arrow up

Smrt na kućnom pragu

Zločini nad Srbima u ‘Oluji’ i nakon vojne operacije: Za razliku od zločina u sektoru Jug koji su bar pretreseni pred Haškim sudom, za zločine na području bivšeg UN-ovog sektora Sjever, odnosno s prostora Banije i Korduna, još nitko nije procesuiran Moja mati ubijena je 5. avgusta oko 13 sati. Ja sam bio 100 metara dalje. Sakriven iza vrbe. Vidio sam 14 vojnika HV-a. Čuo sam dva pucnja. Vidio sam da moram ići. Mater je ostala ležati mrtva. Imala je 82 godine. Ubili su je i još su joj odsjekli ruku. Dvadeset i pet dana na tom mjestu ležala je mrtva, onda su došli sa vrećama i pokopali je u kninsko groblje

Ivan Lovrić

KOMENTAR: Kazalište

Hrvatska je opet slavila našu nesreću. Neko kaže da je veselja bilo manje nego ranije. Navodno su poslušali upozorenje iz Berlina da „spuste loptu“ Hrvatska je opet slavila našu nesreću. Neko kaže da je veselja bilo manje nego ranije. Navodno su poslušali upozorenje iz Berlina da „spuste loptu“. Ali, evo nekoliko primera da su, ipak, odgovorili sa „malo morgen“. Doduše, centralna „utakmica“ u Kninu, gde se okupila hrvatska politička reprezentacija, prošla je sa manje tenzija. Ali, lopta je prebačena u „dvorište“ u Slunju, gde je glavni „igrač“ bio Marko Perković Tompson, poznat po pesmama koje veličaju fašizam i ustaštvo. Dakle, to što nije ove godine pevao u Kninu, ne znači

Rješavati statusna prava Srba umjesto proslave „Oluje“

Neprihvatljivo je za civilizovanu Evropu i Hrvatsku, kao članicu EU, da se tokom proslave „Oluje“ u Kninu, koji je vijekovima bio srpski, veliča ustaštvo, uz povike „Za dom spremni!“, čime se dodatno sprečava povratak Srba, raspiruje nacionalizam i mržnja prema svemu što je srpsko u toj zemlji, ukazuje predsjednik Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske sa državljanstvom BiH Nikola Puzigaća.  „Vlasti u Hrvatskoj bi, umjesto proslave `Oluje`, i sve veće ekspanzije veličanja `ustaštva` u društvu, trebalo više da rade na vraćanju stanarskih, radnih, penzionih i imovinskih prava protjeranih Srba iz Hrvatske“, rekao je Puzigaća Srni. On je naglasio da članovi ovog udruženja neće odustati od rješavanja statusnih prava

Spomen-krst u Janjilama kod Bosanskog Petrovca Foto: SRNA

U Janjilama služen parastos za Krajišnike poginule u „Oluji“

Kod spomen-krsta u Janjilama kod Bosanskog Petrovca danas je služen parastos za Srbe poginule u izbjegličkoj koloni koja se povlačila iz Republike Srpske Krajine usljed bombardovanja hrvatske avijacije tokom akcije „Oluja“ 1995. godine. Direktor Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac rekao je Srni da, nažalost, ni nakon 22 godine niko nije odgovarao za ovaj stravičan zločin, a Tužilaštvo BiH, i pored davno datog obećanja, nije podiglo optužnicu. „Tužilaštvo BiH za ratne zločine godinama vodi istragu o ovom zločinu, sarađivali su o ovom pitanju sa `Veritasom`, a njihovi istražitelji su više puta u Beogradu saslušali preživjele svjedoke i na desetine teško povrijeđenih, prikupili su kompletnu dokumentaciju i davno obećali podizanje optužnice“, istakao

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 07. avgust. Godišnjica stradanja Srba iz Like i Korduna

Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu: Mehino stanje, na granici Slunjskog i Kladuškog kotara. Ranije iskopani rovovi jugoslavenske vojske za odbranu domovine poslužili su ustašama Nezavisne Države Hrvatske za masovno gubilište srpskog naroda. U vremenu od 30. jula do 14. augusta 1941. godine ubijeno je na ovom stratištu 7.000 Srba, muškaraca, žena i djece. Samo iz sela: Komesarca, Savić Sela, Bogovlje, Maljevca, Buhače, Crnog Potoka, Glinice, Gojkovca, Šiljkovače, Krstinje, Široke Rijeke, Jagrovca, Svinjice, Ruševice, Delić Poljane, Pašin Potoka, Жrvnice, Kuplenskog i Selišta ubijeno je 4.000 srpskih seljaka. Velika Kladuša, Srpska pravoslavna crkva, mučilište i gubilište Srba, njih više od 2.450 u vremenu od 30. jula

Hrvatska: „Moj sin nije znao da je ‘četnik’, sve do škole…“

Selo Čista Mala, u podnožju Ravnih Kotara u Hrvatskoj, na 50-tak kilometara od Knina, pre „Oluje“ imalo je više od 800 stanovnika, pravoslavnih Srba. Sada, 22 godine kasnije, ima ih jedva 80 i mahom su stariji ljudi. „Kad se setim, počnem se tresti…“, te reči, jedne od bivših meštanki, koja sada samo leti dolazi u porodičnu kuću, odbijaju se o zidove napuštenih kamenih kostura nekadašnjih kuća. Za vreme rata tu je bila prva linija fronta i tada je lokalno stanovništvo mnogo propatilo, a skoro sve kuće su stalnim granatiranjem pretvorene u ruševine. Neke su obnovljene, nešto uz pomoć hrvatskih fondova, a mahom sredstvima samih meštana. Ipak, nije sve obnovljeno i

Kolinda će oprostiti Srbima što su ih ustaše žive spaljivale

„Oluja“ može biti tačka saglasja Srba i Hrvata ako Kitarovićeva, Plenković ili neko posle njih ko predstavlja Hrvatsku prvo klekne kao Vili Brant i iskreno se pokloni žrtvama, a potom, da bi svi poverovali, ukine za vjeki vjekova proslavu etničkog čišćenja kao nacionalni praznik. „Pokazala nam je šporet i rekla: ’Pogledajte, ovdje sam kuhala ručak za majku. Pogledajte ovu spaljenu šerpu, u njoj sam kuhala ričet, majka mi je imala 81 godinu i bila je nepokretna. Ležala je u krevetu‘. Otac te žene je bio uz majku. I on je imao 81 godinu. Čuli su lavež pasa i zvuk nekakvog transportera. Rekla nam je kako su ona i otac pobjegli uz brdo u blizini i pokazala nam mjesto

Pale: Spomenik Srđanu Kneževiću Foto: SRNA

Danas obilježavanje 19 godina od ubistva Srđana Kneževića

Nekadašnji pripadnici jedinice „Beli vukovi“ obilježiće danas na Palama 19 godina od još nerasvijetljenog ubistva komandanta ove jedinice Vojske Republike Srpske Srđana Kneževića – Belog Vuka. Predsjednik Udruženja „Beli vukovi“ Janko Šešlija rekao je Srni da će se članovi porodice Srđana Kneževića, prijatelji i pripadnici „Belih vukova“ pokloniti sjenima svog legendarnog komandanta i položiti vijence i cvijeće na spomenik na Palama. Šešlija je istakao da je velika sramota da još nije rasvijetljeno ubistvo legendarnog komandanta i da se ništa nije pomaklo sa „mrtve tačke“. „Sramota je i to što se ne može rasvijetliti ubistvo poštenog komandanta, borca i junaka. Ljudi kao što je bio on stvorili su Republiku Srpsku“, istakao

Spomen ploča za hrvatske vojnike Foto: R. Šegrt/RAS Srbija

Hrvatski tenkovi srušili su sve spomenike na groblju u srpskom selu, a njegovi meštani uzvratili su NEOČEKIVANIM GESTOM

Gest meštana sela Bastasi kod Bosanskog Grahova trebalo bi da služi za primer poštenja, čovekoljublja, tolerancije i izostanka svake verske i nacionalne mržnje. Naime, stanovnici ovog malog pravoslavnog sela u Donjem livanjskom polju, u Federaciji BiH, ispred svojih kuća već 20 godina čuvaju spomen-ploču dva hrvatska vojnika koju su tu podigle njihove porodice. Iako je na spomeniku Жeljku Livaji i Ivici Saksu jasno naznačeno da su bili pripadnici HVO-a, što znači da su direktno učestvovali u proterivanju Srba iz ovog i okolnih mesta, niko od Bastašana do sada nije oštetio ni naružio spomenik. U nekoliko okolnih sela i opštinama Bosansko Grahovo i Livno nikada nisu živeli Hrvati, već isključivo pravoslavni

Privodi li policija zbog ustaskog pozdrava? Zavisi ko i gde

U Hrvatskoj se u drugoj polovini 2017. godine i dalje ne zna je li ustaski pozdrav „Za dom spremni“ ilegalan ili nije, piše portal Indeks hr, navodeći da to, očigledno, zavisi od toga gde se neko nalazi U Hrvatskoj se u drugoj polovini 2017. godine i dalje ne zna je li ustaski pozdrav „Za dom spremni“ ilegalan ili nije, piše danas portal Indeks hr, navodeći da to, očigledno, zavisi od toga gde se neko nalazi. „Kako, naime, drugačije objasniti činjenicu da je interventna policija juče u Kninu munjevito privela sedmoricu muškaraca koji su u jednom kaficu urlali ‘Za dom spremni’, a istog dana u Slunju uoči, za vreme i nakon

Herceg Novi - dan sjećanja na strada

Dan sjećanja na stradanje Srba devedesetih godina

Dan sjećanja na stradanje srpskog naroda u posljednjoj deceniji 20. vijeka obilježen je danas na Trgu od ćirilice u Herceg Novom sa koga je poručeno da žrtve ne smiju biti zaboravljene.Domaćin Dana sjećanja bio je Generalni konzulat Srbije. Generalni konzul u Herceg Novom Slobodan Bajić rekao je da Srbija čini i činiće sve da se nikada ne ponove teška događanja koja su obilježila kraj 20. vijeka. „Imajući u vidu patnje kroz koje su prošli prognani i stradali Srbi, možemo poručiti da dugačke kolone proteranih Srba, pusta srpska ognjišta, nikada nisu i nikom neće doneti sreću“, istakao je Bajić. Predsjednik Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“ iz Herceg Novog Olivera Doklestić

Novi Grad: Polaganje vijenaca Foto: SRNA

Most spasa- u Novom Gradu obilježeno stradanje Srba u „Oluji“

Dvadesetdvije godine od zločinačke akcije hrvatske vojske i policije „Oluja“, obilježeno je danas i u sjeverozapadnom dijelu Srpske, kroz koji je kobnog avgusta 1995. godine prošlo više od 100.000 izbjeglica iz Republike Srpske Krajine. Služeni su parastosi u hramu u Novom Gradu i selu Svodna, te položeni vijenci kod spomen-obilježja u naselju Tunjica i krsta u mjestu Svodna. U znak sjećanja na egzodus i stradanja, prislužene su svijeće, a sa Mosta spasa u Novom Gradu, spušteni su vijenci u rijeku Unu. Avgust 1995. godine nikada neće zaboraviti Rade Rakas, izbjeglica iz Dvora, koji je među protjeranim Srbima spasavao goli život u izbjegličkoj koloni. Sa tugom i žalom, prisjeća se Rade

UGajevima kod Šamca danas je služen parastos za 18 poginulih boraca i tri civilne žrtve proteklog otadžbinskog rata, te za 16 žrtava iz Drugog svjetskog rata sa ovog područja.

Parastos stradalim borcima i civilima iz Gajeva

U spomen-hramu „Svete Petke“ u Gajevima kod Šamca danas je služen parastos za 18 poginulih boraca i tri civilne žrtve proteklog otadžbinskog rata, te za 16 žrtava iz Drugog svjetskog rata sa ovog područja. Načelnik Odjeljenja za opštu upravu opštine Šamac Lepa Trivić kaže da je dužnost svih nas da se na današnji dan poklonimo onima koji su dali najveću cijenu, svoje živote, kako bi mi danas živjeli u Republici Srpskoj. Ona je dodala da je obaveza republičkih i lokalnih vlasti da se brinu o porodicama palih boraca, ratnim vojnim invalidima, borcima i svima onima zbog kojih danas slobodno živimo. Prema riječima predsjednika mjesne boračke organizacije „Gajevi“ Čede Lukića, crkva

Srpske izbjeglice poslije hrvatske akcije "Oluja" Foto: RTRS

Novi Grad- Sjećanje na egzodus Srba iz Srpske Krajine

U Novom Gradu obilježava se 22 godine od zločinačke akcije hrvatske vojske i policije „Oluja“. Obilježavanje 22. godišnjice od progona i stradanja Srba iz sjeverne Dalmacije, Banije, Like i Korduna u zloglasnoj akciji „Oluja“, počelo je jutros služenjem parastosa u hramu Svetih Apostola Petra i Pavla u Novom Gradu. U znak sjećanja na egzodus i stradanja, simbolično su sa „mosta spasa“ u Novom Gradu, kako ga nazivaju prognani Srbi iz bivše Republike Srpske Krajine, spustili vijence u rijeku Unu. Položeni su i vijenci kod spomen obilježja u naselju Tunjica. Parastos je služen i u hramu Svetog Save u Svodni. U Svodni su položeni vijenci kod spomen krsta koji je podignut

Balkanske skice – pravdanje zločina

Piše: Dragan Milašinović Istine radi, treba konstatovati da je proslava godišnjice “Oluje” u Hrvatskoj ove godine bila manje glamurozna i nacionalno mirnija nego prethodnih. Izostali su histerični izlivi anti-srpske mržnje, prvi put posle nekoliko godina koncert u Kninu na ovaj dan nije držao proustaški nastrojeni Tompson, već “Prljvo kazalište”, a desilo se i to čudo da je hrvatska predsednica Grabar-Kitarović prvi put izrazila žaljenje i za srpskim žrtvama. Ona je, po dolasku na Kninsku tvrđavu, rekla da ne vidi razlog zašto se neko ne bi poklonio srpskim žrtvama, i gotovo pomirljivo dodala: „Mi se ne veselimo bilo čijoj tuzi i verujemo u zajedničku budućnosti svih građana“(1). Od koga je mnogo

NAJNOVIJE VIJESTI

Ubistvo anđela

Svjedočenje o jednom događaju iz 1941. godine kada je ubijen dvanaestogodišnji dječak Nikola, sin Uroša

NATO i nacizam

Široj javnosti verovatno nije poznato da su dosta dugo bivši nacisti i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.