arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Đurđica Dragaš: Jugoslavije više nema i niko je ne želi… osim vas!!!

2. decembar 2022.

Probudite se! Zna se ko, po onoj narodnoj, uči na tuđim, a ko na svojim greškama. Ne bih da koristim teške reči odmah na početku, ali baš o toj poslovici sam razmišljala gledajući objave i čestitke koje su po društvenim mrežama, povodom „Dana Republike“, delili moji zemljaci, sapatnici, Krajišnici. Ono što su ranom zorom započeli osvedočeni i zadrti komunisti i jugonostalgičari, tokom dana i večeri (u skladu s vremenskim zonama u kojima se nalaze) nastavili su zemljaci rasuti po svetu, izbeglice, ljudi koje je na taj put bez povratka odvela upravo ideologija i sistem kojima su se tog dana klanjali. Kap koja je prelila čašu bio je prilog u RTS-ovom

Gospićka krvava jesen 1991.

17. oktobar 2022.

Nakon drugog kruga prvih višestranačkih izbora održanih 06.05.1990. u Gospiću (i cijeloj Hrvatskoj) došlo je do poremećaja već prethodno narušenih međunacionalnih odnosa. Hrvati su se opredelili za ostvarenje davnašnjeg „tisućljetnog  sna“ – nezavisne države Hrvatske a Srbi za život u Jugoslaviji. Dijametralno suprotna državnopravna opredeljenja vodila su u oružani konflikt. PIŠE: Đorđe Pražić Većina Srba su glasanjem za Račanov SDP svjesno ili nesvjesno prećutno podržali mogućnost da žive u nezavisnoj državi Hrvatskoj. Međutim, hrvatsko političko vodstvo podržano od većine hrvatskog naroda, nije željelo Srbe u Hrvatskoj. Povampireno ustaštvo postala je svakodnevna pretnja za srpski narod, posebno za Srbe u gradovima, koji su bili u veoma teškoj situaciji. Nakon tzv „balvan

Izmasakrirana pa zapaljena tjela gospićkih Srba

Godišnjica likvidacije najmanje 124 Srba iz Gospića

17. oktobar 2022.

Navršava se 31 godina od likvidacije najmanje 124 gospićkih Srba 17. i 18. oktobra 1991. godine u Hrvatskoj, saopštio je Dokumentaciono-informativni centar “Veritas”. U Gospiću i okolnim mjestima, u jesen 1991. godine, Hrvatska vojska i policija su, uglavnom pod maskama, odvodili srpske civile iz njihovih kuća i stanova i likvidirali ih raznim načinima i na više mjesta. Likvidirani su uglavnom viđeniji Srbi koji su bili lojalni novouspostavljenom hrvatskom režimu. U tom periodu je, prema Veritasovim podacima, ubijeno najmanje 125 lica srpske nacionalnosti, među kojima i 39 žena, od čega skoro polovina od 16-18 oktobra. Među likvidiranima su i deset bračnih parova i četiri para po jednog roditelja i djeteta. Do

U crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos za 88 Srba ubijenih prije 24 godine u agresiji hrvatske vojske na Medački džep kod Gospića, zonu koja je bila pod zaštitom UN.

NAJAVA: Parastos za Srbe ubijene septembra mjeseca 1993. godine kod Gospića

8. septembar 2022.

Beograd, petak  09. 09. 2022. u 11 časova – Crkva Svetog Marka. Udruženje porodica nestalih i poginulih lica „Suza“ sa sjedištem u Beogradu, organizuje parastos za Srbe koji su ubijeni septembra mjeseca 1993. godine u operaciji hrvatske vojske „Medački džep“ (kod Gospića u Hrvatskoj). Parastos će se služiti u petak  09. 09. 2022. godine u hramu Svetog apostola i evangeliste Marka u Beogradu sa početkom u 11 časova. Nakon Parastosa u Tašmajdanskom parku biće položeno cvijeće na spomen ploču stradalim Srbima u ratovima devedesetih. Izvor: Udruženje porodica nestalih i poginulih lica „Suza“, Beograd

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 19. jun 1941. Godišnjica stradanja Srba u Lici

19. jun 2022.

Na današnji dan otpočelo je stradanje Srba sa područja Donjeg Lapca. Počeo je POKOLj, zločin genocida nad Srbima od strane NDH. Zgrada osnovne škole, Donji Lapac, u podrumu mučilište i gubilište srpskog stanovništva od 19. juna do sredine jula 1941. Jama na planini Kuk. Jedna na usponu ceste Donji Lapac – Udbina, udaljena od ceste 80 metara, i druga na Javniku, iznad sela Orahovac. Pokolj Srba 19. i 26. juna 1941. S mjesta zločina pobjegao Vojislav Mileusnić. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005. Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas

PETICIJA – SRPSKA NARODNA ČITAONICA I KNjIŽNICA U VREPCU

2. mart 2022.

Obzirom na ogromnu nepravdu učinjenu prema Vrepčanima i srpskoj zajednici uopšte, prepisivanjem Doma u Vrepcu i uknjižavanjem na grad Gospić,od strane grada Gospića u roku svega 14 dana, potpisivanjem ove peticije želimo iskazati neslaganje i ogorčenost ovim činom. Za one kojima nije poznato o čemu se radi, donosimo kompletan tekst peticije. Pozivamo sve Vrepčane, komšije iz susjednih nam sela kao i ostale građane na složnost i na iskazivanje podrške ovoj peticiji. Podrška se može poslati na e-mail adresu: [email protected] ili na broj telefona +381/64/4656 204 (SMS,Viber,WhatsApp). U poruci treba napisati slijedeće: PODRŠKA PETICIJI, Ime i Prezime i Grad.Hvala svima na podršci. UPRAVNI ODBOR SNČK U VREPCU Vezane vijesti: Progutan vrebački

Progutan vrebački Društveni dom

22. februar 2022.

Opštinski sud u Gospiću za samo dve nedjelje odobrio je gradskim vlastima i gradonačelniku Karlu Starčeviću da se upišu kao vlasnici Doma Društva Srpske narodne čitaonice i biblioteke Vrebac, osnovanog 1930. Piše Anja Kožul Troma sudska praksa u Hrvatskoj ponekad ugodno iznenadi. Postalo je uobičajeno da sudski postupci traju dugo, da se vraćaju na početak i da katkad čak nadžive stranke u postupku. No i dalje se poneki slučajevi rješavaju brzo i efikasno. Doduše, pretežno u korist onih koji imaju moć. Takav primjer stiže iz središta Like, iz Gospića. Tamošnji Općinski sud i njihov Zemljišno-knjižni odjel riješio je u samo 13 dana jedan zahtjev rukovodstva Grada Gospića, na čelu s

- Bio bi se obrijao za fotografiranje - kaže Nikola (foto TRIS/G. Šimac)

Srpska porodica Pokrajac, u ličkom Mazinu: Borili smo se za hrvatsku državu, a ona nam je okrenula leđa

26. decembar 2021.

Nikola Pokrajac je rat dočekao s 19 godina. Živio s roditeljima u Zagrebu i studirao, obožavao životinje, klanjao se prirodi, volio ljude. Danas ima 45 godina, i dalje živi s roditeljima, ali ne više u Zagrebu nego u ličkom Mazinu, tridesetak kilometara od Gračaca. I dalje nepatvorenom iskrenošću voli životinje i ljude, simbiotički je povezan s netaknutom prirodom i moćnim zelenilom Like, ali zarobljen sjećanjima koja ga, ma koliko ih potiskivao, danomice progone. Između predratnog Nikole i ovog današnjeg, osim godina, su i traume rata, pregaženih ratišta, lica poginulih prijatelja i znanaca, strahovi i na kraju, sve nepravde ovog svijeta… Jer, Nikola i njegov otac Novica, iako srpske nacionalnosti, cijeli

Lažni „prvoborci“ u ustaničkoj srpskoj sredini stvorili povoljnu klimu za dolazak Josipa Broza

21. novembar 2021.

Od dolaska stranke HDZ na vlast u samostalnoj (evropskoj) Hrvatskoj, i potom vidljive revitalizacije ustaštva, traje dokazivanje da julski ustanak u Srbu nije bio početak antifašističke borbe. Piše: Vladimir FROLOV Laganje još iz vremena bravarove zajednice nastale na tezama kominternovskih šnajdera, teško se potire, iako je dugo skrivana istina poodavno izašla na svetlo dana. Kako je NDH bila klerofašistička država koja provodi genocid nad Srbima, Židovima i Romima, kod Srba je sazrevala svest da se samo oružanom borbom mogu spasiti od potpunog uništavanja u takvoj državi. Sazrevanje o neophodnosti ustanka bilo je autohtoni imperativ za biološki opstanak na koji tzv KPH nije imala nikakvog uticaja, tim pre što se komunisti

Hrvatski zakon o ratnim civilnim žrtvama

27. oktobar 2021.

Kao čovek koji već pedesetak godina tumači i u praksi primenjuje razne propise, moram priznati da su se autori ovog zakona zaista potrudili da postave mnoge „zapreke” srpskim stradalnicima i članovima njihovih porodica, posebno onima koji su stradali na području bivše RSK, na putu do priznavanja statusa ratnog stradalnika, bez kojeg se ne može ostvariti nijedno od predviđenih prava. Od kada je Hrvatski sabor u julu ove godine usvojio Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, kancelarijama „Veritasa” u Beogradu i Banjaluci svakodnevno se obraćaju Srbi iz Hrvatske i bivše RSK s pitanjem da li se odredbe ovog zakona odnose i na njih. Radi ilustracije navodim nekoliko primera. Dana 25.

Torpedni čamac-prvo Duškovo radno mjesto

Prokletstvo bojovnika Duška

24. oktobar 2021.

U građanskom ratu devedesetih Duško nije bio jedini hrvatski vojnik ili policajac srpske nacionalnosti, kojem su hrvatske oružane snage ubili članove najbliže porodice. Duškov slučaj je izišao u javnost zahvaljujući odvažnosti i pismenosti njegove ćerke Sanje. Ostali ćute i pate očekujući povećanja braniteljskih privilegija. PIŠE: Đorđe Pražić Duško Knežević je rođen u Karlovcu. Nakon razvoda roditelja u četvrtoj godini sa majkom se vratio u Gospić. Njegova majka Dušanka Vraneš je brinula o njemu i nastojala mu pružiti svu roditeljsku ljubav. Duško nije bio srećno dijete i pritiskali su ga mnogi kompleksi. Problem je pokušao „rješiti“ odlaskom u vojnu školu. Teško da bi se normalno upisao u vojnu školu da nije

Linta: Hrvatska slavi zločince nad Srbima u Gospiću

18. oktobar 2021.

Osuđeni ratni zločinac i hladnokrvni ubica Mirko Norac je za gospićke i ličke Hrvate i većinu hrvatskog naroda heroj domovinskog rata koji je po svom karakteru bio osvajački i agresivni rat. Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ističe da planska likvidacija najmanje 124 Srba u ličkom gradu Gospić u ljeto i jesen 1991. godine jeste važan dokaz da je cilj proustaškog režima Franje Tuđmana bio stvaranje etnički čiste hrvatske države bez ili sa što manje Srba. To potvrđuje činjenica da je državni vrh sprečio istragu o tim likvidacijama iako je bilo dobro poznato ko su naredbodavci i izvršioci navedenih monstruoznih ubistava. Za navedena ubistva trebalo je da bude osuđeno

NAJAVA: U Beogradu parastos za Srbe ubijene u Medačkom Džepu

7. septembar 2021.

Udruženje porodica nestalih i poginulih lica „Suza“ sa sjedištem u Beogradu, organizuje parastos za Srbe koji su ubijeni septembra mjeseca 1993. godine u operaciji hrvatske vojske „Medački džep“ (kod Gospića u Hrvatskoj). Parastos će se služiti u četvrtak  09. 09. 2021. godine u crkvi Sv. Marka u Beogradu sa početkom u 11 časova. Nakon Parastosa u Tašmajdanskom parku biće položeno cvijeće na spomen ploču stradalim Srbima u ratovima devedesetih. S poštovanjem,                                                                                                                                              Predsjednica: Dragana Đukić

Đurđica Dragaš: Dosta je bilo!

8. avgust 2021.

Mnogo se ovih dana piše, govori i raspravlja o srpsko-hrvatskim odnosima. Od 1995. uvek je tako u avgustu! Otvore se stare rane, probude strahovi, mržnja, izgovore teške reči, a onda se strasti smire…do sledeće prilike. Ove godine je ipak malo drugačije. Predstavnici Srba u Hrvatskoj prvi put su prisustvovali proslavi godišnjice Oluje u Kninu. Hrvatski predsednik je na pomenu Srbima ubijenim u selu Grubori recitovao pesmu Alekse Šantića „Ostajte ovde“. Da li se nešto zaista menja? Ima li budućnosti za srpsku manjinu u Hrvatskoj? Ove godine, više nego ikad, razmišljam o tome… Pitam se ko je u pravu – oni koji su se, uprkos svemu, vratili u zavičaj ili mi

Da li su i Srbi civilne žrtve domovinskog rata

4. avgust 2021.

Civilne žrtve poslednjeg rata u Hrvatskoj, koje nisu nosile nijednu uniformu, pušku ili amblem – roditelji ubijene dece, deca ubijenih roditelja, porodice nestalih i stradalih… konačno bi trebalo da budu jasno prepoznati pred hrvatskim zakonodavstvom i s tim u skladu obeštećeni. Specijalno za „Politiku” Olivera Radović Hrvatski sabor je, naime, sredinom prošlog meseca doneo tzv. Zakon o civilnim žrtvama domovinskog rata. Osnovni cilj je da se ispravi nepravda prema ovim ljudima. Posle više od 25 godina od završetka rata, ovim zakonom, koji se odnosi isključivo na civilne žrtve, trebalo bi da se sveobuhvatno regulišu njihova prava, a iz nadležnog ministarstva su najavili da očekuju još oko 2.500 novih korisnika prava.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA