arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić

U Beogradu obilježeno sto godina od Mojkovačke bitke

U Beogradu je sinoć obilježeno 100 godina od Mojkovačke bitke u kojoj je malobrojnija Crnogorska vojska u Prvom svjetskom ratu zaustavila austrougarsku ofanzivu i omogućila povlačenje Srpske vojske preko albanskih i crnogorskih planina ka Jadranskom moru i kasnije ka Krfu. Svečana akademija pod nazivom “100 godina od Mojkovačke bitke” održana je u Sava centru, u prisustvu crkvenih velikodostojnika, predstavnika vlasti i Vojske Srbije, te javnih ličnosti Srbije, Republike Srpske i Crne Gore. Akademiji su prisustvovali Njegova svetost patrijarh srpski Irinej, Njegovo visoko preosveštenstvo mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, specijalni izaslanik predsjednika Srbije načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Ljubiša Diković, princ Aleksandar Karađorđević, te Janko Vukotić, unuk slavnog serdar Janka iz Mojkovačke bitke.

Sutra svečana akademija povodom 100 godina Mojkovačke bitke

U Beogradu će sutra biti obilježeno 100 godina od Mojkovačke bitke, u kojoj je malobrojnija Crnogorska vojska u Prvom svjetskom ratu zaustavila austrougarsku ofanzivu i omogućila povlačenje Srpske vojske ka Jadranskom moru. Svečana akademija pod nazivom “100 godina od Mojkovačke bitke” biće organizovana u Centru “Sava”, a prisustvovaće najviši državni zvaničnici i crkveni velikodostojnici. Akademiji će, kako je najavljeno, prisustvovati predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, Njegova svetost patrijarh srpski Irinej i Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, koji će se i obratiti prisutnima. Na svečanosti će premijerno biti emitovano devet igranih scena koje su posebno snimane povodom jubileja po scenariju Radoslava Pavlovića, u režiji Marka Marinkovića, a biće prikazan dokumentarni film po

Ko se plaši mrtvog kralja

Zašto se i danas krije prava istina o ubistvu Aleksandra Karađorđevića. Evropski arhivi nedostupni za istraživače, koji bi da reše misteriju marseljskog zločina POLITIČKA pozadina atentata na jugoslovenskog suverena, 9. oktobra 1934. godine, ostala je velika nepoznanica. Interes evropskih sila da se ne insistira na otkrivanju ko je zapravo bio organizator ovog krvavog događaja, u kontekstu rasporeda snaga s početka tridesetih godina prošlog veka, može biti lako shvaćen i objašnjen. Međutim, nejasno je i neobjašnjivo zašto su pojedini evropski arhivi, i to oni u kojima bi se, po svemu sudeći, pronašao odgovor ko su inspiratori i finansijeri ovog političkog zločina, i u 21. veku zatvoreni i nedostupni za istoričare istraživače.

Otkrivena bista vojvodi Stepanoviću

Načelnik Generalštaba Vojske Srbije Ljubiša Diković svečano je danas otkrio spomen-bistu vojvodi Stepi Stepanoviću u Domu Vojske, poručivši da su ovog vojskovođu krasile lična skromnost, ali i bogata vojnička karijera. Svečanom otkrivanju biste vojvodi Stepi u Domu Vojske prisustvovao je i Njegova svetost patrijarh srpski Irinej. Diković je naveo da mu je velika čast što otkriva spomen-bistu vojvodi Stepi Stepanoviću i da veoma poštuje djela velikog vojskovođe koji je jedna od najmarkantnijih ličnosti njegovog vremena. “Odlikuje ga bogata vojnička karijera krunisana komandovanjem Drugom armijom Srpske vojske od Prvog balkanskog rata do završetka Prvog svetskog rata. Kreator je prve i velike pobede na Ceru u Prvom svetskom ratu. Trasirao je putokaz

Sve će to narod…

Dolaze vremena kada će se stvarno pozlatiti ono što treba: vera, iskrenost, ljubav, pravda. Vremena u kojima više neće lažne demokratije, lažne patriote, lažni moralisti uzimati i prisvajati nagrade koje im ne pripadaju. Maske polako padaju i pitanje je momenta kada više neće moći da prekriju to od zla iskrivljeno lice zapada i njenih slugu. Možda je baš danas 10. januara pravo vreme da razmislimo o tome? Baš danas dok se Amerika i njeni NATO poslušnici prisećaju svog junaka. Onog njihovog junaka koji se na današnji dan 1917. godine upokojio, a bio je „junak“ jer je ubijao starosedeoce Amerike – Indijance, i po preriji vijao bizone zbog krzna. Pogodili ste

Milivoje Ivanišević

Milivoje Ivanišević: Zlodela nad Srbima i dan-danas se prikrivaju

Istoričar Milivoje Ivanišević: U poslednjem ratu u BiH stradalo 31.000 Srba, u Prvom svetskom oko 400.000, a Drugom 721.000. Demografske činjenice godinama skrivane. RS je naša najveća pobeda u 20. veku REPUBLIKA Srpska stvorena je životima 31.000 njenih građana koji su poginuli u građanskom ratu u BiH od 1992. do 1995. godine. Oko 1.700 Srba i dalje se vodi kao nestalo, dok je u ovim sukobima sa svojih ognjišta proterano njih 550.000. Pre toga, u Prvom svetskom ratu u BiH je stradalo 400.000 stanovnika srpske nacionalnosti, dok ih je u Drugom izginulo 721.000. Toliko surov i nemilosrdan verski i nacionalni pogrom nijedan evropski narod nije doživeo, i to od svojih

Mojkovačka bitka

Stotinu godina od Mojkovačke bitke

Jedan od najsvetlijih primera žrtvovanja u Prvom svetskom ratu bila je Mojkovačka bitka na Badnji dan i Božić 1916, kada je Sandžačka vojska Kraljevine Crne Gore zaustavila austrougarsku ofanzivu i pomogla srpskoj vojsci da se povuče iz pravca Peći preko albanskih i crnogorskih planina ka Jadranskom moru i kasnije Krfu. Mojkovačka bitka je vođena 6. i 7. januara 1916. godine u okolini Mojkovca i njom je komandovao serdar Janko Vukotić. To je ujedno bila i poslednja vojna operacija Vojske Kraljevine Crne Gore, koja 1918. godine ulazi u sastav Kraljevine SHS, kasnije Jugoslavije. Mojkovačka bitka je zapravo završna faza jedne veće vojne operacije, a odnosi se na dejstvo crnogorske Sandžačke vojske,

Ruski vojnici u Prvom svjetskom ratu

Vulin i Lisicin o sprečavanju prekrajanja istorije

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Aleksandar Vulin i član Gornjeg doma ruskog parlamenta iz partije Jedinstvena Rusija Anatolij Lisicin dogovorili su se o zajedničkoj borbi protiv težnji za reviziju Prvog svjetskog rata i prekrajanje istorije. Na sastanku je razgovarano o uređenju i obilježavanju grobalja ruskih vojnika stradalih u Prvom svjetskom ratu na teritoriji Srbije, saopšteno je iz Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije. Senator Lisicin, koji je inicijator obnove Ruskog nekropolja na Novom groblju u Beogradu, naveo je da je u planu obnova groblja u Beloj Crkvi i izrazio nadu da će, u saradnji sa resornim ministarstvom Srbije, biti nastavljeno uređenje grobalja i

U Galeriji Centra za kulturu u Bijeljini večeras je otvarena izložba arhivskih forografija posvećenih ratnom podvigu Rusa i Srba tokom Prvog svjetskog rata

Izložba o podvizima Rusa i Srba u velikom ratu

U Galeriji Centra za kulturu u Bijeljini sinoć je otvorena izložba arhivskih fotografija posvećenih ratnom podvigu Rusa i Srba tokom Prvog svjetskog rata. Organizator izložbe fotografija ruskih autora “Da ustane sva Rusija na ratni podvig” jeste Srpsko-ruska zajednica “Zavet”. Predsjednik udruženja “Zavet” Savo Cvjetinović rekao je novinarima da je izloženo 80 fotografija koje su dio velike izložbe koja je prošle godine postavljena u Sankt Peterburgu povodom stote godišnjice Velikog rata. Prije Bijeljine, izložba je prikazana u Beogradu i Banjaluci, a na proljeće naredne godine biće postavljena u Solunu. Fotografije tematski prikazuju objavljivanje rata, rat na kopnu, rat na moru i u vazduhu, te organizacija medicinske pomoći na frontovima i u

Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom položio je vijenac na spomen- kosturnicu žrtvama dobojskog logora.

Vladika Hrizostom: SPC će otrgnuti od zaborava srpska stratišta

Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom izjavio je danas u Doboju na obilježavanju 100 godina od internacije Srba u dobojski logor da će se Srpska pravoslavna crkva boriti da sva srpska stratišta budu otrgnuta od zaborava. Vladika Hrizostom napomenuo je da je dobojski logor, prvi civilni koncentracioni logor isključivo za pravoslavne Srbe iz centralnog i istočnog dijela Bosne, Austro-Ugarska planski osmisila da bi taj prostor bio oslabljen od srpskog elementa. Episkop zvorničko-tuzlanski zadovoljan je što će na mjestu nekadašnjeg logora biti izgrađen novi spomenik da bi od zaborava bili otrgnuti oni koji su samo željeli da žive u miru i slobodi na svojim ognjištima, a zbog čega su u Drugom svjetskom

Solunski front

Koruški pohod – bitka za slovenačku severnu granicu

Novostvorene države proistekle samovoljnim priznanjima bivših republika zajedničke države (Jugoslavije) od strane članica EU i NATO imaju jedan zajednički predznak, uporno negiraju presudnu ulogu srpske vojske u Velikom ratu i svaki doprinos u borbi za njihove nacionalne granice tokom raspada Austro-Ugarske, te kasne jeseni 1918. godine. Slovenija kao državna celina, nije ni postojala te 1918. godine već je nekoliko austrijskih pokrajina imalo homogeno slovenačko stanovništvo u različitom procentu, od većinskog do značajno manjinskog. Dolazeći raspad Dvojne monarhije aktivirao je malu grupu nacionalno svesnih građanskih političara da se uključe u rad Jugoslovenskog odbora u Londonu, tačnije njegovog radnog dela u Ženevi, plašeći se izraženih talijanskih aspiracija za proširenje svoje dominacije kao

Vladika zvorničko-tuzlanski Hrizostom

Obilježavanje 100 godina od internacije Srba

Svetom arhijerejskom liturgijom, koju u Hramu Svetog Petra i Pavla u Doboju služi Njegovo preosveštenstvo vladika zvorničko-tuzlanski Hrizostom, jutros je nastavljeno obilježavanje 100 godina od internacije Srba u prvi organizovani logor u civilizovanoj Evropi gdje je 12.000 lica izgubilo život. Nakon liturgije biće služen i parastos u Hramu Svetog Petra i Pavla, dok je za 11.00 časova planirano polaganje vijenaca na spomenik logorašima. U Doboju je juče otvorena izložba fotografija i dokumenata dobojskog logora. Riječ je o prvoj izložbi tog tipa u 100 godina. Održana je i duhovna akademija. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović rekao je ranije da su austrougarske vlasti prve srpske civile dovele u

U Doboju je večeras održana duhovna akademija posvećena stradalnicima dobojskog logora od 1915. do 1917. godine.

Austrougarska pokušala da uništi srpsko nacionalno osjećanje

U Doboju je večeras održana duhovna akademija posvećena stradalnicima dobojskog logora u kojem je od 1915. do 1917. godine ubijeno 12.000 Srba. Pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radomir Graonić rekao je na akademiji da je kroz dobojski logor, koji je formiran 27. decembra 1915. godine, do 5. jula 1917. godine internirano 45.791 lice srpske nacionalnosti, među kojima i 17.000 žena i djece. “Namjera je bila stvaranje tampon zone koja je trebala da razdvoji Srbe u Srbiji od Srba u BiH, što bi omogućilo lakšu i bržu asimilaciju naroda na ovom dijelu Balkana”, naveo je Graonić. Prema njegovim riječima, u logoru je u cjelini sproveden plan austrougarske vlade

NJegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom rekao je u Doboju na otvaranju izložbe fotografija i dokumenata dobojskog logora u okviru obilježavanja 100 godina od internacije Srba u ovaj logor, da je zaborav velika "bolest" i opasnost za srpski narod.

Vladika Hrizostom: Zaborav – velika opasnost za Srbe

Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom rekao je u Doboju na otvaranju izložbe fotografija i dokumenata dobojskog logora u okviru obilježavanja 100 godina od internacije Srba u ovaj logor, da je zaborav velika “bolest” i opasnost za srpski narod. Vladika Hrizostom naveo je da je večerašnja izložba u Regionalnom muzeju važna da bi se osvježila kultura sjećanja na sve nevine žrtve dobojskog logora i da se odgovarajućom dokumentacijom otrgne od zaborava činjenica da je u Doboju napravljen prvi koncentracioni logor u Evropi u 20. vijeku. Vladika je podsjetio da su prvi koncentracioni logor u 19. vijeku otvorili Španci na Kubi, drugi Englezi u Južnoafričkoj Republici, a treći Austrougari u Doboju, da

Regionalni muzej Doboj

Obilježavanje 100 godina od formiranja prvog logora u Evropi

U Doboju će danas, otvaranjem izložbe fotografija i dokumenata dobojskog logora, početi obilježavanje 100 godina od internacije Srba u prvi organizovani logor u civilizovanoj Evropi gdje je 12.000 lica izgubilo život. Predsjednik Pododbora za obilježavanje značajnih istorijskih datuma Velimir Dunjić rekao je ranije da je ovo prva izložba tog tipa u 100 godina. Otvaranje izložbe zakazano je za 17.00 časova u Regionalnom muzeju Doboj, a početak duhovne akademije u dobojskom Centru za kulturu predviđen je u 18.00 časova. U dobojskom hramu Svetog Petra i Pavla sutra u 9.00 časova Njegovo preosveštenstvo vladika zvorničko-tuzlanski Hrizostom služiće svetu arhijerejsku liturgiju, nakon koje će u 10.30 časova biti služen parastos umrlim i ubijenim

NAJNOVIJE VIJESTI

MOM DEDI NIKOLI

Došla sam ti, Liko, stojim na dedovini. Prepoznaješ li me, zemljo? Došla sam

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.