arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

“Srbi u Hrvatskoj izumiru, ostali još u istočnoj Slavoniji”

Povod za razgovor s Filipom Škiljanom, doktorom istorijskih nauka i naučnikom s Instituta za migracije i narodnosti, njegov je naučni rad “Identitet Srba u Hrvatskoj”, objavljen u časopisu “Politička misao” Tromesečno intenzivno istraživanje Škiljan je proveo metodom intervjua na uzorku od 36 ispitanika srpske nacionalnosti širom zemlje: govorili su o vlastitom osećaju identiteta, važnosti religije za identitet, osećaju srpstva, odnosima s Hrvatima u najbližoj okolini, važnosti negovanja ćiriličkog pisma i brojnim drugim temama. Možete li elaborirati zaključni deo vašeg rada u kome tvrdite kako nema sumnje da su Srbi u Hrvatskoj pred izumiranjem? Poslednji popis stanovništva upozorava na spomenuti trend – u poređenju sa popisom iz 2001. u opadanju je broj

„Kôd Slavonija“: Kako su dva glavna srpska agenta upala u opasnu hašku klopku

Haški tribunal posle smrti Gorana Hadžića nema koga da optuži za navodne zločine u Slavoniji i zato pokušava da odgovornost za to pripiše Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću. U nastavku haškog procesa bivšim čelnicima Službe državne bezbednosti Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću — Frenkiju vojni veštak optužbe Rejno Tunens izjavio je da su jedinice te službe učestvovale u nasilnom preuzimanju opština u BiH, progonu nesrpskih civila i zločinima nad njima 1992–1994. Stanišić, tadašnji šef SDB Srbije, i Simatović, prvi operativac te službe, optuženi su za progon, ubistva, deportacije i prisilno premeštanje hrvatskih i muslimanskih civila tokom ratova u Hrvatskoj i BiH, 1991–1995. Prema optužnici, to je bio cilj udruženog zločinačkog poduhvata koji je predvodio tadašnji predsednik Srbije Slobodan Milošević, a u kojem

Zločini nad Srbima u Osijeku 1991-1992

Zločini nad Srbima u Osijeku i okolini su se dešavali u periodu 1991-1992. U okviru ratnih zločina koji su se tada dogodili stradalo je više stotina civila uglavnom Srba. Sve te zločine je organizovao osječki „šerif“ Branimir Glavaš, u to vreme gospodar života i smrti Osijeka i okoline. Tako su organizovane brojne pljačke, ubistva, psihofizička maltretiranja, ucene, otimanje stanova, kidnapovanja, zastrašivanja civila i dr. odnosno sprovođeno je masovno etničko čišćenje nad srpskim stanovništvom u Osijeku, kako bi se oni iselili u SR Srbiju. Svi ovi zločini su bili dobro poznati hrvatskom političkom, vojnom i policijskom vrhu u Zagrebu. Tim pre, što je i Vladimir Šeks, tadašnji potpredsednik hrvatskog Sabora bio iz Osijeka,

Druženje Srba iz zapadne Slavonije Foto: RTRS

Druženje Srba protjeranih iz Zapadne Slavonije (VIDEO)

Udruženje Srba protjeranih iz Zapadne Slavonije po 20. put organizovalo je druženje, na kojem su uručili zahvalnice i priznanja onima koji su ih svih ovih godina podržavali i pomagali. Kažu da su ostali u Republici Srpskoj koja ih je prihvatila, a oni će joj zauzvrat biti odani. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske

Jubilarno 20. Zapadno slavonsko veče!

 Da se ne zaboravi! Petak, 02. februara 2018. sa početkom u 19. časova Motel „Jezero“ (Roguljić) TRN, Laktaši, Republika Srpska Program: 19:00 početak 21:00 pozdravna riječ 21:30 večera 22:00 – 23:30 KUD Slavonija u srcu Beograd i Srbac 23:00 – 04:00 pjesmom kroz Slavoniju vode nas: Ratko Radulović, Dragan Ćasić, Čedo Radaković i Zoran Dmitrašinović uz orkestar Milana Milakovića, Cjena karte 35 KM u prodaji Organizujemo i prevoz iz Beograda Povratna karta 800.00 din. polazak iz Beograda 02.02.2018, petak oko 11 sati. Povratak u subotu 03.02.2018, iz Banja Luke oko 4 sata. Rezervacija i informacije na tel. +387 63 258 225 Žare Dobro došli!

Pomen kod spomenika žrtvama Drugog svjetskog rata

Pomen u Donjim Grahovljanima za žrtve ofanzive Hrvatske vojske 1991. godine

Rekvijem za pakračka sela : U desetak sela, ostali su civili koji su tragično završili i za čijim se posmrtnim ostacima i danas traga Pakrac – U selu Gornji Grahovljani kod Pakraca, 28. decembra prvi put je održan pomen za civilno stanovništvo pakračkog kraja nastradalo krajem 1991. godine. Hrvatska vojska sela zauzela je sela naseljena srpskim stanovništvom. U svakom od tih desetak sela ostali su civili koji su tragično završili i za čijim se posmrtnim ostacima i danas traga. Samo u Gornjim Grahovljanima nestalo je 16 civila, u Branešcima sedam, u Kusonjama desetak, a žrtve se bilježe i u drugim selima. Okupljeni su se kroz molitvu sjetili i civila iz

Svijeće - pomen

Zločin nad Srbima u Mašićkoj Šagovini bez kazne i nakon 26 godina

Navršava se 26 godina od zločina u selu Mašićka Šagovina, kod Novske u Hrvatskoj, kada su hrvatski vojnici ubili 55 Srba, koji su slavili slavu Svetog Nikolu, a za ovaj zločin još niko nije odgovarao ni pred domaćim, ni pred međunarodnim sudovima, saopštio je Dokumentaciono-informacioni centar „Veritas“. Pripadnici brigade hrvatskih „zengi“ su noću sa 18. na 19. decembar upali u ovo selo, pri čemu su zarobili, a potom i likvidirali Srbe, među kojima 31 civila i pripadnika Teritorijalne odbrane iz Mašićke Šagovine, a ostalo su bili dobrovoljci iz Srbije. Tijela su toliko bila izmasakrirana /razbijene glave, polomljeni udovi, odsječeni nosevi i jezici, zabijeni klinci pod nokte…/ da još nisu identifikovana,

Voćin : Sećanje na 40 srpskih civila koje su 1991. ubili Hrvati

Danas se navršava 26 godina od stradanja srpskih civila u Voćinu i okolnim selima. Za ovaj zločin hrvatske vojske do danas niko nije odgovarao.  Prema popisu stanovništva iz 1991. u Voćinu je živelo 1569 meštana, među kojima je bilo 1009 Srba, 426 Hrvata i 134 ostalih. Ovo malo slavonsko mesto poznato je kao jedno od najvećih stratišta za vreme Drugog svetskog rata, kada ustaše ubile više stotina civila srpske nacionalnosti. Najviše je stradalo selo Kometnik gde je 13-14. januara 1942. streljano 200 Srba. Nažalost, ovi zločini nad Srbima su ponovljeni 51-u godinu kasnije. Ulaskom hrvatske vojske u Voćin 13.12.1991. spaljena su i razorena srpska sela Sekulinci, Hum Pustara, Gornji Meljani, Kometnik, Đuričići…stotine

“ K O L O N A „

Bilo je to davne devedesetprve 13. decembar i zima steže a srpska kolona niz cijeli Papuk sa uznemirenim narodom se rasteže. Svi idu nekud u nepoznato i ko zna kuda i do kada, natovareni ponekim stvarima a u duši im nemir vlada. Napustili ognjišta svoja naredio je tamo neko, al` kuda i do kada niko im nije rek`o. Auta, traktori i kamioni prolaze kroz bespuća Papuka, neki se prevrću a neki staju ni na polovini, nepoznatog puta. Stravičan prizor, rek`o bi neko kad bi pogledao sve sa strane, al` je naredba takva bila da ne smije niko da ostane. Ja nisam bila u toj koloni al` su roditelji moj bili,

Arhiva / Foto D.Dozet

Godišnjica ubistva 17 Srba u Paulin Dvoru, kod Osijeka

Danas se navršava 26 godina kada je u noći između 11. i 12. decembra više pripadnika 130. brigade Hrvatske vojske (HV) upalo je u kuću Andrije Bukvića i ubilo 18 civila Danas se navršava 26 godina kada je u noći između 11. i 12. decembra više pripadnika 130. brigade Hrvatske vojske (HV) upalo je u kuću Andrije Bukvića u selu Paulin Dvor kod Osijeka, u kojoj su bili u nekoj vrsti kućnog pritvora meštani uglavnom srpske nacionalnosti i zbog odmazde za smrt saborca, iz automatskog oružja i ručnim granatama, ubili 18 civila. Kako je saopštio Veritas , te noći 1991. ubijeno 17 Srba i jedan Mađar, prosečne starosti 64 godine.

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 11. decembar 1991. Godišnjica zločina nad Srbima u Paulin Dvoru

Selo Paulin Dvor kod Osijeka. Pripadnici hrvatske vojske su navodno zbog osvete za poginulog saborca upali 11. decembra 1991. godine u kuću Andrije Bukvića u Paulin Dvoru kod Osijeka, gdje su držani civili starosti od 45 do 81 godine u kućnom pritvoru i poubijali ih. Među njima bila su i četiri bračna para. Ubijeno je 17 Srba i jedan pripadnik mađarske nacionalnosti. Ubijeni su Milan Labus, Spasoje Milović, Boja Grubišić, Božidar Sudžuković, Bosiljka Katić, Boško Jelić, Milan Katić, Dmitar Katić, Draginja Katić, Vukašin Medić, Darinka Vujnović, Anđa Jelić, Milica Milović, Petar Katić, Jovan Gavrić, Milena Rodić i Marija Sudžuković, svi srpske nacionalnosti, te Kećkeš Dragutin, mađarske nacionalnosti. Posmrtni ostaci 17 civila

Paulin Dvor

Godišnjica stradanja Srba u Paulin Dvoru

Noću 11/12. decembra 1991. godine više pripadnika 130. brigade Hrvatske vojske (HV) upalo je u kuću Andrije Bukvića u selu Paulin Dvor kod Osijeka, u kojoj su bili u nekoj vrsti kućnog pritvora mještani uglavnom srpske nacionalnosti i zbog odmazde za smrt saborca, iz automatskog oružja i ručnim granatama, ubili 18 civila. 17 Srba i 1 Mađara, prosječne starosti 64 godine. Među ubijenima je bilo osam žena i četiri bračna para, a iz porodice Katić ubijeni su Dmitar (82), njegovi sinoviMilan(59) i Petar (54), snaha Bosiljka (47) i rođaka Draginja (69). Nakon mučnog ubistva nedužnih civila, 17 posmrtnih ostataka je odveženo sa mjesta zločina i skriveno  na prostoru vojnog skladišta

Mislav Horvat: Rušenje sramotnog „Vukovarskog mita“

Uvod: Svaki narod ima jedan ili više nacionalnih mitova. Mitovi su kohezivna sila naroda i motivacija. Pogotovo u teškim vremenima, mitovi pomažu da svaki pripadnik određenog naroda postane svjestan svoje pripadnosti i svog mjesta u tom narodu, svog dioništva u jednoj velikoj porodici čija je prošlost često bila mukotrpna, ali i slavna, a očuvali su je hrabrost, čast i spremnost pojedinca na žrtvu za zajednicu. Tako Francuzi imaju „Ivanu Orelansku“, Srbi „Kosovski mit“, itd. Mit nije laž ni izmišljotina nego stvarni događaj koji je kroz stoljeća poprimio mitske dimenzije u svijesti naroda i postao centralna točka u oblikovanju nacionalnog identiteta. Hrvati kao i mnoge druge umjetno stvorene nacije sve do

Logori za Srbe bili formirani i prije pada Vukovara

Predsjednik Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac izjavio je da su Srbi u Hrvatskoj devedesetih godina prošlog vijeka bili izloženi žestokim maltretiranjima i napadima na njihovu imovinu i živote, što dokazuje i primjer iz zapadne Slavonije, iz sela Kip i Klisa, gdje su prije pada Vukovara bili osnovani logori smrti kao što su Marino Selo, Ribnjak i Pakračka Poljana. Štrbac je rekao da je uvod u takozvanu Vukovarsku bitku bio odnos Hrvata i novoformirane secesionističke vojske „Zenge“ prema legalnoj vojsci JNA i prema Srbima kojih je tada bilo oko 40 odsto na području Vukovara. „U izjavama hrvatskih zvaničnika nigdje se ne spominje da su i u Vukovaru stradali Srbi i vojnici

Linta: Danas 26 godina od 18. novembra 1991. godine kada je JNA oslobodila Vukovar od hrvatskih paravojnih formacija

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta podsjeća da se danas navršava 26. godina od 18. novembra 1991. godine kada su pripadnici JNA oslobodili Vukovar od hrvatskih paravojnih formacija koje je osnovala proustaška vlast Franje Tuđmana. U proljeće 1991. godine hrvatske paravojne formacije su okupirale Vukovar i počele dizati u vazduh srpske kafiće i kuće, a zatim su počela organizovana zastrašivanja, otimanja, premlaćivanja i ubijstva Srba. Rat u Vukovaru je počeo kada su hrvatske paravojne formacije krajem avgusta 1991. započele blokadu garnizona JNA kojem su isključili vodu i struju a pripadnike legalne JNA ubijali snajperima. Prema podacima Udruženja srpskih porodica ubijenih, poginulih, nestalih i nasilno odvedenih lica „Protiv zaborava“ koje

NAJNOVIJE VIJESTI

Knjiga gostiju

Poštovani, pozivamo vas da vaše utiske, prijedloge i komentare upišete u našu

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.