arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Ni danas nećemo čuti kako se zove Srđan Aleksić na drugoj strani?

22. januar 2020.

Zašto? Zato što takvog lika na strani neprijateljskoj ka Srbima nije ni bilo. Niti ga ima danas. Ima zato nepoštenja i otimanja simbola. Kao što su zlatni ljiljani srpskog kralja Tvrtka Kotromanjića, logično, srpsko nacionalno obilježje, isto tako je i današnja zastava Crne Gore zastava koja pripada srpskom naslijeđu, budući da se i Nikola Petrović, posljednji crnogorski kralj – izjašnjavao kao „srpski kralj“. A i svoju kćer Zorku je dao za ženu Petru Karađorđeviću, kako bi se u krvi, a bez njenog prolivanja, ujedinile dvije srpske kraljevske dinastije. Sve se to polupismenom inertnošću srpskih državnih tvorevina, polako pretvorilo u simbole koje Srbi mrze. Šta drugo i očekivati od vođa kojima

Danas se navršava 27 godina od agresije hrvatskih snaga: Niko nije odgovarao za ubistvo 348 Srba

22. januar 2020.

27 godina od agresije hrvatskih snaga na južne dijelove Republike Srpske Krajine u kojoj je 1993. godine ubijeno i nestalo 348 Srba, od čeka 55 civila, među kojima 34 žena i troje djece uzrasta do 12 godina. Danas se navršava 27 godina od agresije hrvatskih snaga na južne dijelove Republike Srpske Krajine /RSK/ u akciji kodnog naziva Maslenica u kojoj je 1993. godine ubijeno i nestalo 348 Srba, od čeka 55 civila, među kojima 34 žena i troje djece uzrasta do 12 godina, saopšteno je iz Dokumentaciono-informacionog centra Veritas. Iako je agresija izvršena na zaštićenu zonu UN i pred očima mnogobrojnih pripadnika UNPROFOR-a, niko do sada nije procesuiran za zločine

Posle sledećeg rata neće imati ko da pregovara: Radovan Karadžić sluti da se čovečanstvu ne piše dobro

19. januar 2020.

Prvi predsednik Republike Srpske za „Novosti“, o novom imperijalizmu i kopči između krize U BiH i stanja u svetu. Ne znam gde teorija smešta početak imperijalizma, ali posezanje za tuđim dobrima i teritorijama postoji otkad postoji ljudska vrsta, pa čak i druge žive vrste, osim nekih bezazlenih i blagorodnih biljojeda. Šta je boravak Otomanske imperije na Balkanu drugo nego imperijalizam? Ipak, 19. vek i stvaranje nacija premešta težište imperijalizma sa feudalnog na nacionalni teren, tj. u ruke šire zajednice – nacije, ili grupe nacija. Marks je rekao da je „imperijalizam najviši stadij kapitalizma“ i da pojava hiperprodukcije neizbežno dovodi do imperijalnih osvajanja. Znači, osvaja se ne samo zbog teritorija i

POVRATAK KOŠEVIĆA U RODNI BUKOVIĆ

19. januar 2020.

Nakon više od dvije decenije provedenih u izbjeglištvu na području Kosova, obitelj Košević napokon na svom ognjištu. Benkovac, 30.12.2019.godine Krenuvši na put povratka u svoj zavičaj u selo Buković nadomak Benkovca, u ranu zoru sa autobusne stanice u Zubinom potoku, nakon 24 godine izbjeglištva, baka Kosa (77), i njeni sinovi, Zlatko (33) i Slobodan (47) smjenjivao se osjećaj radosti što je konačno došao trenutak toliko željenog povratka svojoj kući , sa osjećajem tuge pošto sa s njima ne vraćaju njihovi najmiliji, suprug Jovan, najstariji sin i brat Duško kao i kćerka i sestra Milka. Tragedija i tuga u izbeglištvu ugasila je njihove živote na Kosmetu. Te olujne 1995. krenulo je

Banjaluka i Beograd će tražiti međunarodnu komisiju: Britanski dokumenti bacili novo svetlo na rat u BiH i događaje u Srebrenici

8. januar 2020.

Na pomolu inicijativa Beograda i Banjaluke nakon što su objavljeni tajni dokumenti velike Britanije o ratu u BiH. Osnov za zahtev otkriće da su napad u Srebrenici izazvali muslimani. Ove godine izveštaj komisije RS. Beograd i Banjaluka mogli bi uskoro da pokrenu zajedničku diplomatsku inicijativu da se formira međunarodna komisija o građanskom ratu u Bosni i Hercegovini i događajima u Srebrenici. Ova ideja postoji već dugo, a ponovo je „reaktivirana“ nakon što je Vlada Velike Britanije objavila poverljiva dokumenta u kojima se potvrđuje da su napad bosanskih Srba na Srebrenicu u julu 1995. isprovocirale bošnjačke snage, kao i da rukovodstva Republike Srpske i Srbije nisu organizovala ni naredila zločine. Takođe,

SUTRA PARASTOS ZA SRBE UBIJENE U KRAVICI

4. januar 2020.

U Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Kravici kod Bratunca sutra će biti služen parastos za 158 Srba iz ovog mjesta i susjednih zaselaka stradalih u odbrambeno-otadžbinskom ratu, od kojih su njih 49 ubile muslimanske snage iz Srebrenice na Božić, 7. januara 1993. godine. Program obilježavanja 27 godina od velikog stradanja Srba počeće u 11.00 časova kada će uz spomen-krst u Kravici biti položeno cvijeće i odata počast za 3.267 poginulih srpskih civila i boraca iz srednjeg Podrinja i Birča. Nakon polaganja cvijeća biće služen parastos, a zatim će u crkvenom domu biti otvorena izložba fotografija „U susret ruskom caru“ koja prikazuje Romanove -posljednju rusku carsku porodicu i njeno

Predsjednik Boračke organizacije Milomir Savčić

Dodik: Optužnica protiv Savčića – potvrda da je pravda za Srbe nedostižna

1. januar 2020.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da je optužnica protiv predsjednika Boračke organizacije Republike Srpske /BORS/ Milomira Savčića potvrda da Tužilaštvo BiH i dalje smatra da je samo jedan narod imao žrtve, dok pravda za srpske žrtve više nije samo spora, nego nedostižna. – Činjenica da je za ovu optužnicu protiv generala Savčića javnost saznala samo par sati prije dočeka Nove godine daje nam za pravo da sumnjamo da je neko želio da ovaj postupak pokrene što dalje od pažnje javnosti – naglasio je Dodik. On je izrazio uvjerenje da Savčić nema ništa sa navodima optužnice i da će i u eventualnom procesu koji mu se nameće

dr Jovan Rašković

Premijerno prikazan film o Jovanu Raškoviću i Srbima u Hrvatskoj

29. decembar 2019.

U Novom Sadu premijerno je prikazan dugometražni dokumentarni film o Jovanu Raškoviću i srpskom narodu u Hrvatskoj pod nazivom „Međ` javom međ` snom“. Premijera je održana sinoć u prepunoj sali Srpskog narodnog pozorišta, a u publici su bile brojne ličnosti iz političkog, kulturnog i javnog života Novog Sada i Vojvodine, kao i predstavnici zavičajnih udruženja. Sanda Rašković Ivić, kćerka Jovana Raškovića, smatra da bi Srbi imali mnogo bolju sudbinu da su više slušali njenog oca, čija je životna i politička filozofija sazdana u njegovoj rečenici da je „bolje hiljadu godina pregovarati, nego jedan dan ratovati“. – On je i Slobodanu Miloševiću rekao zašto Hrvatska želi rat i zašto se Srbi

Božica Živković Railić Foto: Siniša Pašalić / RAS Srbija

Rajilić: Pravosuđe BiH ne zanimaju srpske žrtve

21. decembar 2019.

Pravosuđe BiH ne zanimaju srpske žrtve, što dokazuje činjenica da još niko nije odgovarao za zločin na Nikoljdan 19. decembra 1992. u Gornjoj Jošanici kod Foče, kada je muslimanska vojska iz Goražda na kućnom pragu svirepo ubila 56 mještana, rekla je Srni predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković Rajilić. Rajilićeva je navela da pravosuđe BiH ne radi svoj posao jer, kako je naglasila, nije moguće da prođu decenije i više, a da niko nije odgovarao iako postoje svjedoci, ubijeni i zna se da je zločin u Gornjoj Jošanici počinjen. Ona je naglasila da je za pravosuđe BiH obično tako kada je riječ o srpskim žrtvama, te dodala

Miloš Ković: Onaj ko odlučuje o prošlosti, taj odlučuje i o budućnosti

16. decembar 2019.

Našu istoriju moramo pisati sami, uz naslanjanje na ono što je svetska nauka, ili će istoriju da nam pišu stranci, rekao istoričar Miloš Ković. Gost Ane Mileusnić u emisiji Parabola na novosadskoj televiziji Most, bio je ugledni srpski istoričar prof. dr. Miloš Ković. Najviše reči bilo je o srpskoj istoriografiji, identitetskim pitanjima, Kosovu i Metohiji i Kosovskom zavetu. Našu istoriju moramo pisati sami, uz naslanjanje na ono što je svetska nauka, ili će istoriju da nam pišu stranci. Govoreći o klimi u kojoj se danas piše srpska istorija, profesor Ković je istakao da „našu istoriju moramo pisati sami, uz naslanjanje na ono što je svetska nauka, ili će istoriju da

Dane Čanković: Srbima pravoslavcima, Bošnjacima muslimanima

16. decembar 2019.

Povodom pokušaja nametanja zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici. Ako Bog da, Bošnjaci muslimani će imati mudrosti, plemenitosti i hrabarosti da odbace anglosaksonsku politiku zavadi pa vladaj, koja se pokušava uvući na mala vrata preko pokušaja nametanja zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, kada im već nije uspjelo uvlačenje takve politike na velika vratra – usvajanjem rezolucije u Savjetu bezbijednosti UN o genocidu u Srebrenici. Uzimajući u obzir složenu, a nepovoljnu međunarodnu situaciju, koja može dovesti do sukoba u mnogim regionima u svijetu, u Evropi pa i kod nas, krajnje je vrijeme da sagledamo stanje u kojem se nalazimo i dovedemo u red naše odnose – srpskopravoslvne i

Roman “Bljesak” – priča o ratu, stradanju i dostojanstvu

16. decembar 2019.

U Banjaluci je sinoć promovisan roman “Bljesak” Željka Mandića koji govori o ratu u Zapadnoj Slavoniji. Mandić je rekao da je ovo antiratni roman koji “više govori o nama nego o drugoj strani”. “To je priča o junaku koji proživljava taj rat i kroz svoje lične tragedije i dileme pokušava da iz njega izađe kao čovjek i da se od onoga sa čim je suočen u ratu i stradanju izdigne riješen svih moralnih dilema, spreman da nastavi život”, rekao je Mandić novinarima u Banjaluci. Prema njegovim riječima, čitalac romana bi trebalo da se “prebaci” u vrijeme rata da bi osjetio kako je tada živio čovjek oko koga su padala granate

Služen pomen stradalim Srbima u Zapadnoj Slavoniji i Bilogori

14. decembar 2019.

U selu Kusonje kod Pakraca danas je organizovano molitveno sjećanje na stradale Srbe u Zapadnoj Slavoniji i Bilogori u periodu od avgusta 1991. do januara 1992. godine, kada je ubijeno više stotina civila, a mnogi se i danas vode kao nestali. U Crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Kusonjama tim povodom jutros su služeni Sveta liturgija i pomen za stradalo srpsko stanovništvo.Predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Požeško-slavonske županije Nikola Ivanović rekao je Srni da je u egzodusu stanovništva tog područja stotinu sela ostalo pusto i spaljeno, dok su brojni mještani koji su dočekali Hrvatsku vojsku u svojim kućama ubijeni ili nestali. Ivanović, koji je i zamjenik gradonačelnika Pakraca, ističe da se

IZ ARHIVA: U Bratuncu je svaki damar života obeležen svirepim pečatom rata

14. decembar 2019.

Živahni gradić, obgrljen pitomim selima uz Drinu, samo neupućenima izgleda idilično. U Bratuncu je svaki damar života obeležen svirepim pečatom rata. Dok se u sumrak mladi iz Srebrenice, Ljubovije, Milića, Skelana okupljaju u bratunačkim kafićima, u dvorištu Slavke Matić (60) u naselju Bjelovac vlada muk. Mladosti ovde nema. Njene dve ćerke, tinejdžerke, ubili su u kući 14. decembra 1992. rano ujutru. I supruga su joj ubili. Celu porodicu. Unučiće nikad neće imati. – Moje curice što se ni na kog nisu ni kamenom bacile ubiše na spavanju. Ne kažem, ubijali su i naši, ali su bar njihove žene i decu odvozili autobusima. A muslimani se sjurili s brda da nas

Pomen ubijenima u Jeminovcu

12. decembar 2019.

U znak sećanja na 42 meštana koji su 1991. godine ubijeni u selima u okolini Požege i ove godine održan je parastos i polaganje venaca. Krajem oktobra 1991. godine hrvatske snage sprovele su prisilnu evakuaciju u 26 srpskih sela u okolini Požege i tom prilikom iseljeno je više od 2.000 ljudi. Deo žena i starijih meštana nije napustio svoje kuće, a 10. decembra hrvatske jedinice napadaju ta sela i tom prilikom ubijaju 42 meštana Čečavca, Čečavačkog Vučjaka, Jeminovca, Ruševca i Šnjegavića. Za ovaj zločin do danas niko nije odgovarao, a pripadnici srpske zajednice okupile su se i ove godine na ovaj dan, koji se u svetu obeležava i kao Međunarodni

NAJNOVIJE VIJESTI

Dete iz logora

Svedočenje Gojka Šašića koji je svoje prve korake napravio u ustaškom logoru

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA