nazovi pevač Marko Perković Tompson, u svojoj domovini popularan zbog izrazitog ustaštva, odabrao baš Glinu da u njoj održi koncert u okviru obeležavanja „Oluje“. Ustaški pir napravio je u mestu koje je jedan od simbola stradanja Srba u fašističkoj NDH. Koncert je održan 100 metara od naše porodične kuće i isto toliko od nekadašnje glinske pravoslavne Crkve Presvete Bogorodice, u kojoj su, 29. i 30. jula i 4. i 5. avgusta 1941, ustaše svirepo, noževima „srbosjecima“, poklale više od 1.700 Srba. Mesto koncerta je, dakle, „pažljivo“

glinska-crkva-foto.jpg

GLINA – O ustaškom logoru Jadovno u Hrvatskom domu na temeljima Glinske crkve

English U organizaciji Srpskog kulturnog društva Prosvjeta i Vijeća srpske nacionalne manjine grada Gline, promovisana je 19. juna 2010. knjiga istoričara Đure Zatezala „Jadovno, kompleks ustaških logora 1941.“ i „Jadovno, zbornik dokumenata“, čiji je izdavač Muzej žrtava genocida iz Kragujevca. O knjizi, su govorili predsjednica  Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Vesna Čulinović – Konstantinović, sociolog Svetozar Livada i sam autor. Zatezalo, koji je 30 godina bio direktor istorijskog arhiva u Karlovcu, godine 1965. dobio je zadatak od Instituta za istoriju radničkog pokreta, kome je tada na čelu bio Franjo Tuđman, da istraži koliko je bilo žrtava u ustaškom logoru Jadovno. On je na tome radio do početka 1992. godine,

Hrvatske_ustase_sa_uhapsenim_srpskim_seljacima.jpg

Jerej Jovan Obrenović: „ Sve sam 1941. izgubio, osim vjere u Boga“

Nisi ti Srbin, nego Hrvat –  kaže ustaša, a Braco opet kaže – Nisam ja Hrvat, ja sam Srbin. Dobro, kaže taj ustaša, ali nećeš više vidjeti tatu, njega ćemo mi ubiti. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 7. jula 2017. godine. 10. aprila 1941. godine bio sam na pogrebu Stojana Bunčića iz Šušnjara. Vrlo ružno, blato i kiša sa snijegom. Teška muka na fron­tovima gonila me je da odem u Glinu (srez) da čujem za najnovije vijesti. U 6 sati po podne krenem iz Grabovca za Glinu. U vozu ratno raspoloženje iako je već dva sata prije toga izvršen prevrat i sram­na

Glina (ilustracija)

Protojerej glinske crkve: Nigde nije lako biti Srbin

Ni u Beogradu, ni u Glini nije lako biti Srbin, samo su iskušenja različita i trudimo se da budemo sve to što nije lako, prvenstveno ljudi, pa potom Srbi, kaže protojerej eparhije Gornjokarlovačke Slobodan Drakulić u razgovoru za „Tanjug“ na mestu nekadašnjeg Spomen doma, u znak sećanja na zločin počinjen nad Srbima jula 1941, a danas Hrvatski dom. Najveći masovni zločin nad civilnim stanovništvom van koncentracionih logora u Evropi, prema rečima Drakulića, desio se u pravoslavnoj crkvi Presvete Bogorodice u Glini 1941. godine, nakon formiranja NDH kada je ubijeno 1.764 Srba. Nedugo nakon što je izvršen taj zločin i sama crkva je porušena i spaljena, a jedino što je ostalo

ljuban_jednak.jpg

Ljuban Jednak: Govorilo mi je nešto da ću ostat’ živ

Dokumentarni film je priča o čovjeku koji je 1941. godine jedini preživio pokolj u glinskoj crkvi Presvete Bogorodice. Zločin koji se dogodio nije bio najbrojniji po žrtvama, ali je bio najstrašniji po svom karakteru. Ljuban Jednak je pored gnusnog zločina u Glini preživio 1995. godine i „Oluju“, da bi mu se duša dve godine kasnije pridružila dušama velikomučenika koji nisu preživjeli pokolj u glinskoj pravoslavnoj crkvi.          

Mjesto stradanja i zajednička grobnica na pravoslavnom groblju Sovinjak u Gornjem Taborištu, snimljeno lipnja 1961. Godine

Spomenik koji je preživio reprizu 1941.

Priča o jednom od spomen-obilježja na Baniji priča je o propasti jedne i nastanku nove države: 1977. podignut je impozantan spomenik s tekstom – ‘U 1941. god. ustaše-izdajnici hrvatskog naroda i sluge fašističkog okupatora učiniše strašan zločin nad nedužnim narodom iz Gornjeg Taborišta. Od izdajničke ruke i na svirep način padoše 254 žrtve fašizma’ Gornje Taborište – U jesen 1947. godine, sa oko milion članova, osnovan je Savez boraca narodnooslobodilačkog rata (SBNOR, kasnije SUBNOR), koji je od početka bio društveno-politička organizacija stvorena da bude glavni kreator, agitator i čuvar službenog sjećanja na rat jugoslavenskih komunista. Najvažniji zadatak ove organizacije u vezi sa izgradnjom sjećanja na rat bilo je uređivanje grobova i

Glinski_Gesk.jpg

Utakmica života desnog krila ‘Geška’

Sudbina hrabrog glinskog nogometaša koji je utekao ustaškom oružju: Najbolji predratni napadač glinskog nogometnog kluba Nikola Samardžija bio je jedina preživjela žrtva majskog pogroma. Pobjegao je iako je bio ranjen   Uoči Drugog svjetskog rata najveću popularnost u Glini uživali su nogometaši ‘Geška’ – Glinskog športskog kluba, osnovanog još 1920., koji se uspješno takmičio u Sisačkoj nogometnoj župi. Klub je nastupao na Oberstariji, nekad omiljenom šetalištu starih Glinjana, koje će se koncem 1930-ih preurediti u nogometno igralište i svečano otvoriti u proljeće 1939., kada u Glini po prvi put gostuju veliki zagrebački klubovi – HAŠK i Građanski. Pred početak prvenstva 1940/41. u Glini gostuje i Reprezentacija Zagrebačkog nogometnog podsaveza, a

Dosad nepoznata fotografija svečanog posvećenja Bogorodičinih zvona iz 1932. godine

Posvećenje u Glini

Važan datum iz istorije pravoslavnog hrama u Glini koji je prestajao postojati: Pronađena je fotografija mase svijeta na posvećenju zvona glinske Bogorodičine crkve 1932. godine, devet godina prije ustaškog pokolja 1941. godine Početak istorije glinske Bogorodičine crkve vezan je uz treću deceniju 19. stoljeća i Lukijana Mušickog (Temerin, 1777 – Karlovac, 1837), dvanaestog gornjokarlovačkog episkopa. Po dolasku Mušickog za administratora ove eparhije 1824. godine, počinje njegovo značajno angažovanje u podizanju crkvenog života, a posebno prosvjete i školstva, kaže postojeća literatura. Nastojanjem Mušickog, stara glinska pravoslavna crkva, građena od drveta, pretvorena je u školu, a škola uzeta za učiteljev stan. Na poslovima vezanim za podizanjem nove, zidane Bogorodičine crkve bio je od strane Mušickog

Kako su rušili zajednicu

‘Novosti’ donose istorijske izvore o rušenju pravoslavne crkve Presvete Bogorodice u Glini, lokaliteta na kojem je 1941. počinjen pokolj nad srpskim stanovništvom. ‘U tu su svrhu dobili financijsku pomoć od NDH pa su ciglu, crijep i građevni materijal rasprodali seljacima, dok su zvono i lim sa krova predali državi’, posvjedočio je 1944. Ante Šešerin Masovna ustaška ubijanja Srba u glinskoj pravoslavnoj crkvi, koja su praćena uništavanjem svih tragova srpskog postojanja u Glini, njihove duhovne i materijalne kulture, a iznad svega, njihovog vjerskog identiteta, očito nisu bila prepreka da Božo Pavlov, sekularizirani franjevac porijeklom s otoka Brača, napiše dopis ustaškim vlastima i moli za dva zvona s Bogorodičine crkve. Štoviše, on je

Stradanje Srba u Pravoslavnoj crkvi u Glini i rušenje spomenika

Dragan Čubrić – Momčilo Krković Treće dopunjeno izdanje Beograd 2005 S A D R Ž A J   Mr Dušanka Lukić – PREDGOVOR   Mr. Dragan Čubrić – POČINjENI USTAŠKI ZLOČINI OSTALI SU BEZ KAZNE, POKAJANjA I OBELEŽJA – MAJSKA LIKVIDACIJA GLINSKIH SRBA 11-13 MAJA 1941. GODINE – MASAKRIRANjE SRPSKIH CIVILA NA BANSKOM GRABOVCU U JULU 1941. GODINE – USTAŠKI ZLOČIN NAD SRBIMA U GLINSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI BIO JE ISPLANIRAN ZA ILINDANSKI PRAZNIK – INTEGRALNI TEKST IZJAVE LjUBANA JEDNAKA SA SVEDOČENjA PRED ZAGREBAČKIM SUDOM – FRAGMENTI IZJAVE HILMIJE BERBEROVIĆA, KOLjAČA SRBA U GLINSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI – IZ REZOLUCIJE EVROPSKE UNIJE 1993. GODINE – ZAKLjUČAK   Dr Dinko Davidov – IKONOSTAS AKADEMSKOG SLIKARA PAVLA SIMIĆA (1818-1876) UNIŠTEN U GLINSKOJ CRKVI    Mr Momčilo Krković

Glina: - parastos (Arhiv) Foto: SRNA

Večeras komemorativni skup Srbima pobijenim u glinskoj crkvi

U Glini će večeras biti održan komemoratvini skup povodom 76 godina od ustaškog zločina počinjenog u glinskoj pravoslavnoj crkvi nad Srbima iz tog kraja, najavljeno je iz Srpskog narodnog vijeća. Pokolj nad Srbima iz Gline, Čemernice, Topuskog, Pješćanice, Crevarske Strane, Batine Kose, Bukovice i Trepče ustaše su počinile u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Glini. Komemorativni skup ubijenim biće održan u 18.00 časova na mjestu nekadašnje pravoslavne crkve, odnosno ispred Spomen-doma koji je 1995. preimenovan u Hrvatski dom. Srpsko narodno vijeće pridružilo se dugogodišnjim apelima i inicijativi da se objektu, koji se sada nalazi na nekadašnjem mjestu pravoslavne crkve, odnosno mjestu zločina, vrati naziv Spomen-dom. Inicijativa je i da spomen-dom

NAJNOVIJE VIJESTI

Knjiga gostiju

Poštovani, pozivamo vas da vaše utiske, prijedloge i komentare upišete u našu

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.