arrow up
kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 19. jun 1941. Godišnjica stradanja Srba u Lici

Na današnji dan otpočelo je stradanje Srba sa područja Donjeg Lapca. Počeo je POKOLj, zločin genocida nad Srbima od strane NDH. Zgrada osnovne škole, Donji Lapac, u podrumu mučilište i gubilište srpskog stanovništva od 19. juna do sredine jula 1941. Jama na planini Kuk. Jedna na usponu ceste Donji Lapac – Udbina, udaljena od ceste 80 metara, i druga na Javniku, iznad sela Orahovac. Pokolj Srba 19. i 26. juna 1941. S mjesta zločina pobjegao Vojislav Mileusnić. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005. Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas

Svirepa mučenja Srba u Hrasnici bez adekvatne kazne i nakon 30 godina (VIDEO)

Nakon što je beogradsko pravosuđe potvrdilo desetogodišnju zatvorsku kaznu Huseinu Mujanoviću, upravniku jednog od najmanje pet logora za Srbe u sarajevskom naselju Hrasnica, sarajevsko pravosuđe privodi kraju tužbeni proces protiv Senada Gadže, Zaima Laličića i Sulje Hebiba, pripadnika tzv. Armije BiH. I oni su, prema svjedočenjima, baš kao i Mujanović učestvovali u zatvaranju, premlaćivanju, sakaćenju i ubistvima hrasničkih Srba i torturama nad Srpkinjama. Čak i srpskom djecom. A hrasničkih “mujanovića”, “laličića”, “gadža” i “hebiba”, još mnogo uživa u slobodi! Počelo je mnogo prije krvavog aprila. Još dok su se u mir i suživot javno zaklinjali, a Jugoslovenska narodna armija bila jedina legitimna vojna sila! Pod budnim okom tvorca Islamske deklaracije

konjic-stari-most-300x199.jpg

Konjic 1992. – Zločin čeka kaznu

Petnaestog juna 1992. godine u sportskoj dvorani „Mladost“ na Musali u Konjicu od dvije minobacačke granate pogunilo je 13 zarobljenih srpskih civila koji su u ovaj objekat dovedeni nakon što su pripadnici muslimanskih i hrvatskih jedinica sve muškarce iz srpskih sela, Donje Selo, Bradina, Brđani i Bjelovčina nasilno priveli u logore Čelebići i sportsku dvoranu „Mladost“. Od minobacačkih granata, kada su Muslimani pucali iz topa u dvoranu sa obližnjeg brda, dok je u dvorani bilo preko 200 zarobljenih Srba ,jedan broj logoraša je poginuo na licu mjesta, dok je jedan dio ranjen i pebečen u medicinske ustanove u Konjicu. Prema svjedočenjima , svi su uz strašne muke podlegli ranama, jedan

Dokazi protiv hrvatskih pilota stigli iz Haga

Korišćeni su i materijali MUP-a Republike Srpske, zapisnici o uviđaju, fotodokumentacija, iskazi svedoka, medicinska i vojna veštačenja. Optužnica protiv četvorice oficira Vojske Hrvatske koji se terete da su u akciji „Oluja” 7. i 8. avgusta 1995. godine naredili avionsko raketiranje kolone izbeglica na Petrovačkoj cesti, kod Bosanskog Petrovca, kao i u mestu Svodna kod Bosanskog Novog, podignuta je nakon višegodišnjeg pretkrivičnog postupka i istrage koja je trajala oko godinu dana tokom kojih su prikupljeni mnogobrojni dokazi. Kako „Politika” saznaje, kao dokazi u postupku protiv Vladimira Mikca, Zdenka Radulja, Жeljka Jelenića i Danijela Borovića korišćena je dokumentacija i informacije koje je Tužilaštvo za ratne zločine (TRZ) pribavilo od Međunarodnog krivičnog suda

Desničari u Zagrebu prekinuli tribinu o stradanju srpskih civila

Grupa desničara prekinula je sinoć u Zagrebu tribinu posvećenu stradanju srpskih civila na Petrovačkoj cesti. U prostorijama Srpskog privrednog društva Privrednik u Zagrebu održavala se tribina pod nazivom „Petrovačka cesta duga 28 godina”, ali je prekinuta zbog verbalnih ispada većeg broja desničara koji su bili u publici, dobacivanja i onemogućavanja učesnika da govore, preneo je portal Indeks. Tribinu je vodio novinar Saša Kosanović, a gosti su bili Ante Nobilo i Slađana Čanković. Pričalo se o raketiranju izbegličke kolone 1995. godine, a gosti su celu priču nameravali da, kako navodi zagrebački portal, prokomentarišu s pravnog aspekta. Smislen razgovor trajao je oko pola sata, a onda su krenula dobacivanja iz publike. U

Optužnica protiv hrvatskih pilota, u ime Aleksandre iz kolone pitam: Šta se čekalo do sad

Odavno me nešto nije iznenadilo kao vest da je srpsko Tužilaštvo za ratne zločine podiglo optužnicu protiv četvorice hrvatskih pilota zbog napada na kolonu izbeglica na Petrovačkoj cesti. Prva reakcija bila je onako, iz srca – hvala bogu, a onda je usledilo i pitanje – šta se čekalo do sad! Piše: Đurđica Dragaš Prošlo je 27 godina od tog krvavog i suludog zločina u kojem je bukvalno iskasapljeno i spaljeno trinaestoro ljudi među kojima je bilo i šestoro dece. Mnogi od preživelih nisu dočekali ni ovaj nagoveštaj pravde. Umrli su tugujući, pitajući se kakav je to svet u kojem nije zločin bombardovati kolonu izbeglica. Otišli su razočarani, nesrećni, zaboravljeni. Sećam se

SVIM BILOGORCIMA

Izgleda da je u Republici Srbiji sazrelo vreme da se sagledaju sve posledice rata 1991. – 1999. godine, te da se i za područje istočne Bilogore pokrenu sudski postupci zbog ratnih zločina, maltretiranja i drugih povreda međunarodnog ratnog prava i ljudskih prava, a koje su počinile hrvatske vlasti i pojedinci. U okviru Zavičajnog udruženja „Bilogora“ do sada je napravljen, nadamo se konačan, popis 26 stradalih vojnika i 52 civila koji su izgubili život u periodu od 1991. – 1997. godine. Ovaj popis je u velikoj meri nepotpun i često ne sadrži mnogo lične podatke i pobliže detalje o okolnostima stradanja i izvršiocima zločina. Istovremeno, popis ne sadrži ni jedan podatak

Ranko Radelić: Ono što se ne može danas, daće se sutra

Gakovo je raseljeno šezdesetih godina i izgrađen vojni poligon sa strelištem, gdje su na obuku dolazili vojnici iz obližnjih vojnih garnizona – Virovitica, Bjelovar, Daruvar … Infrastrukturu je čuvao vod vojnika, koji su istovremeno služili i kao goniči divljači kada su visoki oficiri dolazili u lov i odsjedali u za tu svrhu napravljene tri vikendice, a četvrta je bila lično vlasništvo tadašnjeg komandanta V vojne oblasti, Martina Špegelja. Početkom rata u Gakovu je ostao samo zastavnik Nedeljko Čukarić i dva majstora, civilna lica na službi u JNA, koji su uredno, svakog jutra iz Velike Dapčevice dolazili na posao. Padom virovotičke kasarne u ruke hrvatskih snaga, u Gakovu se našao i

XII SABOR BILOGORACA 29. MAJA 2022.

U pozivu za 11. Sabor Bilogoraca održanom krajem decembra prošle godine u Pančevu, napisali smo – Vremena su bremenita i ko zna šta nosi 2022. Kad ako ne sad? Sredinom ove godine, moto ovog poziva aktuelniji je, čini se, nego što je ikada bio. Na osnovu Odluke članova Organizacionog odbora prisutnih na sednici 16. aprila 2022. u Grockoj, Zavičajno udruženje „Bilogora“ organizuje XIISabor Bilogoraca u nedelju, 29. maja 2022. u Belom Potoku, Dugo Polje 1A (nedaleko raskršća Avalskog i Kružnog puta), sa početkom u 11,00 sati. Hotel “Sučević” (Tel. 011/390-7777) u kojem će se skup održati ima dovoljan broj parking mesta, a okolinu i putne pravce možete pregledati ako u Google maps

NAJAVA: Promocija knjige Mirka Radakovića „KORDUN OD LJEPOTE DO GOLGOTE‟

Pozivamo Vas na promociju knjige ”Kordun od ljepote do golgote” dana 15.05.2022.god u 11 časova; Beograd, Savski trg br.9 (klub ”Nikola Tesla”). O knjizi govori  akademik Vasilije Đ. Krestić. Mišljenje Miodraga Kojića knjizi: „KORDUN OD LJEPOTE DO GOLGOTE‟      Obaveštavamo sve ljubitelje slobode, pravde i istorijske istine, da je u martu 2022.godine na svetlo dana iznjedrena vredna i značajna knjiga autora Mirka Radakovića, pukovnika u penziji, svedoka mnogih događaja i delioca sudbine sa svojim Podom u borbi za opstanak, (u nastavku rata 1991‒ 1995.god.) srpskog identiteta i golih života Kordunaškog naroda.    Knjiga sugestivnog naziva „Kordun od ljepote do golgote‟ je verodostojan istorijski dokument, tehnički i estetski savršena, u izdanju tri patriotska

Жeljko Pantelić: U PAKLU SKENDERIJE – Priča o ratnom zločinu za koji niko nije odgovarao (VIDEO)

Telefon u kancelariji u prizemlju pomoćnog objekta Vojne bolnice Sarajevo tog 2. maja 1992. zazvonio je nešto pre 13 časova. Kapetan I klase Marko Labudović znao je ko sa tog telefona zove i pre nego što je podigao slušalicu. Halo – izgovorio je sa zebnjom.– General Kukanjac – predstavio se glas sa druge strane.– Izvolite druže generale, kapetan Labudović.– Labudoviću, Šuput je sa svojima upao u zasedu negde kod Doma JNA, formirajte grupu i krenite da mu pomognete i izvučete ranjene i poginule. ODMAH! Pogledao je za stolom starešine diverzantskog odreda kojim je komandovao. Sedeli su u tišini gledajući u ,,motorolu“ na stolu, iz koje su dopirali vapaji njihovih kolega

Beograd: Služen parastos ubijenim Srbima iz zapadne Slavonije

Navršava se 27 godina od stradanja Srba iz zapadne Slavonije u akciji hrvatskih oružanih snaga pod nazivom “Bljesak”. U Beogradu pomen ubijenim Srbima iz Zapadne SlavonijeFoto: RTRS U crkvi Svetog Marka u Beogradu služen je parastos stradalim Srbima, a u Tašmajdanskom parku položeno je cvijeće na spomenik srpskim žrtvama. Dani oko prvog maja svake godine srpskim izbjeglicama iz zapadne Slavonije bude teške uspomene na stradanja najbližih, napuštanje vjekovnih ognjišta i izbjegličke kolone preko “mosta spasa” u Gradišci. – Na današnji dan meni je ubijen brat i zarobljen otac kao civil, koji je ubrzo poslije razmjene preminuo od posljedica zarobljavanja, to jest batinanja u Bjelovaru i Varaždinu – rekla je Dragana

Жarković: 1. maja 1995. godine 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga napalo je 15.000 Srba (VIDEO)

Prvog maja 1995. godine 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga napalo je 15.000 Srba u zapadnoj Slavoniji koja je bila pod zaštitom UN – rekao je Krsto Жarković, predsjednik Udruženja Srba protjeranih iz Zapadne Slavonije. Жarković je gostujući u Jutarnjem programu naše televizije naveo da su u momentu napada Srbi imali samo osnovno naoružanje, te da je on kao oficir bio glavni pregovarač da se zaustavi ofanziva. – Akcija “Bljesak” je nesporni ratni zločin bez presedana – poručio je Жarković koji je bivši komandant MUP-a Republike Srpske Krajine. Жarković je naglasio da su Srbi izgubili mnogo, odnosno sve u zapadnoj Slavoniji i da, kako vrijeme prolazi, ljudi koji su tamo boravili polako nestaju.

Parastos povodom obeležavanja dvadeset sedme godine od stradanja Srba u Zapadnoj Slavoniji

Parastos za poginule u hrvatskoj vojnoj operaciji „Bljesak“ biće održan u nedelju 1. maja, s početkom u 11 časova u crkvi Svetog Marka, Beograd. Kao i svake godine, predstavnici Udruženja „Suza“, podsetiće na razmere zločina i položiti vence i cveće na spomenik srpskim  žrtvama u ratovima na području bivše Jugoslavije, u tašmajdanskom parku. Prvog maja 1995. godine, za samo 36 sati, hrvatske vojne, paravojne i policijske snage, pod rukovodstvom Franje Tuđmana, proterale su oko 15.000 Srba. Tada su ubijene ili nestale 283 osobe, među kojima je 57 žena i devetoro dece. U vreme napada, područje Zapadne Slavonije bilo je u sastavu Republike Srpske Krajine i pod zaštitom snaga Ujedinjenih nacija.

Svijece_001.jpg

Aprilske žrtve 1941. godine – popis

Aprilske žrtve Pokolja 1941. godine sa područja tadašnjeg Kotara Grubišno Polje. Popis je preuzet iz knjige Dr Đuro Zatezalo: Jadovno – Kompleks ustaških logora 1941., izdavač Muzej žrtava genocida, Beograd, 2007. BRZAJA (5) Gegić Adam, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Rebić Mile, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Sović Đuro, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Spajić Rade, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Trbojević Đuro, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. VELIKA BARNA (127) Babić Adama Andrija, 29 g., Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Babić Andrije Pavao, 46 g., Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.