arrow up

Momir Radić: „LOKALNI GENOCID“ namenjen samo Srbima

Nekoliko dana po osnivanju Haškog tribunala, po nalogu tadašnjeg predsednika SR Jugoslavije Dobrice Ćosića, Savetu Bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) predat je „Memorandum o ratnim zločinima i zločinima genocida u Istočnoj Bosni (opštine Bratunac, Skelani i Srebrenica) počinjenim protiv srpskog stanovništva od aprila 1992. do aprila 1993. godine“(1)             Ubrzo zatim, Rezolucijom od 6.10.1993. SB UN je osnovao KOMISIJU EKSPERATA  sa predsednikom Muhamedom Šerifom Basijunijem, koju je obavezao da bude NEPRISTRASNA. Cilj Komisije bio je da ispita i analizira sve informacije i dokaze u vezi zločina na području BiH i da o tome SB UN podnese izveštaj sa zaključcima.             Početkom naredne godine, Komisija je SB UN predala IZVEŠTAJ sa

Momir Radić: Kosovo i Metohija – juče, danas, sutra do prava i pravde (VIDEO)

Transkript referata advokata Momira Radića izloženog na konferenciji za odbranu Kosmeta u Narodnoj skupštini Srbije održanoj 19.08.2026. Poštovani, Zbog ograničenog vremena izneću predloge koji su u funkciji odbrane suvereniteta Republike Srbije, a saglasni su Rezoluciji 1244 SB UN, Povelji UN, Helsinškoj povelji i Ustavu Srbije: —– * —– Kosovo i Metohija je deo Republike Srbije, obzirom na sledeće pravne akte: (1) Zato je potrebno, preko Generalnog sekretara i Saveta bezbednosti, insistirati na demilitarizaciji kosovskih Albanaca, odnosno svih njihovih formi „vojske“ i oglašavanje ništavim vojnih sporazuma tzv. „Kosova“ sa Hrvatskom, Albanijom ili drugim državama koje su učestvovale u nacističko-fašističko-balističko-ustaškoj agresiji na Srbiju, vršenju zločina sa obeležjima krivičnog dela genocid protiv Srba 1941. godine,

Goran Šarić: Da sam 1998. bio na mjestu Miloševića…

Dok god Srbi ne budu imali svoj narativ, dotle će biti persona non grata i vreća za udaranje. Zato, da sam bio na mjestu Slobodana Miloševića 1998., a još bolje 1988., osmislio bih srpski narativ. “Da sam bila na mjestu Slobodana Miloševića 1998. etnički bih očistila Kosovo.” – izjavila je jedna srpska ministrica. Iako je objasnila da misli samo na one Albance koji su odbijali srpsku državu, njene riječi su uz salve licemjernog zgražanja, prenesene u regionalnim medijima. Jul je mjesec balkanskog licemjera. Kao dijete sam gledao Europske igre bez granica. Sudionici su se natjecali u ispunjavanju bizarnih i šaljivih zadataka. Sad kad sam odrastao, gledam balkanske igre licemjerja bez

Dejan Baljošević: Sinovljevo novo odelo

Klečao sam tako pred ovom majkom nad novim neotpakovanim odelom njenog sina sve dok me UNMIK-policajac nije pozvao da uvedem članove porodica žrtava u šator Kada sam se nakon rata prihvatio dužnosti Koordinatora za opštinu Orahovac tadašnjeg Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju  zajedničke nam države Srbije i Crne Gore, nisam ni slutio šta me sve čeka i kakve ću sve poslove morati da radim i da će na mene pasti toliki teret odgovornosti. Kao svaki mlad i nadobudan čovek mislio sam da mogu sve, ali su me spopala takva iskušenja da sam često preispitivao sebe jesam li dorastao poverenim mi zadacima, strepeći da ne obrukam i sebe i narod

Simo Krajišnik: Film „Жetva“ kao mali doprinos srpskom jahanju zveri, dok čekamo priliku za smrtonosni udarac

Mi ne treba da gajimo iluzije da možemo uticati na zapadno mnjenje. Ipak, filmovi poput „Жetve“ ulivaju tihu nadu da se na večnoj temi Kosova možemo nacionalno konsolidovati i izvršiti duhovnu samoobnovu O filmu Harvest/Жetva. Početak prikazivanja: 19. mart 2026. Dužina trajanja: 120 minuta. Država i godina proizvodnje: Srbija/2026. Жanr: drama, triler. Uloge: Henning Baum, Jovana Gavrilović, Matthew McNulty, Rebecca Calder, Bejo Dohman. Režiseri: Paul Kampf i Mladen Šević Na godišnjicu NATO agresije na Srbiju, 24. marta 2026. godine, otišao sam u bioskop da pogledam film „Жetva“. Od domaće kinematografije, odnosno produkcije, odavno sam digao ruke, jer je to prostor kojim suvereno vladaju politički Jugosloveni koji narodnim parama, uz časne izuzetke, snimaju limunade i nižerazredne bljuvotine koje relativizuju srpsku

Molitveno sjećanje na žrtve NATO agresije – parastos 24. marta u Banjaluci

MI PAMTIMO! Hram Hrista Spasitelja u Banjoj Luci i Srbsko sabranje Baštionik pozivaju javnost da prisustvuje parastosu – molitvenom sjećanju na sve žrtve NATO bombardovanja Republike Srpske Krajine, Republike Srpske i Savezne Republike Jugoslavije. Pomen će biti služen u Hramu Hrista Spasitelja, u utorak, 24. marta, sa početkom u 11.00 časova. Ovim molitvenim sabranjem čuva se sjećanje na nevino postradale i potvrđuje trajna obaveza da se žrtve ne zaborave, već da ostanu u molitvenom i narodnom pamćenju. Pozivamo građane da svojim prisustvom uveličaju ovaj pomen i zajedno u tišini i molitvi odaju poštu stradalima. Za više informacija, izjave i dodatne materijale mediji se mogu obratiti: Predrag AdamovićTel: 065 526 873

Bojanić: DAN SEĆANJA NA 17. mart 2004. Taj dan nazivamo POGROM, a može se nazvati i GENOCID

Pre 22. godine na Kosovu i Metohiji izbili su najveći etnički zločinački motivisani sukobi od starne šiptara i dolaska međunarodnih snaga u okupiranoj srpskoj pokrajini. Priredio Đorđe Bojanić Taj dan nazivamo POGROM, a može se nazvati i GENOCID, evo i zašto… zar zatiranje svega Srpskog što je od antičkog doba građeno, te uništene crkve, manastiri, groblja, spomenici, ti pisani dokumenti, sva ta starina, oslikana, sve te uništene freske, ta uništena kultura, duhovnost i fizičko uništenje ljudi… zar to nije GENOCID nad jednim narodom, koji se našao usamljen dok je na svo to razaranje i uništavanje mirno gledala ta demokratska Evropa? Pitam se, kakav je to narod koji uništava groblja, koji se i

Pokažimo, još jednom, da je Republika Srpska uz svoju braću na Kosovu i Metohiji

Pozivamo Vas na skup podrške studentima Univerziteta u Prištini sa sjedištem u Kosovskoj Mitrovici. Skup pod sloganom “Zatiranje ili opstanak” će, u organizaciji više studentskih saveza Univerziteta u Banjaluci,biti održan u ponedjeljak, 9. marta 2026. godine, sa početkom u 17.00 časova na sportskim terenima studentskog centra ” Nikola Tesla” ( K 4) u Banjaluci. Na skupu će se prisutnima obratiti: Akademik prof. dr Zoran Arsović,Prof. dr Đorđe Vuković,Student Univerziteta u Prištini sa sjedištem u Kosovskoj Mitrovici Dimitrije Rakočević iStudent drugog ciklusa studija Univerziteta u Banjoj Luci Mateja Aleksić. Pridružujemo se aktivnostima srpske mladosti, podržavamo ovo sabranje i pozivamo Vas da nam se pridružite. Pokažimo, još jednom, da je Republika Srpska

Pogledajte film ,,KOŠARE” (video)

U režiji: Đorđa Bojanića, prof. istorije i đakona Dejana Jovanovića. Cilj ovog dokumentarnog filma je da približimo suštinu i značaj ove bitke i junaštva, koji ne ulazi u detalje bitke i strategiju iste. Kroz priču nas vodi borac i junak sa Košara Darko Anđelković i penzionisani general-pukovnik Vladimir Lazarević. Cela priča je protkana kroz naratorski deo i kazivanje pesnika dr Danila Vasojevića, brata junaka Ivana Vasojevića Jaguara, naglašava Đorđe Bojanić. Naš krajnji cilj je da ovaj film ponudimo svim školama u Srbiji da ga i đaci osmog razreda i srednjih škola pogledaju 25. marta u ponedeljak ili 11. aprila 2024. god, u nadi da dobijemo preporuku ministarstva prosvete. Narator u filmu je Boško Kozarski.

20 godina Društva prijatelja manastira Svetih Arhangela kod Prizrena

Ove godine navršava se 20 godina postojanja Društva prijatelja Manastira Svetih Arhangela kod Prizrena i neumornog rada članova i saradnika Društva na očuvanju kulturno-istorijskog nasleđa Manastira Svetih Arhangela, carskog Prizrena, Svete kosovsko-metohijske zemlje, duhovnog i nacionalnog identiteta Srba na Kosovu i Metohiji. Od svog osnivanja i prvog cilja – obnova manastira i pomoć monaštvu da ostane i opstane u njemu, do danas, Društvo je svojim aktivnostima bilo angažovano u obnovi svetinja i kulturnog nasleđa, uključivanje raseljenih sa Kosova i Metohije, dece, mladih i mnogih drugih u duhovni život na prostoru Prizrena i Kosova i Metohije, realizovalo brojna hodočašća, bogat kulturno-umetnički program i više manifestacija i festivala lokalnog i međunarodnog dometa.

Darko Ristov Đogo: Nema više bilo šta da se napiše

Prosto nema. Pišem ovaj tekst u nedjelju, 1.9.2024, nakon Svete Liturgije, suočen sa pritiskom sopstvene savijesti, nemoćan kao jedinka da bilo šta učinim, nemoćan da gledam konačne dane kosovske izdaje naše zavjetne zemlje i najhrabrijih od svih Srba – onih koji su ostali da žive na Kosovu i Metohiji. Pokušavao sam da živim dostojno kosovskog zavjeta. Da izrodimo Jelena i ja četvoro djece, svi rođeni na carski rez, svi – koliko smo znali i umjeli – vaspitavani u duhu svete vjere i zavjetnog Predanja, svi okrenuti oslobođenju i ujedinjenju svih srpskih zemalja a najprije Kosova i Metohije. Pokušavao sam – ponekad samo uspjevao da stignem i postignem, da pomognem riječju

12 PITANJA O KOSOVU I METOHIJI – iz ugla jednog nikog

Juče je, u nizu drugih ustanova u koje je upala, šiptarska policija zaposela i Institut za srpsku kulturu u Leposaviću, koji je 1978. kao multidisciplinarna naučna ustanova osnovan u Prištini, a onda nakon 1999. izmešten u ovu srpsku sredinu na Severu. Piše: Dr Nemanja Dević Šta, zapravo, znači da su neprijatelji ”upali” u neku srpsku ustanovu na Severu? Naši mediji koriste najčešće taj termin, koji sa sobom nosi pretpostavku da su se nakon ”upada” potom i povukli?! ”Upad”, naprotiv, ima sasvim drugu konotaciju, o kojoj niko ne govori: Šiptari dolaze sa dugim cevima, plene kompjuter i dokumentaciju, a zatim zapečate kancelariju i trajno likvidiraju rad ustanove. U različitim fazama, to

ZBOR NA KOSOVU U DALMACIJI 1893. 

Između Dinare i Jadranskog mora u Dalmaciji, po prilici na jedan sat od Knina, leži ovo drugo Kosovo polje, koje se pruža skoro do Siverićkog rudnika. Priredio: Tomo Radusin Narod, srpski koji je bio poslije propasti srpskoga carstva prinuđen, da, usljed raznijeh nedaća svojih, ostavlja svoja prađedovska ognjišta i da se na poziv austrijskih vladalaca sa oružjem u ruci i sa svojim imetkom preseli u razne krajeve Austrijsko-Ugarske monarhije – običavao je, da u novoj postojbini zatečena pusta mjesta naziva onijem imenima kakovijem je nazivao svoja mjesta, rijeke i planine svoje pređašnje carevine. Tako je Kosovo u Dalmaciji dobilo ime svoje od Kosova u Staroj Srbiji, na kome je propalo

Pre­da­va­nje s film­ske tra­ke dr­ži pa­žnju đa­ka na ča­su isto­ri­je

U Osnov­noj ško­li „Bu­banj­ski he­ro­ji” u Ni­šu osma­ci će da­nas – tač­no če­tvrt ve­ka od po­čet­ka Bit­ke za Ko­ša­re – o naj­po­zna­ti­joj bor­bi to­kom agre­si­je NA­TO-a i hra­brim bra­ni­o­ci­ma do­mo­vi­ne u epskoj bi­ci u re­jo­nu ču­ve­ne ka­ra­u­le uči­ti iz do­ku­men­tar­ne pri­če ko­ju su na film­skoj tra­ci ovekove­či­li Đor­đe Bo­ja­nić, na­stav­nik isto­ri­je, i De­jan Jo­va­no­vić, ve­ro­u­či­telj u ovoj ni­škoj osmo­let­ki. Piše: Milenija Simić-Miladinović Oni su tvor­ci do­ku­men­tar­ca „NA­TO agre­si­ja 1999. – Ko­ša­re”, ko­ji je, uve­ra­va­ju, ura­đen ra­di obra­zo­va­nja: „Ni­je pro­fi­ta­bi­lan, ra­đen je bez bu­dže­ta, ali iz du­še, sr­ca i lju­ba­vi pre­ma otadž­bi­ni Sr­bi­ji, za osma­ke i sred­njo­škol­ce da bi uče­ni­ci­ma pri­bli­žio su­šti­nu i zna­čaj bit­ke i ju­na­ka sa Ko­ša­ra.” „I da­nas,

Heroji sa Košara: Pokojni Vasiljević čuči u sredini, pokojni Taricić sa šlemom Foto: Plamen

Đurđica Dragaš: Košare – petnaestorica na jednoga!

Takav je bio odnos snaga 9. aprila 1999. godine kada je napadnuta karaula Košare. Oko stotinak golobradih mladića, mahom na odsluženju vojnog roka, branilo je tog dana svoju zemlju, svoju porodicu, sve nas koji smo bili iza njihovih herojskih leđa! Verujem da niko od njih, kada su samo par meseci ranije krenuli u vojsku, nije mogao da pretpostavi u kakvom će se paklu naći. Bili su to obični mladići, mahom iz skromnih porodica koje nisu imale ni para, ni uticaja da ih “preko veze” smeste u neki bezbedniji deo zemlje ili ih pošalju u inostranstvo kako bi izbegli rat. Bili su to mladići koji su iza sebe ostavili detinjstvo, prva

NAJNOVIJE VIJESTI

Ustaško ljeto 1941.

25.8.1987. | Piše: Rajko Lukač Ustaško ljeto 1941. (1) Kad je Velebit bio grobnica

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.