arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Ana Lukić

Ana Lukić – Hrvatica koju su silovali i ubili hrvatski vojnici u Vukovaru!

Mešoviti brakovi između pripadnika različitih naroda i narodnosti bili su nešto čime se ponosila nekadašnja jugoslavenska socijalistička država. Međutim, vremena kada je to bilo normalno, čak i poželjno, daleko su za nama. Devedesetih godina prošlog veka, u predvečerje krvavog rata u Vukovaru, da ste u braku sa Srbinom ili Hrvatom bilo je nešto što je trebalo skrivati. Ana Lukić (r. Maljevac), po nacionalnosti Hrvatica, bila je udana za Bogdana Lukića, Srbina. Zajedno su stekli četiri sina i živeli u kući koju su teškom mukom gradili. Ni jedno ni drugo nisu mogli ni da sanjaju kakvo zlo će ih te 1991. godine snaći. Iako je stanje u Vukovaru i njegovoj okolici

Polaganje venaca (Foto: O. Janković)

Sećanje na poginule u Hrvatskoj

Pančevo – Na spomenik borcima opština Pančevo i Kovačica poginulim u ratnim sukobima od 1991. do 1999. godine položeni su venci i održana ceremonija sećanja u prisustvu porodica poginulih, predstavnika udruženja ratnih veterana Pančeva i Srbije, ratnih vojnih invalida, penzionisanih vojnih starešina, sindikata MUP Srbije Policijske uprave Pančevo, članova SPS-a i Pokreta socijalista, boračkih udruženja, saboraca i prijatelja. „Tog 16. oktobra 1991. godine na istočnoslavonskom ratištu poginula su petnaestorica Pančevaca, zato se na ovaj dan okupljamo, a uklesana imena naših drugova iz 31. brigade pod komandom generala Enesa Tasa moraju nam biti nauk da se ovakvi bratoubilački ratovi nikada ne ponove”, poručio je Todor Stojanović predsednik Udruženja boraca Pančeva. Prošlog decembra

Nekad spomenik palim borcima, danas hrvatskim braniteljima – Okučani Foto: Jurica Galović/PIXSELL

Otimači kostiju

Partizanska spomen-kosturnica u Novskoj prebrisana je 2009. spomenikom poginulim braniteljima, a isto je učinjeno u Okučanima, Gospiću, Ivanjskoj i Orahovici. U Đakovu je petokraka na partizanskom spomeniku zamijenjena krstom, u Odri Sisačkoj je postavljeno raspelo, u Mikleušu kip Bogorodice, a u Svetom Filipu i Jakovu bista Franje Tuđmana Spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora sa spomen-kosturnicom iz Drugoga svjetskog rata u spomen-području Trokut u opštini Novska, koji je početkom 1990-ih miniran, nije jedini primjer spomeničke baštine kojoj je prenamijenjena njezina prvobitna funkcija. Na lokaciji tog nekada zaštićenog monumenta 2009. podignut je Spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata 1991.-1995., čime je prebrisan i posljednji trag partizanskog spomenika. S obzirom na takav

Crno – beli svet

Historičari i drugi stručnjaci na vukovarskoj konferenciji ‘Iz naše perspektive – mladi o suočavanju s prošlošću’: Naopako, preidealizirano, jednostrano pristupanje 1990-tim godinama opterećuje situaciju u regiji i Hrvatskoj – kaže Tvrtko Jakovina Suočavanje s prošlošću te uspostava i razvoj konstruktivnog dijaloga među građanima Vukovara i regije, cilj je vukovarskih konferencija koje već dvanaest godina organizuju Evropski dom Vukovar i Fondacija ‘Fridrih Ebert’. – Ove konferencije smo održavali tokom godina kako bismo pokrenuli razgovor o traumatizovanoj prošlosti naše zemlje, a posebno Vukovara i njegovih građana – kaže Lana Majer, predsednica Evropskog doma Vukovar. Imamo dominatan narativ o Domovinskom ratu. Mislim da taj nije na pravom putu jer će stvoriti više poteškoća nego

Milan Tepić

Majoru Milanu Tepiću, Sinđeliću našeg vremena, biće otkriven spomenik u Beogradu

Srbija će se ovog meseca odužiti jednom svom heroju. Majoru Milanu Tepiću, Sinđeliću našeg vremena, biće otkriven spomenik u Beogradu. Malo koji građanin Srbije nije čuo za herojski čin ovog junaka. Ne želeći da u ustaške ruke padnu značajne količine municije i minsko-eksplozivnih sredstava, a bez opcije da se odbrane od naleta hrvatskih separatista, 29. septembra 1991. donosi gotovo identičnu odluku poput Stevana Sinđelića dva veka ranije na Čegru – diže u vazduh magacin municije kasarne u Bjelovaru, uz polaganje sopstvenog života na oltar Otadžbine. „Jednom ljudi daju reč, ona ostaje ili se pogazi. Ja sam dao reč da ću braniti ovu zemlju ako joj bude teško.” Major Tepić ostao

Zavod za sudsku medicinu Zagreb

Identifikovan Milivoje Maksić, nakon 22 godine

U Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu identifikovan je pripadnik Srpske vojske Krajine Milivoj Maksić, koji je poginuo u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji „Bljesak“ 1. maja 1995. godine u zapadnoj Slavoniji, izjavio je Srni član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Milutin Mišić. Mišić je rekao da će sutra popodne na graničnom prelazu Gradiška biti izvršena primopredaja posmrtnih ostataka porodici radi sahrane. Milivoje /Petar/ Maksić rođen je 1956. godine u Daruvaru u Hrvatskoj, a biće sahranjen u subotu, 8. aprila, u 12.00 časova na Perduovom groblju u Banjaluci. Izvor: SRNA Vezane vijesti: Na groblju u Šašu ekshumirano 13 srpskih žrtava „Oluje … Počela ekshumacija srpskih žrtava

Miodrag Linta

Kuburevićeva da zatraži preispitivanje presude desetorici Srba

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta pozvao je ministra pravde Srbije Nelu Kuburović da od ministra pravosuđa Hrvatske Ante Šprlje zatraži da presuda izrečena desetorici Srba iz Trpinje bude preispitana zbog nepravilnosti tokom suđenja. Linta smatra da desetorici trpinjskih Srba, koji su osuđeni za ratni zločin, nije omogućeno pravo na pravedno i pošteno suđenje, te da su oni zbog pogrešnog pristupa i atmosfere stvorene prije i za vrijeme suđenja unaprijed bili osuđeni. „Stvoren je paradoks da su desetorica Srba iz Trpinje morali dokazivati svoju nevinost, umjesto da im je u skandaloznom i politički motivisanom sudskom postupku dokazivana krivica“, ukazao je Linta. On je podsjetio da je u krivičnom postupku

Gotovina opet među Srbima

Tenkovi, dva helikoptera s oznakama JNA u niskom letu, vojni kamioni, profesionalni vojnici s teškim naoružanjem, četnici s kokardama i bradama, upali su prvih martovskih dana u zapadnoslavonsko selo Gređane, uz odjeke detonacija i pratnju tenkovskih borbi. Iako je sve ličilo na iznenadnu okupaciju, bilo je to samo snimanje filma ‘General’, o liku i djelu hrvatskog generala Ante Gotovine, čiji je režiser Antun Vrdoljak. Iznenadni upad u selo Gređane je šokirao malobrojne srpske povratnike, uglavnom staračke dobi, koji su slušali odjeke detonacija za najavljeni filmski megaspetakl sakriveni u svojim domovima. Nakon ulaska Hrvatske vojske 6. septembra 1991. godine je selo kroz tri dana devastirano, popaljeno i ubijeno je 12 mještana,

U Gređanima se teško živi – Stojan Skopljak, Mićo Čalić i Slavko Jagličić Foto: Jovica Drobnjak

Kad je divljač zaštićenija od ljudi

U Gređanima se odvajkada živjelo od poljoprivrede, ali polja sada pustoše divlje svinje iz obližnjeg lovišta. ‘Prije tri godine prijavio sam štetu koja mi je počinjena na usjevima pšenice. Nakon nekoliko mjeseci ponudili su mi 180 kuna odštete. Ma zamislite! Istjerao sam ih iz dvorišta, a pare nisam uzeo’, kaže Mićo Čalić U selu Gređanima, u starogradiškoj opštini, danas je svega 118 od predratnih 530 stanovnika. U tom izrazito poljoprivrednom kraju nekada se držalo čak hiljadu krava, a sada su ostale samo četiri. Ni konja više nema, premda je prije rata u tom dijelu Lonjskoga polja galopiralo na stotine njih. U Gređanima živi svega desetak osoba mlađih od 40 godina,

Brat pokojnog Žarka / Stradao: Žarko Milačić / Otac Bratimir Milačić

Telo sina stiže posle 26 godina

Posmrtni ostaci Žarka Milačića (23) iz Merdara danas će biti dopremljeni iz Hrvatske. Poginuo1991. Hrvati skrivaju masovne grobnice pa žrtve predaju pojedinačno Do sada sam svoga Žarka sahranjivao dvadesetak puta. Svake godine javljali su da će biti iskopavanja masovnih grobnica u Hrvatskoj, ali sam tek juče, kada su nam javili da će dopremiti njegovo telo, shvatio da će moj sin, danas konačno naći mir u svom Merdaru. Iako svestan da mu je sin nastradao na ratištu još 1991. godine, gde je kao dvadesettrogodišnji mladić otišao dobrovoljno da brani svoj narod, Bratimir Bago Milačić (77) iz Merdara, kaže da mu je sada teže nego kada je sin otišao na put bez

Jagoda Bastalić

Ponovo na udaru Srbi i Jugosloveni

Hrvatski desničarski portali i javne ličnosti nastavljaju da prenose pozive na linč svih onih koji su prokazani kao Srbi ili Jugosloveni, a posljednji sučajevi su u vezi sa novinarima Jagodom Bastalić i Predragom Lucićem. Dubravko Jošić, kapetan Hrvatske vojske, optužio je Bastalićevu i njenu porodicu da su devedesetih godina radili za, kako je naveo, „agresorske medije“ u Krajini. On je u pismu uredniku Informativnog programa pripisao Jagodi Bastalić da je radila na srpskom Radiju Okučani, te da su joj otac i brat bili „komandanti agresorske vojske“. Jošić je tražio da se Jagodi Bastalić, zbog nacionalnog porijekla /srpskog/ i pripadanja „agresorskoj porodici“, kako je naveo, „onemogući rad na HRT-u“. On je

Svijeće

Navršilo se 25 godina od ubistva Srba u Mašićkoj Šagovini

Danas se navršava 25 godina od ubistva 55 ljudi iz sela Mašićka Šagovina, kod Novske, koje su zarobile, a potom na svirep način ubile hrvatske snage, predvođene generalom Vinkom Štefanekom, prilikom upada u selo tokom obilježavanja slave Svetog Nikole. Za zločin u Mašićkoj Šagovini još niko nije odgovarao ni pred domaćim, ni pred  međunarodnim sudovima, saopšteno je iz Dokumentaciono informacionog centra „Veritas“. Među zarobljenim i ubijenim žiteljima, bio je 31 civil i pripadnik Teritorijalne odbrane iz Mašićke Šagovine, a ostalo su bili dobrovoljci iz Srbije koji su sa njima proslavljali Svetog Nikolu. U napadu na selo, koje su više od 90 odsto činili Srbi, učestvovali su pripadnici 108. i 121.

Svijeće Foto: RTRS

Prije 25 godina izvršen zločin nad Srbima u Paulin Dvoru

Na današnji dan prije 25 godina pripadnici Hrvatske vojske ubili su 17 srpskih civila i jedno lice mađarske nacionalnosti u Paulin Dvoru kod Osijeka. Za ovaj zločin osuđena su samo dva izvršioca, dok niko nije odgovarao po komandnoj odgovornosti, kao ni za premještanje posmrtnih ostataka žrtava i prikrivanje zločina, saopšteno je iz Dokumentaciono informacionog centra „Veritas“. U noći 11. na 12. decembar 1991. godine, više pripadnika 130. brigade Hrvatske vojske upalo je u kuću Andrije Bukvića, u selu Paulin Dvor kod Osijeka, u kojoj su se mještani uglavnom srpske nacionalnosti nalazili u nekoj vrsti kućnog pritvora. Hrvatski vojnici su zbog odmazde za smrt saborca, iz automatskog oružja i ručnim granatama

„Mirna reintegracija“ – pogled sa druge strane

Vidimo da Republika Hrvatska nudi svoje „usluge“ i želju da prenese vlastita iskustva Ukrajini kako bi im pomogla u „mirnoj integraciji“ područja Novorusije. Novorusija je stvorena i pitanje njene integracije, posebno mirne je hipotetičko pitanje. Ipak, ukoliko zajednički interes svih zainteresovanih pokaže da je neki oblik zajednice Novorusije i Ukrajine moguć i potreban možda bi bilo interesantno iz srpskog ugla analizirati „iskustva“ sa odnosom Srba u Hrvatskoj i njihove „reintegracije“ kako bi se pomoglo predstavnicima Novorusije da ne naprave greške koje je napravila srpska strana u procesu pripreme, potpisivanja i implementacije sporazuma. Posebno jer su se srpske vlasti pokazale veoma uspešne u prepuštanju teritorija nastanjenih Srbima u „ustavnopravni“ poredak drugih

PREKI SUD Županijski sud u Osjeku vodio skandalozan proces protiv desetorice Srba iz Trpinje

Srbi osuđeni na 139 godina zatvora bez ijednog dokaza!

Stevu Pantića (60) i još devetoricu Srba iz Trpinje kod Vukovara sud u Osijeku osudio na 139 godina zatvora na osnovu tvrdnje nepouzdanog svedoka, lokalnog pijanca, „da se priča po selu da su oni ubijali hrvatske civile 1991“ A Glavašu samo osam godina Isti sud koji je desetoricu Srba osudio na 139 godina robije, hrvatskog ratnog zločinca Branimira Glavaša osudio je na samo osam godina zatvora i pored dokaza da je direktno odgovoran za ubistvo najmanje desetoro Srba u Osijeku tokom 1991. godine. Što je najgore, Glavaš je odležao samo tri petine kazne (oko pet godina), i to u zatvorima u BiH, pre nego što je pušten na slobodu marta

NAJNOVIJE VIJESTI

Knjiga gostiju

Poštovani, pozivamo vas da vaše utiske, prijedloge i komentare upišete u našu

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.