arrow up
(Foto Jutarnji list)

S Aleksandrom Zec, curicom u roze pidžami, sahranjena je i naša savest

Te hladne večeri u jednom decembru, prije točno dvadeset i pet godina, dvanaestogodišnja učenica zagrebačke Osnovne škole „August Šenoa” Aleksandra Zec vratila se iz škole i u svojoj sobi radila vjerojatno što djeca njene dobi i inače rade, slušala muziku, pisala domaću zadaću za sutra ili preslagivala ormar s garderobom.  Njen brat Dušan i sestra Gordana spavali su u drugom dijelu kuće. Njen otac, imućni zagrebački mesar, u kuhinji je zbrajao račune koje treba platiti, a majka, vlasnica kafića na Trešnjevki, kuhala je ručak za sutra. Jedna posve normalna i obična večer u decembru. Jedne posve normalne i obične obitelji kakve žive svojim mirnim životima svuda oko nas. Oko dvadeset

Radan Nikolić sa dokumentima o zločinima

Rezervisti su samo odgovorili na vatru

Borci traže od Vlade da reaguje na poratnu propagandu u korist Hrvatske. Radan Nikolić: Trebinjska brigada je reagovala na granatiranje Brutalna diskriminacija našeg udruženja od strane Vlade Crne Gore i medijska blokada od strane upravo onih medija koji godinama optužuju Crnu Goru i crnogorske rezerviste za tzv. agresiju na Dubrovnik i bombardovanje Starog grada, jasno ukazuju o zarobljenoj istini u ambijentu diktature i političkog i materijalnog profiterstva, čije se posledice nedužnima obijaju o glavu. Ovu poruku kabinetu Duška Markovića poslao je Radan Nikolić, predsednik Udruženja boraca ratova od 1990. godine Crne Gore, a povodom optužbi da su crnogorski vojnici i rezervisti kao pripadnici JNA bili agresori na Dubrovnik i druga

Vedrana Rudan

Vedrana Rudan brutalna: Svi vi hrvatski fašisti…

Naša predsjednica je ovih dana u Njujorku rekla kako ne postoji “kolektivna krivnja”. Gospođa je željela naglasiti kako u BiH jesu neki Hrvati klali Muslimane, palili im kuće, ubijali dječicu, masakrirali ih u logorima, možda je neka od silovanih pa ubijenih malih Muslimanki sanjala da će trenirati klizanje na ledu… Gospođa je željela naglasiti da su to radili “neki” i “oni”, a nikako “mi” . General Praljak je u čitavoj priči bio posebno nevin, da nije bio posebno nevin ne bi ispio otrov. Piše: Vedrana Rudan Stara priča naših političara. Ni ja ni niko moj nismo ranih devedesetih naoružani do zuba puštali krv nevinim ljudima što nikako ne znači da

Nedim Sejdinović i Dinko Gruhonjić / Foto: www.cink.rs

Dužnosnik

U svom članku na svom portalu “Autonomija”, Dinko Gruhonjić, siva eminencija nekakvog “fantomskog” novinarskog udruženja (NDNV), između ostalog, konstatuje i sledeće: “…A mi ovde, u Srbiji, bez ikakve sumnje svedočimo temeljitoj civilizacijskog propasti jednog društva i jednog naroda.” I zaista, svaki razuman čovek,  koji posmatra najnovija društvenopolitička zbivanja u Srbiji, teško bi mogao da se ne složi sa gornjim Gruhonjićevom iskazom. Ali, kontekst u kome je ovakva tvrdnja iznesena, nije onakav kako bi većina građana Srbije, kojima je njihova zemlja na srcu, mogla da očekuje. Naravno, oni koji poznaju Gruhonjićev “novinarski”, NVO politički rad i njegov otvoreno antisrpski diskurs, koji se proteže godinama unazad, dobro znaju na koji način, on

Miodrag Linta / Foto Tanjug / Z. Жestić

Linta: Izjava Plenkovića o Tuđmanu skandalozna i antievropska

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocenio je kao skandaloznu i antievropsku izjavu premijera Hrvatske i predsednika HDZ-a Andreja Plenkovića, povodom 18-godišnjice smrti Franje Tuđmana Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocenio je kao skandaloznu i antievropsku izjavu premijera Hrvatske i predsednika HDZ-a Andreja Plenkovića, povodom 18-godišnjice smrti Franje Tuđmana, da je Hrvatska pod Tuđmanovim vodstvom u Domovinskom ratu i uz žrtvu branitelja stekla slobodu. „Andrej Plenković dobro zna da je nedavnom pravosnažnom presudom šestorici bivših lidera Herceg Bosne presuđeno da je Franjo Tuđman ratni zločinac, jer je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem stvaranja etnički čiste “velike Hrvatske““, navodi se u Lintinoj izjavi za javnost. On

Nedeljko Mitrović Foto: SRNA

Zbog odluke ICMP ugrožen proces traženja nestalih

Izmještanjem DNK laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica /ICMP/ iz BiH u Holandiju, ugrožena su ljudska prava u BiH, a proces traženja nestalih je usporen i usložnjen, te prijeti opasnost da bude potpuno obustavljen, rekao je Srni predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović. On je, povodom obilježavanja 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava, rekao da su ovim potezom ICMP-a u BiH u potpunosti narušena ljudska prava porodica poginulih i nestalih. Prema njegovim riječima, umjesto da Savjet ministara i ICMP kao suosnivači Instituta za nestala lica BiH, 22 godine od završetka rata saopšte da je ovaj proces pri kraju, ulazi se u neizvjesnost za

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 10. decembar 1991. Godišnjica stradanja Srba iz Zapadne Slavonije

Krajem oktobra 1991. hrvatske snage po naređenju kriznog štaba iz Slavonske Požege provele su prisilnu evakuaciju 26 srpskih sela smeštenih u Požeškoj kotlini, podno planina Papuk i Psunja. Sela je napustilo 2.120 osoba, a nakon evakuacije počinje organizovana pljačka i sistematsko paljenje i miniranje srpskih kuća kako bi se prikrili tragovi pljačke i da se stanovnici napuštenih sela u njih više nikad ne bi vratili. Stanovnici sela Vrhovci, Čečavski Vučjak i Šnjegavić odbili su naredbu o „evakuaciji“. U zoru 10. decembra hrvatske jedinice iz Nove Gradiške i Slavonske Požege počeli su napad na ova tri sela i tom prilikom ubili 42 Srba. Likvidirano je 18 muškaraca i 24 žene od čega je

Paulin Dvor

Godišnjica stradanja Srba u Paulin Dvoru

Noću 11/12. decembra 1991. godine više pripadnika 130. brigade Hrvatske vojske (HV) upalo je u kuću Andrije Bukvića u selu Paulin Dvor kod Osijeka, u kojoj su bili u nekoj vrsti kućnog pritvora mještani uglavnom srpske nacionalnosti i zbog odmazde za smrt saborca, iz automatskog oružja i ručnim granatama, ubili 18 civila. 17 Srba i 1 Mađara, prosječne starosti 64 godine. Među ubijenima je bilo osam žena i četiri bračna para, a iz porodice Katić ubijeni su Dmitar (82), njegovi sinoviMilan(59) i Petar (54), snaha Bosiljka (47) i rođaka Draginja (69). Nakon mučnog ubistva nedužnih civila, 17 posmrtnih ostataka je odveženo sa mjesta zločina i skriveno  na prostoru vojnog skladišta

© Fotolia/ WavebreakMediaMicro

Hag: Kosovske žrtve imaju pravo na odštetu

Жrtve ratnih zločina počinjenih na teritoriji Kosova i Metohije između 1998. i 2000. godine moći će posredstvom zastupnika da učestvuju u postupcima pred Specijalizovanim većima Kosova (SVK) koji će se voditi u Hagu, kao i da na osnovu presuda tog suda dobiju obeštećenje zbog gubitaka ili povreda koje su pretrpele. Specijalizovana veća Kosova (SVK) deo su kosovskog sudskog sistema, ali im je sedište u holandskom gradu Hagu, i predstavljaju Sud koji će procesirati samo krivična dela „zločina protiv čovečnosti, ratnih zločina i drugih krivičnih dela iz kosovskih zakona, a u vezi sa navodima iz Izveštaja Parlamentarne skupštine Saveta Evrope od 7. januara 2011. koji obuhvataju teška kršenja međunarodnog prava“. O tome ko će dobiti status žrtve odlučivaće

Film Djeca Foto: RTRS

Film „Djeca“ na Festivalu evropskog i nezavisnog filma

U zvaničnoj selekciji EURO IN filmskog festivala koji se održava u Novom Sadu, u Velikoj sali Kulturnog centra Novog Sada prikazan je dokumentarni filma „Djeca“ autora Denisa Bojića, rađen u produkciji RTRS-a. Festival evropskog i nezavisnog filma (“Euro-In film“), 21. po redu, zvanično je počeo u ponedjeljak, 4. decembra u Novom Sadu. Novosadska publika imaće priliku da pogleda brojne dokumentarne, eksperimentalne i kratke igrane filmove iz srpske, slovenačke, italijanske i drugih kinematografija. Film „Djeca“ dobitnik je „Zlatnog viteza“ za najbolji dokumentarni film na istoimenom festivalu i nagrade za najbolju režiju u Moskvi. Jedini je film o srpskom stradanju prikazan u Evropskom parlamentu i predstavlja jedan od značajnih projekata Radio-televizije Republike Srpske.

Uspostaviti jedinstvenu evidenciju srpskih žrtava

Koordinacija srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije zatražila je uspostavljanje jedinstvene državne evidencije srpskih žrtava na prostoru bivše Jugoslavije i izradu Mape stradanja. U saopštenju povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, Koordinacija je ocijenila da porodice žrtava na prostoru bivše Jugoslavije danas traže više od 10.000 nestalih lica iz ratova devedesetih, te da države ne čine dovoljno da se nestala lica pronađu i identifikuju. Navodi se primjer Hrvatske, koja do danas nije ekshumirala više od stotinu srpskih žrtava u registrovanim grobnicama /najvećim dijelom su to civili ubijeni u akciji „Oluja“/, dok na Kosovu i Metohiji posljednjih godina nema ni eshumacija ni identifikacija srpskih žrtava. U

Foto: vostok.rs

Ovako su govorili o nama: „Srpska deca neće se više smejati“

Postoje istorijski i društveni konteksti u kojima na čistinu izađu neki odnosi, namere i planovi koji su inače skriveni i uvijeni u licemernu politički korektnu komunikaciju. U tim osetljivim periodima krize skinu se rukavice, padnu maske i na videlo izađe gola istina, poneta trijumfalizmom, neobuzdanom mržnjom ili euforijom trenutka. Svejedno je koji od ovih razloga dovedu čoveka u paradoksalnu situaciju da u trenutku osećaja najveće snage i moći pokaže krajnju slabost. „Prošle nedelje imali smo devetoro ubijenih Srba, ove nedelje – osmoro. To je jasan napredak„“ – Bernar Kušner, Šef civilne misije UN na Kosovu i Metohiji u izjavi za TV ”Franse 2„ krajem marta 2000.“ „Srbi sprovode teror i siluju

ČELEBIĆ Jedan od logora u kojem su mučeni Srbi Foto M. D.

I Nermin Nikšić proterivao Srbe?

Nestali dokument iz tužilaštva BiH, ratni dnevnik iz Konjica, krije ulogu lidera SDP. Na početku rata bio predsednik Komisije za naseljavanje srpskih stanova Advokat Dušan Tomić, koji će u predmetu uhapšenih Bošnjaka zbog ratnog zločina nad Srbima u Konjicu zastupati porodice nastradalih, pokušaće da proveri da li u Tužilaštvu BiH postoji određeni dokument u predmetu „Miralem Macić“. Macić, koji je svojevremeno osuđen za zločine u tom gradu, odležao je 12 godina, a zatim pod sumnjivim okolnostima preminuo, ali je po Tomićevim rečima, napisao „dnevnik pokajanja“ koji je nestao iz Tužilaštva. Macić je pored napisanog u dnevniku tvrdio i da je sadašnji lider SDP BiH Nermin Nikšić, bivši premijer Federacije BiH,

Predrag sa jednom od presuda/Foto: Privatna arhiva

Ispovest sina prve civilne žrtve u Konjicu: Ubice mog oca pravda još nije stigla

Predrag Suša, sin prve srpske civilne žrtve u Konjicu 1992. godine, o ratnim zločinima u BiH. Ne verujem da će hapšenje 13 osumnjičenih za zločin nad Srbima nešto da promeni Punih 25 godina pravda nije stigla ubice mog oca Slavka Suše, policajca u penziji iz Konjica, i našeg rođaka Novaka Lijeskića! Oni su prve civilne žrtve ratnog zločina koji su nad srpskim civilima u gradu na Neretvi počinili pripadnici hrvatsko-muslimanske policije 6. maja 1992. godine. Iako je predmet po najvišoj, „A saglasnosti“ iz Haškog tribunala prosleđen Sudu za ratne zločine BiH, tamošnje sudstvo je postupak pretvorilo u farsu! Po njihovoj konačnoj presudi moj otac je sam sebe mučio i polomio

Marko Grabovac Foto: SRNA

Grabovac: Tužiti Hrvatsku za naknadu štete

Predsjednik Odbora za traženje zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Marko Grabovac rekao je Srni da, nakon presude Haškog tribunala u slučaju „Prlić i ostali“, porodice srpskih žrtava rata treba da podnesu tužbu protiv Hrvatske za agresiju na BiH i naknadu štete. „Pripadnici Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ na području Posavine 1992. godine ubili su veliki broj civila i zarobljenih srpskih vojnika, a za te zločine još niko nije odgovarao pred sudovima u BiH i Hrvatskoj“, naveo je Grabovac. On kaže da će udruženja srpskih žrtava rata na području Posavine kompletirati dokumentaciju i arhivu iz ratnog perioda, koja sadrži brojne dokaze, dokumente, izjave svjedoka i logoraša

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.