arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Savo Štrbac: Evropski voz „a la kart”

Čitajući i slušajući prve medijske reakcije o „kastavskom slučaju”, prisećao sam se mnogih slučajeva netolerancije prema Srbima. Jedan zadatak pod nazivom „Evropski voz”, koji je osmacima u gradiću Kastav, nadomak Rijeke, nedavno zadala veroučiteljica, inače časna sestra, „protutnjao” je medijima u regionu i izazvao niz reakcija. Elem, osmaci su morali zamisliti da putuju vozom iz Zagreba u Indiju te da sami, na sedmodnevnom putovanju, sa ponuđenog spiska potencijalnih saputnika izaberu tri osobe s kojima bi hteli putovati i tri osobe s kojima nikako ne bi želeli putovati te da obrazlože svoje stavove. A na tom „meniju” našli su se: homoseksualac, srpski vojnik iz Bosne, hrvatski tajkun, lekar specijalista za pobačaje,

Godišnjica “krvavog Uskrsa” na Plitvicama

Juče se navršilo 30 godina od “krvavog Uskrsa” na Plitvičkim jezerima, kada su hrvatske snage napale krajiške Srbe na tom podrčju, pa se taj događaj, prema mnogim izvorima, uzima kao početak rata u Hrvatskoj devedesetih godina prošlog vijeka. Dokumentaciono-informacioni centar “Veritas” u saopštenju podsjeća da su krajiški Srbi 25. marta 1991. godine organizovali “miting istine” na Plitvicama sa zahtjevom da Nacionalni park “Plitvička jezera” ostane u sastavu tadašnje SAO Krajine. Dva dana kasnije na ulazima u nacionalni park na jarbolima su postavljene srpske i jugoslovenske zastave, da bi 29. marta “martićevci” iz Knina zauzeli upravne zgrade Nacionanog parka “Plitvička jezera”. “U ranim jutarnjim časovima 31. marta iz Zagreba je prema

jadovno_2013-frontal-01-svijece.jpg

Mrkonjić Grad: 25 godina od otvaranja masovne grobnice

U Mrkonjić Gradu danas će biti obilježeno 25 godina od otvaranja masovne grobnice iz koje su ekshumirani posmrtni ostaci 181 srpskog borca i civila, koji su ubijeni u napadu Hrvatske vojske, takozvane Armije BiH i HVO 1995. godine. Na gradskom groblju u Mrkonjić Gradu u 11.00 časova biće služen parastos i položeni vijenci, najavljeno je iz Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila. Tokom agresije oružanih snaga Hrvatske i Petog korpusa takozvane Armije BiH na 13 zapadnokrajiških opština Republike Srpske u septembru i oktobru 1995. godine sa vjekovnih ognjišta protjerano je više od 120.000 Srba. Ubijeno je 1.646 ljudi, a još 420 civila i vojnika vodi se kao

Genocid nad Srbima nikoga ne boli

Kako se zove trgovina ljudskim organima, i to isključivo organima jedne etničke grupe na jednom prostoru? Molim da mi kažu američka Ambasada , i engleska i gospođa Gorjanc Prelević! Piše: Božidar Rovčanin Slobodna, pravdoljubiva, istinoljubiva, gizdava Goro nad svijem Olimpima, kada jednu NATO AGRESIJU , jedan monstruozni zločin protiv čovječnosti i svih ratnih konvencija  pretočiš u KOLATERALU, onda je to ok, je l’ da? A kada GENOCID pretočiš u NAJVEĆI ZLOČIN U Evropi nakon Drugog rata, onda to nije ok, je l’ da? To nije dovoljno, dabome! Potrebno je dželata promptno giljotirati i obespraviti do devetog koljena. Kako se zove trgovina ljudskim organima, i to isključivo organima jedne etničke grupe

Vladimir Umeljić

Vladimir Umeljić: O učešću velikih jevrejskih organizacija iz SAD u demonizaciji Srba od strane Zapada početkom 20. veka ili – Prevara ima mnogo lica

Povodom priloga Dušana Bukovića „Američki jevrejski kongres: Da li da se molimo da svi muslimani iz Bosne umru, predsedniče Klinton? (1993)“ smatram da je korisno prikazati pozadinu tih zbivanja nešto podrobnije a da bi se izbegao jednostrani utisak o tadašnjem delanju velikih jevrejskih organizacija iz SAD u jeku demonizacije Srba od strane Zapada. Dole mali izvod iz moje studije „OKCIDENTALNO-EVROPSKA KULTUROLOŠKA TRADICIJA, VELIKI GENOCIDI U EVROPI SREDINOM I BALKANSKI RATOVI KRAJEM XX VEKA (Kontinuitet istorije u prizmi teorije definicionizma)“ na tu temu, koja je izašla 2016. (srpsko i nemačko izdanje). Tu sam objavio kako iskaz odgovornih iz „Ruder & Finn“, tako i npr. reakciju direktora „Instituta za odbranu Zapada“ u

Godišnjica stradanja srpskih civila u Sijekovcu: Minimiziranje zločina

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) saopštilo je da se danas navršava 29 godina stradanja srpskih civila u selu Sijekovac kod Bosanskog Broda, kada su različite formacije i sa hrvatskim oznakama prešle Savu iz Hrvatske počinile ratni zločin nad stanovništvom srpske nacionalnosti. Kako se navodi u analizi, motiv i uzrok napada na Sijekovac do danas ostaje pod znakom pitanja. Hrvatsko-bošnjačke snage ubile civile i zapalile pedesetak kuća u selu bez ikakvog povoda, a Hjuman rajts voč (HRV) navodi da nije mogao utvrditi navode o pokolju, jer se, navodno, radilo o oružanom sukobu između srpskih i hrvatsko-bošnjačkih vojnika, pri čemu je, kako HRV tvrdi, poginulo samo dvadesetak vojnika. U takvoj

Đurđica Dragaš: Još jedno proleće koje smo nepovratno izgubili

24. mart 1999 godine. Dan je, kao i mnogi pre njega, protekao u mučnom iščekivanju. Hoće li nas bombardovati, ima li šanse da se nekako ponovo „provučemo“ kao prošle jeseni, da li je moguće da će to uraditi, kako ćemo preživeti ako počne?! Pitanja, pitanja, pitanja… Prve bombe koje su oko 8 uveče pale na aerodrome u Batajnici, Prištini, Podgorici donele su surovi odgovor. Agonija koja će potrajati, u tom trenutku nezamislivih, 78 dana je počela. Kao i većina onih koji su je doživeli, sećam se vrlo dobro te večeri. Na nekoj od televizija emitovala se Esmeralda. Latinoameričke serije tad su još bile zanimljiva novotarija. Gledali smo je, što iz

Đurđica Dragaš: Koliko puta jedan Vuk (Drašković) može da promeni i dlaku i ćud!?

Mart…. Verujem da biste se, isto kao i ja, složili kad bi ga neko i zvanično proglasio za najbaksuzniji srpski mesec. Svašta nas je snalazilo u tom martu koji bi, da se samo priroda pita, bio mesec proleća, buđenja i optimizma. Eee, al’ nažalost, pitamo se i mi…ljudi! 12.marta 2003. ubijen je srpski premijer, a samo dan ranije, ali 2006. u Haškom „kazamatu“ umro bivši predsednik. 17.marta 2004. brutalno su napadnuti preostali Srbi na Kosmetu, baš oni čija je golgota počela 24. marta 1999. agresijom NATO pakta na tadašnju SRJ. 27. marta 1941., u iščekivanju zla koje će nas tek snaći, u Beogradu se klicalo-bolje rat, nego pakt- a 50

Đurđica Dragaš: Kako su Johan i Jovan progovorili istim jezikom

Pismo koje je tog neobično toplog februarskog popodneva poštar ubacio u sanduče porodice Dragaš, prvo ih je iznenadilo, a onda rastužilo. Uprkos tekstu na nemačkom jeziku koji su samo delimično razumeli, fotografija i krst kraj nje bili su jasan znak da je njihov prijatelj Johan preminuo. Pismo je u vojvođansko selo kraj Apatina stiglo iz Graca u Austriji, a priča o neočekivanom i neobičnom prijateljstvu Dragaša i Maulovih počela je sada već davne 2006. Spojila ih je jedna prostrana vojvođanska kuća na uglu dve ulice, ali i teške životne priče, iskušenja izbeglištva, gubitaka i novih početaka. Dragaši su staru „švapsku“ kuću kupili krajem 2005. Posle 14 izbegličkih godina ponovo su

Rafael Izraeli

Rafael Izraeli: Srbima u BiH učinjena velika nepravda, svijet treba da zna istinu

Šestočlana Komisija za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu jednoglasno utvrdila da je srpskom narodu u BiH učinjena velika nepravda. Predsjednik Komisije za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu i stručnjak iz Izraela Rafael Izraeli (Raphael Israeli) rekao je za RTRS da je šestočlana Komisija jednoglasno utvrdila da je srpskom narodu u BiH učinjena velika nepravda, te da je sačinjen izvještaj kako bi se svijetu pokazala istina o srpskim stradanjima. Veliku nepravdu koja je učinjena Srbima pokušali smo da ispravimo u našem izvještaju. Kada kažem „ispravimo“, to ne znači i poreknemo ili negiramo stradanja muslimana i Hrvata i svih onih koji su učestvovali u ratu, nego smo htjeli da spriječimo svijet da

Brčko: Obilježeno 28 godina od masakra nad srpskim vojnicima

U brčanskom naselju Grbavica, obilježeno je 28 godina od masakra nad 13 srpskih boraca koji su počinili pripadnici tzv. Armije BiH na današnji dan 1993. godine. Brčko – parastos Foto: SRNA Tim povodom je na groblju služen parastos, a potom je položeno cvijeće na spomenik poginulim borcima ovog kraja. Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je da je proces protiv počinilaca počeo, ali nije okončan i da ruka pravde još nije stigla odgovorne, te će nastaviti da insistira da oni budu kažnjeni. – Ovim današnjim okupljanjem želimo da pošaljemo poruku da čovjeku više nikada ne treba da padne na pamet da u njegovoj svijeti prevlada tolika mržnja

Rat u Hrvatskoj se mogao sprečiti, Petar Lađević u „Srpskom svijetu“

Konsolidacija srpske zajednice, kaže Lađević, koja treba da ide u pravcu ideje povratka. I njemu je jasno da je prošlo previše vremena od proterivanja Srba iz Hrvatske, ali inicira ideju da se i o mladima treba razmišljati kao povratnicima. Urednik i voditelj: Gordana Janićijević Šta se dešava na Baniji posle zemljotresa? Da li je ono malo Srba koje je ostalo na Baniji zbrinuto? Kako izgleda život u kontejneru? Kako je iskorišćena pomoć Srbije, Beograda i značajna sredstva mnogobrojnih srpskih kompanija? Kako Lađević komentariše pisanja hrvatske štampe o zloupotrebama u obnovi Petrinje? Odnos Srspkog nacionalnog vijeća i Beograda? Za šta su se zalagali Rašković i Starević? Šta predstavlja srpski nacionalni identitet?

GODINU DANA OD SMRTI KOMANDANTA NOVICE GUŠIĆA: Bogu smo se zakleli – nema rezervnih položaja! (VIDEO)

Prije godinu dana ovozemaljski svijet napustio je ratni komandant Nevesinjske brigade – istinski heroj i čuvar slobodne Hercegovine Novica Gušić. Ovo je prilika da se podsjetimo njegovog posljednjeg televizijskog intervjua i gostovanja u autorskoj emisiji “Živa voda” koju uređuje Goran Lučić. Piše: Goran Lučić Odlaze nam veliki ljudi. Jedan po jedan kao bijeli jedrenjaci. Svuda ostaje jasno vidljiva duhovna golotinja, i zubato sunce što se probija kroz površnosti. Otišao je hrabar čovjek, veliki ratnik i golemi dah slobode. Vratio se svom nebu. Ugasila se vatra živog rodoljublja. Bio je juče, a danas ga nema da prozbori. I ništa. To ti je život – iskra, usklik, trepet. A kao da je

Slovo Vrbičanima

Ideju Udruženja Ognjena Marija Livanjska da se kod mlađih generacija probudi interes za zavičaj predaka i da se on istinski i trajno zavoli kao mesto na kome su duboki koreni svakog od nas, prepoznala je samo Hristina Mrša, koja je na konkurs „Zavičaj mojih predaka“ poslala jedan prozni rad i jednu pesmu. Žao nam je što i druga deca poreklom sa našeg područja osetila potrebu da nam svoj doživljaj zavičaja predaka iskažu, a Hristini se i ovim putem zahvaljujemo. Kako Hristinin trud i radovi ne bi ostali neprimećeni, objavljujemo ih na našoj internet stranici. ——————————————————————————- VRBIČANIMA Klati se listak smeđi na grani, Sijaju sitne rosne kapi, Nižu se hladni jesenji

Đurđica Dragaš: Od nas si tražio Đorđe, da zaboravimo posečenu bagremovu šumu, preoranu njivu i zgaženu šljivu

Opraštaju se ovih dana mnogi od Đorđa Balaševića. Slušaju se pesme, citiraju stihovi i njegove „dosetke“, snimaju specijalne emisije, organizuju masovni „ispraćaji“ (kao da korone nema i kao da Đole baš od nje nije preminuo). Tuguje i region, čak se i ćirilica „pojavila“ u Zagrebu. Zamislite samo to čudo!!! Nije baš da sam odrasla uz njegovu muziku. Više bi se to moglo reći za Nove fosile, ali volela sam te melanholične note i emotivne tekstove kojima je pleo divne i dirljive životne priče. Žao mi je što je otišao, prerano i besmisleno i, kao i u mnogim drugim slučajevima, ne želim da učestvujem u primitivnim raspravama nad mrtvim čovekom po

NAJNOVIJE VIJESTI

Matura

Čak i najboljim đacima škola je uvijek pomalo “teret”, pogotovo ambicioznijima u

Mladost

Sve u svemu, imale smo sretno djetinjstvo, okružene ljubavlju i brigom, a

Predgovor

Prije nekoliko godina boravila sam u Americi i tamo upoznala jednu bibliotekarku

Prilozi uz knjigu

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991. Početna strana… Sadržaj poglavlja

Internet

Mišljenja iznesena na internet stranicama koje slijede su privatna mišljenja njihovih autora

Knjiga gostiju

Poštovani, pozivamo vas da vaše utiske, prijedloge i komentare upišete u našu

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.