Hram Vaznesenja Gospodnjeg u Suvaji Sutra se navršavaju 74 godine od kada su ustaše ubile 243 srpska civila iz ličkog sela Suvaja, opština Donji Lapac, navode iz Udruženja „Jadovno“. Prema podacima istoričara Đure Zatezala iz Karlovca, ustaše su 1. jula 1941. godine nožem usmrtile i na drugi način ubile 243 srpska civila, od kojih 118 djece, 75 žena i 50 muškaraca. Prema poimeničnim spiskovima žrtava, u selima Suvaja, Osredci i Bubanj u prva tri dana jula 1941. godine bilo je 279 ubijenih, pretežno žena, djece i staraca, kao i jedva desetak muškaraca sposobnih za vojsku. Ovi zločini predstavljaju tipičan primjer genocida koji je proveden nad srpskim stanovništvom širom Nezavisne Države

Na današnji dan stradalo je oko 600 Srba u više navrata. Selo Suvaja, Donji Lapac. Ustaše su 01. jula 1941. godine ubile i nožem usmrtile 243 srpska civila od kojih 118 djece, 75 žena i 50 muškaraca. Rakovica, opštinska štala, jul 1942. godine, mučilište i gubilište 326 srpskih seljaka iz sela Kordunskog Ljeskovca, Bugara i njihovih zaselaka. Ustaše ih zatrpale u jamu koju su izbjeglice morali sami iskopati, blizu Rakovice. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005. Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588,  +387/65/511-130,

U dva navrata na današnji dan u Drugom svjetskom ratu stradalo je 70 nedužnih Srba. Ustaše su 11. i 12. juna 1941. godine u ličkom selu Rasoja – Gnjatovići pohvatali i ubili 13 Srba. Ovo je bio prvi pokolj od ukupno tri u kojima je ubijeno dve trećine stanovništva sela Rasoja – Gnjatovići. Zaselak Brakusova Draga, između Zalužnice i Vrhovina. 12. juna 1944. godine ustaše su poklale i spalile u kućama 57 srpskih seljaka od kojih 33 djeteta. Zaselak je ostao pust. Sve opljačkano i selo spaljeno. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005. Pozivamo sve one koji imaju dodatne

Ustaše su 11. i 12. juna 1941. godine u ličkom selu Rasoja – Gnjatovići pohvatali i ubili 13 Srba. Ovo je bio prvi pokolj od ukupno tri u kojima je ubijeno dve trećine stanovništva sela Rasoja – Gnjatovići.       Vezane vijesti: Pokolj Srba u ličkom selu Rasoja-Gnjatovići  

Selo Kalebovac, Korenica 17. i 18. marta 1945. godine ustaše su poklale i spalile u kućama i sjenicama 40 Srba prezimena: Funduk, Orlić, Vukadinović i Veinović.       Donosimo Vam nepotpun spisak žrtava, koje ne smijemo zaboraviti ! Drakulić Nikole Jelena, 1889. Funduk Milana Bogdanka, 1921. Funduk Milivoja Draga, 1926. Funduk Vuje Danica, 1914. Funduk Milivoja Danica, 1923. Funduk Maksima Draga, 1916. Funduk Samojla Dušanka, 1931. Funduk Ilije Đorđe, 1937. Funduk Milivoja Ilija, 1934. Funduk Ilije Ljubica, 1941. Funduk Spase Mara, 1935. Funduk Jove Marija, 1893. Funduk Ilije Mićo, 1938. Funduk Samojla Mićo, 1933. Funduk Laze Mileva, 1901. Funduk Ilije Milka (Mica) ,1940. Funduk Samojla Milka (Beba), 1940. Funduk

Pokolj srpskog naroda u selu Homoljac, nedaleko od Korenice bio je  14. marta 1945. godine, kada se već približavao kraj rata. U tom bezumnog pokolju Hrvati su pobili i zapalili 45 žitelja ovog malog srpskog sela. Iz kuća Lalića pobijeno je 37 duša, a iz Panjkovića šest. Pobijeni su Rade Paravina i Pera Stanić.Tako je u vatri izgorjela čitava porodica Miloša Lalića. Pored Miloša, izgorjeli su i njegova žena, tri sina: Mane, rođen 1932, Milan 1928, Stojan 1934. i dvije kćeri: Mara, rođena 1932. i Milica 1938.godine.Na spisku žrtava fašističkog terora nalazi se i ime Milene Lalić, koja je rođena 1944. godine. Vezane vijesti: MILENA   Pozivamo sve Vas koji posjedujete dokumente,

Smiljan (rodno selo Nikole Tesle) Gospić. Ustaše 5. marta 1945. godine objesile 30 Srba na putokaze i okolno drveće na raskrsnici puteva u Smiljanu. Dovele ih ustaše iz zatvora, kaznionice Okružnog suda, prije samog oslobođenja Gospića. Masovna grobnica na mjestu gdje je izvršen zločin kao i druga  obilježja porušeno godine 1991. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.    Vezane vijesti: Grobnica

Selo Trnovac, na Dumanu, Korenica. Ustaše su 4. marta 1945. godine masakrirale 33 srpska seljaka. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.   

Selo Janja Gora, Plaški. 27. februara 1945. godine ustaše masakrirale 25 srpskih seljaka. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.     Sjećanje na zločin u Janja Gori

Srbi su na Sretenje Gospodnje stradali u dva navrata. Ustaše su taj dan ubile ukupno 42 srpska civila. 1943 U selu Mekinjar, Podlapača, 15. februara 1943. godine ustaše su poklale i spalile u kućama i štalama 32 Srpkinje sa djecom. 1945 Gospić, 15. februara 1945. godine na električne i telefonske stubove u Bilajskoj ulici ustaše objesile 10 Srba. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Vezane vijesti: Sjetimo se danas žrtava iz Mekinjara ŽRTVE IZ BILAJSKE ULICE U GOSPIĆU 1945.  

Detalj iz biografije Nikole Tesle u kome stoji da je on rođen 1856. godine „u Smiljanu, srpskom selu u Austrijskom carstvu“ – izazvala je negodovanje hrvatske javnosti, jer bi, prema njihovom mišljenju, trebalo da stoji da je Tesla „rođen u Hrvatskoj“. Najveća svjetska izložba o velikom naučniku Nikoli Tesli trenutno gostuje u Madridu i svaki dan je posjeti nekoliko hiljada ljudi. Izložbu su organizovali Muzej „Nikole Tesle“ iz Beograda i španska Fondacija „Telefonika“, a pokrovitelj je Ambasada Srbije u Madridu. Isti uvodni tekst o mjestu Teslinog rođenja stajao je i na internet stranici Fondacije, pa je Hrvatska turistička zajednica u Madridu upozorila hrvatsku ambasadu koje je kontaktirala organizatore. Hrvati su

Piše: Bogdan Pantić Nikada nisam bio u Karlovcu. Nikada nisam bio na Koranskom mostu i nikada se nisam kupao u istoimenoj reci… Lažem, bio sam u Karlovcu dok me je majka nosila u stomaku. Išla je da prepozna leš mrtvog mi oca. Tetka je bila u šoku, ona to nije mogla da uradi, ne bi podnela taj bol. Dovoljno je bilo što je gledala rođenog brata kako se davi u reci, kako mlatara rukama dok besupešno pokušava da ispliva na površinu i kako se ta borba završava porazom. Pokušavali su da ga ožive na obali gde su ga spasioci izvukli, a zatim ga je hitna pomoć odvezla u gradsku bolnicu na

Šuma Zelenkovac, u Mlakvi. Ustaše su  1. januara 1942. ubile 11 Srba         Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Selo Trstenica kod Vrginmosta. 27. decembra 1941. godine i 7. januara na pravoslavni Božić 1942. ustaše pobile 118 Srba: muškaraca, žena i djece       Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.    

Selo Vodoteč, Otočac.  12. novembra 1944. ustaše su pobile i spalile 128 Srba: žena, muškaraca i djece.   Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005. Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.