Tužilac Srbije za ratne zločine Vladimir Vukčević otputovao je u Dansku gdje će sa predstavnicima hrvatskog Tužilaštva sutra u Kopenhagenu početi uzimanje izjava od danskog novinara i četvorice danskih vojnika u vezi sa ratnim zločinom nad srpskim civilima u Dvoru na Uni 1995. godine, rekao je Srni Vukčevićev pomoćnik Bruno Vekarić. Vekarić je naveo da će Vukčević sa saradnicima i predstavnici hrvatskog Tužilaštva sutra ujutro saslušati prvog od četvorice danskih vojnika koji su bili stacionirani u Dvoru na Uni. “Danci su nam omogućili da saslušamo još jednog vojnika tako da bi trebalo da budu saslušana ukupno četvorica vojnika i danski novinar”, rekao je Vekarić. Prema njegovim riječima, srpski i hrvatski

Samo tridesetak kilometara od Karlovca vrijeme kao da je stalo 1995. godine. Ništa nije obnovljeno, sve je zaraslo u visoku travu i šikaru, voćnjaci su podivljali. Dim iz dimnjaka tek iz poneke kuće pored ceste… Na ponekoj pokošenoj livadi pase po nekoliko ovaca ili koza. Cijela okolina djeluje sablasno. Trgovine nema, a na oglasnoj ploči stoje osmrtnice. Škola je također razrušena. Tridesetak kilometara od Karlovca, na Kordunu, nalaze se tri Sjeničaka. Lasinjski Sjeničak dio je Općine Lasinja, dok su Gornji i Donji Sjeničak dijelovi Grada Karlovca, odnosno mjesnog odbora Sjeničak-Utinja. Dok na Lemić i Popović brdu te u Skakavcu, koji je u potpunosti obnovljen, ima života, što se više približavamo

Koalicija udruženja izbeglica izrazila je žaljenje zbog toga što je Hrvatska potpisala ugovor za prijem u članstvo Evropske unije, jer Srbima koji su izbegli i prognani iz Hrvatske nisu vraćena oduzeta imovinska i stečena prava. U saopštenju, ta koalicija je podsetila da je apelovala na EU da ne potpiše pristupni ugovor sa Hrvatskom sve dok Hrvatska ne vrati izbeglima i prognanima oduzeta imovisnka i stečena prava, uspostavi iste standarde u suđenjima za ratne zločine i reši pitanje nestalih. Koalicija udruženja izbeglica ocenila je da je zbog “politike lažnog pomirenja Beograda i Zagreba” izostala podrška predsednika i Vlade Srbije, kao i predstavnika Srba u Hrvatskoj njenom apelu EU da ne potpiše

Saborci Igora Benete, bivšeg hrvatskog specijalca osumnjičenog za ratne zločine u Gruborima koji je pronađen obješen, ne vjeruju da je on počinio samoubistvo i od policije traže da istraži da li je ubijen, piše Jutarnji list. Ratni komandant elitne jedinice hrvatskih oružanih snaga “Lučko” Жeljko Sačić te saborci Zoran Radanović i Kristijan Petric traže da policija što hitnije istraži i razjasni sve indicije koje upućuju na to da se Beneta nije objesio Benetino tijelo pronađeno je obješeno u šumi Otrića kod izvora rijeke Zrmanje još u aprilu i policiji je trebalo sedam mjeseci da ga identifikuje. Sačić tvrdi da je još 1991. tadašnji komandant Mladen Markač od svih pripadnika jedinice

Još uvijek se ne zna točan broj srpskih civila stradalih u izbjegličkoj koloni u Dvoru 7., 8. i 9. augusta 1995. Jedna od prešućenih priča toga 8. augusta priča je o ubistvu 62-godišnjeg Miloša Batala iz Topuskog. Pred očima supruge Jane Batalo još je slika Miloševa tijela kraj ceste u Dvoru. – Bilo je popodne i velika vrućina. Kolona se sporo kretala. Kako smo prilazili Dvoru, moj je Miloš govorio da nam treba još samo 15 minuta do unskog mosta. U Dvoru smo zaustavljeni. Hrvatska vojska izvela nas je iz kolone rekavši da će se pucati i da se maknemo u jednu od kuća. Čuvala su nas dvojica maskiranih s

Federalni sud u Čikagu, nakon što je prihvatio tužbu Srba protjeranih iz Krajine u hrvatskoj akciji “Oluja” koji od američke vojne komapnije “L-3 MPRI” traže odštetu od 10,4 milijarde dolara, ostavio je stranama u postupku vrijeme za nagodbu do 27. septembra, kada će biti održano prvo ročište, izjavio je predsjednik Centra “Veritas” Savo Štrbac. “Ukoliko ne bude dogovora uslijediće veliki spor, a ako dođe do nagodbe, što nije isključeno, to bi značilo isplatu manje odštete od tražene”, rekao je Štrabac za “Pres” i dodao da “Veritas” pruža svu potrebnu pomoć krajiškim Srbima koji su podigli tužbu. Prema njegovim riječima, advokati smatraju da će uspjeti u nagodbi ili u presudi, a

Tuđmanov ratni ministar unutarnjih poslova uskoro će u političku mirovinu, čime će se pridružiti brojnim prvacima HDZ-ove vlasti koji su, umjesto na optuženičkoj klupi u Hagu ili Hrvatskoj, završili u školskim čitankama Krasan je osjećaj imati ljude poput vas, postrojbe i zapovjednike. Na svakoj obljetnici, pa tako i ovoj, ne mogu da ne kažem da je iza stručnog, organizacijskog rada, uvijek stajao general Markač. I zato pozdravljam njega i Gotovinu s ovog mjesta i činit ću to dok god budem dolazio na proslave, ne zato što nekom prkosim nego zato što tako osjećam – rekao je prošlog tjedna, na svečanosti povodom 20. obljetnice osnivanja Specijalne jedinice MUP-a Alfa, potpredsjednik Sabora

Među nestalima su i Teodor i Danica Samardžija iz Slavskog Polja na Kordunu za kojima traga njihova kćerka Nada Bodiroga. Prema Izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora, hrvatski vojnici su 7. avgusta 1995. godine, Teodora i Danicu bacili u zapaljenu kuću Šesnaest godina poslije Oluje sve manje svjedočanstava o stradanjima i zločinima koji su augustovskih dana ’95. godine počinjeni nad krajiškim stanovništvom. U Hrvatskoj, prva godišnjica “Oluje” poslije nepravomoćne haške presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču dolazi u medijskoj tišini o zločinima koji su se desili tokom te hrvatske vojno-redarstvene akcije. Tek na nekoliko dana tu tišinu je prije nekoliko mjeseci razbilo potresno svjedočenje danskih vojnika UNPROFOR-a o stravičnim zločinima nad

Organizacija za zaštitu ljudskih prava ‘Amnesti internešnel’ izrazila je zabrinutost zbog pozdrava koji je hrvatska premijerka Jadranke Kosor uputilaratnim  zločincima Anti Gotovini i Mladenu Markaču na proslavi godišnjice vojne akcije ‘Oluja’, u kojoj su počinjeni mnogi zločini nad Srbima. Navodeći da se vode samo tri istrage zločina počinjenih u operaciji “Oluja”, što je ‘nesrazmjerno mali broj u odnosu na broj počinjenih zločina’, ‘Amnesti’ ukazuje da Kosorovine najnovije izjave pokazuju odsustvo političke volje da budu istraženi i procesuirani zločini koje je od 1991. do 1995. godine počinila hrvatska vojska. Ovakve izjave bi mogle bi da pošalju političku poruku kojom se potkopava pravda, što bi moglo da obeshrabri pravosuđe da istraži i procesuira zločine iz “Oluje”,

Srbi iz Krajine koji žive u Americi, posle godinu dana čekanja da američko pravosuđe reaguje na njihovu tužbu protiv američkih penzionisanih generala, osnovali su Srpski krajiški sabor, koji bi trebalo uz pismeno ovlašćenje da zastupa i štiti sve Krajišnike doseljene u SAD. “Cilj nam je da dođemo do konačne istine i pravde, i utvrdimo odgovornost američke vojske i njenih generala za genocid nad Srbima u Krajini i za stradanje srpskog naroda u Hrvatskoj”, izjavio je na Saboru duhovni vođa organizacije prota Branislav Končarević. U SAD živi više od 20.000 Srba iz Krajine, koji su se uselili posle progona iz Hrvatske. Najviše ih je u Čikagu, Milvokiju, Rokfordu i u Kaliforniji,

Dvadesetak dana poslije “Oluje”, vlak napunjen pripadnicima političke i društvene elite provezao se od Zagreba do Splita, zaustavljajući se na nekim usputnim stanicama. Franjo Tuđman bio je posebno nadahnut u Karlovcu i Kninu. Njegove riječi, koje donosimo u ovom tekstu, našle su svoje mjesto i u haškoj presudi Gotovini i Markaču ZAGREB * “… a ono što je posredno ona vrijednost, koja se ne može izraziti, ta čvrsta budućnost Hrvatske s obzirom da nema više onih koji bi je ugrožavali u hrvatskom nacionalnom tijelu, to se ne može izraziti nikakvim novcem, nego upravo time da je ovim korakom budućnost hrvatskog naroda, suverene i nezavisne hrvatske države, jednom za vazda, osigurana