Početkom oktobra donesene su skandalozne odluke kojima se još jednom diskriminira pravo na sjećanje porodica srpskih žrtava rata. Naime, ministar unutrašnjih poslova Tomislav Karamarko zabranio je održavanje komemorativnog skupa na kojem je 2. oktobra u Golubiću kraj Knina, pred crkvom Sv. Stefana, trebao biti otkriven još nedovršeni spomenik za 34 žrtve iz tog sela, stradale u ratu od 1991. do 1995. Postavljanje spomenika organizirao je Odbor za podizanje spomenika, što ga je formiralo beogradsko Udruženje porodica nestalih i poginulih lica „Suza“. Osim toga, državna inspekcija Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ustanovila je da je prostor na kojem je postavljen spomenik većim dijelom u vlasništvu države, a manjim u

U Donjem Zabrđu u opštini Ugljevik obilježen je Dan mjesne zajednice i dan povratka boraca Vojske Republike Srpske koji su 11 mjeseci bili zatočeni nakon zarobljavanja na ratištu na Lisači. Muslimanske jedinice zarobile su 8. oktobra 1994. godine na Lisači 62 borca VRS, a 13 je izgubilo živote. Zarobljeni su u zatočeništvu bili do 29. septembra 1995. godine. Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Donje Zabrđe Lazo Milošević rekao je da je tadašnji Savjet mjesne zajednice odlučio da se slava mjesne zajednice pomjeri za 29. septembar, pošto je to najznačajniji i najradosniji datum za ovo selo i mjesnu zajednicu. „Mi ćemo ga obilježavati i slaviti dok smo živi, a mlađim generacijama ćemo

Sud u Australiji podržao je odluku nižeg suda donesenu u novembru prošle godine da Dragan Vasiljković poznatiji kao „kapetan Dragan“ može biti izručen Hrvatskoj, gdje je optužen za ratne zločine. „Nema očigledne osnove po kojoj bi trebalo smatrati da je niži sud pogriješio u svojoj odluci“, navodi se u današnjoj odluci Saveznog suda, prenose australijski mediji. Konačna odluka o Vasiljkovićevom isporučenju sada je u rukama australijskog ministra unutrašnjih poslova Brendona O`Konora, mada kapetan Dragan ima rok od 28 dana da uputi žalbu Vrhovnom sudu. Vasiljković, poznat i kao Danijel Sneden, uhapšen je u Australiji 12. maja 2010. godine na osnovu potjernice koju je 2006. godine izdao sud u Šibeniku. U vrijeme kada je uhapšen radio je kao instruktor golfa u Pertu. Kapetan

Povodom obilježavanja dvadesete godišnjice pogibije narodnog heroja Milana Tepića, načelnik opštine Kozarska Dubica Nino Jauz i predstavnici opštinske boračke organizacije posjetiće sutra majku pokojnog majora i položiti cvijeće na grob Tepića u selu Komlenac. Prije dvadeset godina, 29.septembra, major JNA Milan Tepić našao se u centralnom skladištu ubojnih sredstava u selu Bedeniku kod Bjelovara, gdje je bio primoran da se sa svojim vojnicima povuče u skladište i organizuje odbranu od hrvatskih vojnika koji su opkolili bjelovarsku kasarnu. Ne želeći da prepusti neprijatelju oružje kojim bi ubijao njegove vojnike, Tepić je digao u vazduh sebe i vojno skladište kasarne. Braneći svoju državu i svoj narod on je učinio herojsko djelo zbog čega je i proglašen za heroja. Milan Tepić rođen

Srbi Krajišnici u dijaspori protiv su povlačenja tužbe Hrvatske i protivtužbe Srbije za genocid, jer vjeruju da će uspjeti da dokažu da je u Hrvatskoj izvršen genocid nad Srbima, rekao je danas Srni direktor Dokumentaciono informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac. „Imamo puno razloga da vjerujemo da ćemo uspjeti dokazati genocid nad nama, a ne obratno. U prilog tome ide i genocid u Drugom svjetskom ratu nad Srbima za vrijeme NDH, kojeg mi dokazujemo u ovoj tužbi, i to će nam biti jako dokazno sredstvo da je period od 1991. do 1995. godine nastavak genocida iz Drugog svjetskog rata“, istakao je Štrbac. On je naglasio da Srbi, Krajišnici, imaju jak „vjetar

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Slavko Jovičić uputio je poslaničko pitanje ministru odbrane BiH Selmi Cikotiću „da li će Ministarstvo odbrane BiH provesti istragu i utvrditi odgovornost pripadnika Oružanih snaga BiH koji su znali za postojanje masovne grobnice ubijenih srpskih vojnika i civila u Kasarni `Adil Bešić` u Bihaću, čime su svjesno prikrivali dokaze o počinjenim ratnim zločinima i štitili njihove počinioce?“. On je u obrazloženju poslaničkog pitanja na današnjoj sjednici Predstavničkog doma parlamenta BiH ukazao da je neophodno da Ministarstvo odbrane provede istragu i utvrdi odgovornost glavnokomandujućih u tom vojnom objektu kako se ovakve stvari nikada više ne bi dešavale. Jovičić je podsjetio da su 19. i 20. septembra, prema nalogu Tužilaštva BiH, pripadnici Operativnog tima Vlade

Uskoro bi trebalo biti nastavljeno suđenje bivšem karlovačkom rezervnom policajcu Жeljku Gojaku kojeg optužnica tereti da je u jesen 1991. godine sa više zasad nepoznatih pripadnika ZNG-a ušao u obiteljsku kuću Marka Roknića i sa više hitaca ubio njega, njegovu 14-godišnju kćer Danijelu i Markovu sestru Dragicu Ninković. U prethodnoj raspravi nije sudjelovala sudsko-medicinska vještakinja dr Vedrana Petrovečki, jer je protiv nje pokrenut kazneni postupak, pa nije u mogućnosti davati svoje mišljenje zbog privremene zabrane obavljanja djelatnosti. Okrivljeni Жeljko Gojak je izjavio da želi iznijeti svoju obranu prije psiho-vještačenja te je iznio odbranu na način kojim negira izvršenje kaznenog djela koje mu se stavlja na teret. On tvrdi da je

Trinaestog novembra 1995. dođe komandir odjela, pruži mi neki papir i kaže da imam deset minuta da se spremim i napustim ćeliju. Pogledam papir, a ono rješenje o ukidanju pritvora. Kažu da nisam kriv za pobunu protiv Republike Hrvatske i da mogu kući. A za onih 97 dana nepotrebno provedenih u zatvoru nikome ništa, pojeo vuk magarca Jovo Garojević iz Vojnića radio je prije i za vrijeme rata 1991-95. kao učitelj. Nikada nije bio član nijedne političke stranke. „Oluju“ je dočekao u Vojniću i nije otišao u izbjeglištvo. Bio je uhapšen 1995. i proveo je 97 dana u zatvorima u Ozlju, Karlovcu i Remetincu, bez ikakve optužbe ili opravdana razloga.

U organizaciji Veća srpske nacionalne manjine na mesnom groblju u Borovu održan je parastos žrtvama rata od 1991. do 1996. godine i otkrivena spomen-ploča na koju su uklesana 52 imena. – Mislim da smo odužili dug prema žrtvama poslednjeg rata, čija su imena uklesana u kamen i u večnost. Na ovoj ploči je 52 imena, tačno koliko i godina ima nedelja. To znači da je svake nedelje po jedan stanovnik našeg mesta izgubio život, i to na mestu gde je rođen, ispred svoje kuće, u svojoj ulici, tako da je zaista nerazumno kad nas neko i danas naziva agresorima – istakao je na komemoraciji predsednik borovskog VSNM-a Dušan Latas. „Svi