arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Elfeta Veseli izručena BiH Foto: SRNA

Elfeta Veseli u jednomjesečnom pritvoru

Sud BiH odredio je jednomjesečni pritvor Elfeti Veseli, osumnjičenoj za ubistvo dvanaestogodišnjeg srpskog dječaka Slobodana Stojanovića 1992. godine u selu Kamenica kod Zvornika. Sud je uvidom u podneseni dokazni materijal utvrdio da postoji osnovana sumnja da je Veselijeva počinila krivično djelo koje joj je stavljeno na teret, te da postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva, zbog čega je odredio pritvor, saopšteno je iz Suda BiH. Prema rješenju Suda, pritvor može trajati mjesec, računajući od dana izručenja osumnjičene, odnosno do 24. aprila ili do nove odluke Suda. Elfeta Veseli je osumnjičena da je počinila krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Švajcarska je u petak, 24. marta, izručila Elfetu

Mustafić priznao da je sa Orićem učestvovao u napadu na Kravice

Nesvakidašnje priznanje u Sudu BiH! Fikret Mustafić zvani Šiptar priznao je da je, o Božiću 1993. godine, zajedno sa komandantom muslimanske vojske u Srebrenici Naserom Orićem učestvovao u napadu na srpsko selo Kravice, kada je podsjetimo, ubijeno 49 srpskih civila. U pokušaju da svjedoči u korist optuženih Orića i Sabahudina Muhića, kojima se sudi za ubistvo tri srpska zarobljenika u okolini Srebrenice i Bratunca, Mustafić je priznao vlastito učešće i učešće Orića u drugom zločinu. I drugi svjedok odbrane Sabahudin Tutundžić, pokušavajući da zaštiti optužene, nije znao ili nije htio da odgovori u sastavu koje vojne formacije je uopšte ratovao! Zbog strogih pravila unakrsnog ispitivanja, tužilac Miroslav Janjić zadržao je

Zločin bez kazne

Sutra premijera filma “Zločin bez kazne”

Dokumentarno-igrani film Radio-televizije Srbije “Zločin bez kazne – stradanje Srba u srednjem Podrinju”, autora Slađane Zarić, premijerno će sutra biti prikazan u Banjaluci u okviru “Dana sjećanja” koje, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, organizuje Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica. “Film je pokušaj da se od zaborava otrgnu tragične priče o stradanju Srba u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, ali i svojevrstan apel za pravdu”, istakla je Zarićeva za Srnu. Ona je rekla da film donosi priču o zločinima počinjenim nad Srbima u srednjem Podrinju od 1992. do 1993. godine, a da su u potresnim svjedočenjima opisana stradanja i ubistva srpskih civila i

Krvnici: Fotografija koju su Orićevi napravili u Kravici

Istorijski, obaveštajni, vojni i medijski kontekst događaja u Srebrenici i odgovornost generala Ratka Mladića (2)

Izvesno je da je, do proboja 16. i 17. jula 1995. godine kod Nezuka i do izlaska na teritoriju pod muslimanskom kontrolom, stradalo u borbi dosta pripadnika 28. divizije A BiH. Jedan deo te kolone je stradao i u susretnim međusobnim borbama pojedinačnih grupa, o čemu postoje svedočenja pripadnika 28. divizije A BiH. Dakle, nije se radilo o civilnoj koloni, kako se to u propagandi i medijskoj kampanji često isticalo, već o prvenstveno vojnoj koloni koja je razbijala i ubijala sve što se našlo na njenom putu. Najveće zarobljavanje pripadnika 28. divizije desilo se na komunikaciji Konjević Polje – Bratunac, a jedan deo i u rejonu Nove Kasabe. Masovna zarobljavanja

Istorijski, obaveštajni, vojni i medijski kontekst događaja u Srebrenici i odgovornost generala Ratka Mladića (1)

Da bi se razumeo kontekst događaja u Srebrenici iz jula 1995. godine neophodno je imati u vidu istorijske činjenice da su Muslimani prethodno bili neposredni učesnici zločina u Podrinju nad Srbima u dvadesetom veku, i to kroz tri srpska egzodusa (1914., 1941-1945. i 1991-1995). Najveće stradanje Srba u Podrinju desilo se za vreme fašističke tvorevine NDH, kada je u ustaškim ofanzivama u kojima su učestvovale težišno muslimanske jedinice stradalo preko šest hiljada civila, samo u rejonu kanjona Drine. To stradanje bilo je izvor straha i nesigurnosti srpskog naroda na početku građanskog rata u BiH od 1992-1995. godine. Istorija je nažalost obiljem činjenica odslikala međunacionalne i verske odnose i sukobe Srba

Kod Centralnog spomenika srpskim civilima i vojnicima u Skelanima kod Srebrenice danas je služen parastos i prislužene svijeće za pokoj duša 305 Srba iz ovog mjesta i okolnih sela, koje su srebreničke muslimanske snage ubile u građanskom ratu, a njih 69 je usmrćeno na današnji dan 1993. godine.

Služen parastos za 305 Srba ubijenih 1993. godine

Kod Centralnog spomenika srpskim civilima i vojnicima u Skelanima kod Srebrenice danas je služen parastos i prislužene svijeće za pokoj duša 305 Srba iz ovog mjesta i okolnih sela, koje su srebreničke muslimanske snage ubile u građanskom ratu, a njih 69 je usmrćeno na današnji dan 1993. godine. Više stotina stanovnika srednjeg Podrinja sa obje strane Drine prisustvovalo je parastosu, kao i brojne delegacije. Cvijeće su položili izaslanik predsjednika Republike Srpske Miladin Dragičević, delegacija Narodne skupštine Republike Srpske koju je predvodio poslanik Obren Marković, pomoćnik ministra rada i boračko invalidske zaštite Duško Milunović, delegacija Boračke organizacije Republike Srpske predvođena predsjednikom Milomirom Savčićem, delegacija Saveza logoraša Republike Srpske, te delegacije boračkih

Kod Centralnog spomenika za 305 poginulih srpskih civila i vojnika u Skelanima kod Srebrenice sutra će, povodom 24 godine od ubistva 69 Srba iz ovog mjesta, biti služen parastos i odata počast stradalima.

Parastos za 305 Srba od kojih je 69 ubijeno 16. januara 1993. godine

Kod Centralnog spomenika za 305 poginulih srpskih civila i vojnika u Skelanima kod Srebrenice danas će, povodom 24 godine od ubistva 69 Srba iz ovog mjesta, biti služen parastos i odata počast stradalima. Parastos će u 12.00 časova biti služen za sve žrtve sa područja bivše opštine Skelani koje su poginule tokom rata, a u 12.30 časova biće prislužene svijeće za pokoj duša nastradalih i položeno cvijeće kod Spomen-obilježja. Jake muslimanske snage od nekoliko hiljada vojnika iz Srebrenice, pod komandom Nasera Orića, napale su u zoru 16. januara 1993. godine srpska sela oko Skelana i upale u ovo mjesto na obali Drine. Muslimanske jedinice upale su u sela prije svanuća,

Krvnici: Fotografija koju su Orićevi napravili u Kravici

Za krvavi Božić ’93 niko nije kažnjen!

24 godine od stravičnog zločina Nasera Orića u Kravicama bez presude. Tog 7. januara 1993. monstrumi zverski ubili 49 Srba, a 80 ranili. Dok su Srbi lomili česnice, u selo ušli koljači, s povicima “Alahu ekber” Ni posle 24 godine nema pravde za ubijene Srbe na pravoslavni Božić 1993. godine u selu Kravica, u Podrinju. Monstruozni ratni pohod Nasera Orića i njegovih koljača po srpskim selima Podrinja započeo je u maju 1992. godine, a veliko krvavo finale dogodilo se na Božić 1993. godine u selu Kravica, u opštini Bratunac. Istorija se ponovila kao u Drugom svetskom ratu. Napadom, na Božić, na selo koje je čuvalo desetak naoružanih seljana, Orić je

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić.

Parastos za Srbe iz Birča, od kojih je 49 ubijeno na Božić 1993. godine

U Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Kravici kod Bratunca danas je služen parastos za 158 srpskih civila i vojnika iz ovog mjesta i okolnih sela poginulih u proteklom ratu, od kojih su 49 ubile muslimanske snage iz Srebrenice i bratunačkih sela na Božić, 7. januara 1993. godine. Prislužene su svijeće za pokoj duša nastradalih, a prisutne delegacije položile su cvijeće kod centralnog spomenika u Kravici podignutog za 3.267 Srba iz regije Birač koji su poginuli u odbrambeno-otadžbinskom ratu i 6.469 poginulih Srba srednjeg Podrinja u Drugom svjetskom ratu. Cvijeće su položili predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić, predstavnik Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Radomir Graonić, delegacija

Bratunac - Centralno spomen-obilježje u KraviciFoto: SRNA

Parastos za Srbe ubijene u Kravici

U Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Kravici kod Bratunca, danas će biti služen parastos za 158 Srba iz ovog mjesta i susjednih zaselaka, od kojih su njih 49 ubile muslimanske snage iz Srebrenice na Božić, 7. januara 1993. godine. Nakon parastosa, biće prislužene svijeće kod centralnog spomen-obilježja u Kravici za 3.267 poginulih Srba iz regije Birač i položeno cvijeće, čime će biti obilježene 24 godine od velikog srpskog stradanja na području ove bratunačke mjesne zajednice. Muslimanske snage iz Srebrenice pod komandom Nasera Orića, uz pomoć jedinica sa bratunačkog, vlaseničkog i zvorničkog područja, upale su na pravoslavni Božić 1993. godine u Kravicu, gdje su ubile 49, ranile 80 srpskih

Bjelovac - parastos Foto: RTRS

Bratunac: Parastos ubijenim Srbima iz sela Bjelovac (FOTO)

U Crkvi Svetog proroka Ilije u bratunačkom selu Bjelovac danas je služen parastos za 109 poginulih Srba iz ovog i susjednih sela Sikirić i Loznička Rijeka, od kojih su njih 68 muslimanske snage iz Srebrenice ubile na današnji dan 1992. godine. Prislužene su svijeće za pokoj duša i položeno cvijeće uz spomen-ploču na zidu bjelovačkog hrama sa imenima svih ubijenih, čime su obilježene 24 godine od njihovog stradanja. Cvijeće su položile delegacije Boračke i Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, Saveza logoraša Republike Srpske, opština i opštinskih boračkih organizacija i organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz regije Birač. Na današnji dan prije

Parastos Foto: RTRS

Bratunac: Parastos za ubijene Srbe iz sela Bjelovac

U Crkvi Svetog proroka Ilije u bratunačkom selu Bjelovac danas će biti služen parastos za 109 ubijenih Srba iz tog i susjednih sela Sikirić i Loznička Rijeka, od kojih su njih 68 muslimanske snage masakrirale 14. decembra 1992. godine. Biće uručene medalje zasluga za narod porodicama šest poginulih srpskih boraca, kojima ih je posthumno odlikovao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Do velikog srpskog stradanja i zločina nad civilima došlo je u zoru 14. decembra 1992. godine kada su jake muslimanske snage iz Srebrenice i brojnih muslimanskih sela, pod komandom Nasera Orića, upale u ova sela na obali Drine i počinile masakr nad stanovništvom koje je još spavalo. U kućama je

Naser Orić

Suđenje Naseru Oriću: Ko je presudio sudiji

Nastavljeno suđenje Naseru Oriću i Sabahudinu Muhiću Banjaluka – Na suđenju komandantu tzv. Armije BiH u Srebrenici Naseru Oriću i pripadniku ove vojske Sabahudinu Muhiću za zločine nad srpskim zarobljenicima 1992. godine, svedok odbrane Sabit Halilović izjavio je da mu je Zulfo Tursunović u više navrata rekao da je ubio sudiju Slobodana Ilića iz Zalazja. Halilović je potvrdio da se 11. jula 1992. godine sa svojim bratom dobrovoljno javio u jedinicu Zulfe Tursunovića koja se spremala da napadne Zalazje, koje je držala srpska vojska. – Video sam kako srpski vojnici pretrčavaju iz kuća u kuće pored groblja. Video sam njihov “tamić” koji je krenuo prema Sasama, a nakon toga čuo

Nema pravde za Srbe u Skelanima Foto: RTRS

Zašto nema pravde za 305 ubijenih Srba iz Skelana? (VIDEO)

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv šest Srba sa područja Skelana zbog zločina protiv čovječnosti. Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Blagomira Jovanovića, Milenka Čanića, Stevana Lukića , Dragojla Filipovića, Radomira Katanića i Slavka Milovanovića. Porodice srpskih žrtava sa ovog područja pitaju: Šta je sa optužnicama za zločine nad Srbima? Optužnica šestoricu Srba tereti da su od aprila do avgusta 1992. godine kao pripadnici Kriznog štaba Srpske opštine Skelani, učestvovali u napadu i progonu Bošnjaka i Roma sa šireg područja Srebrenice i Skelana. S druge strane, srpske porodice s ovog područja decenijama traže pravdu. U istom tužilaštvu godinama stoji pet predmeta za počinjeni zločin nad Srbima. – Koliko godina porodice

Čedomir Antić

Čedomir Antić: Genocidi i inkvizicije

Konačno je i Srbija postala civilizovana zemlja. Ne bi nikada, da prosvećeni Tomislav Nikolić i čestiti Aleksandar Vučić nisu, konačno, prvi u Evropi, pradavne 2008. spoznali istinu i primili hrišćanstvo. Istina, oni su prvi u Srbiji i među prvima u Evropi razumeli potrebnu modernizacije, evropeizacije, liberalizacije, industrializacije i, konačno, denacifikacije. Posle njih su došli Šuman, Mone i Milo Đukanović. Piše: Čedomir Antić Velike su muke imali sa svetom koji ih ne razume. Ipak, uspeli su… U Srbiji su do pojave Sv. Tomasa Studenta i prepodobnog oca Aleksandra Stolpnika preovadavale budaletine koje su pod stare dane mesto referenta u opštini menjale za funkciju četničkog vojvode, manijaci koji su pretili da će

NAJNOVIJE VIJESTI

Kolona

Probudila sam se ispod traktorske prikolice, prljava i umorna, još mokra od

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.