Blatuša, Vrginmost, 6. avgusta, 16. i 18. septembra 1941. godine ustaše su poklale i zapalile u kućama sela 162 srpska seljaka.       Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.  

Dolina, 50 koraka istočno od katoličke crkve u Cetingradu. 15. septembra 1942. godine ustaše noževima ubile 138 Srba, muškaraca, žena i njihove djece.       Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.  

Drežnik, 30. avgusta i 3. septembra 1942. godine ustaše masakrirale nekoliko desetaka Srba iz sela Grabovac, Lipovača.       Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.  

Tada nisam ni slutio da je toga dana počelo umiranje cijelog jednog naroda. To umiranje traje već 19 godina. Topusko, stan na „golom otoku“. Svanjiva, jutro je – tek nekoliko minuta poslije pet sati. Iza neprospavane noći, utonuh u dubok san ne znajući da je to posljednji san u prelijepom stanu, u malom gradiću gdje smo svi sve poznavali. Razbudi me zvonjava telefona i neočekivani poziv vraća u stvarnost. S druge strane je Neven kod koga sinoć ostasmo na večeri do kasno. Ili toliko dugo da stigoh pogledati emisiju Hrvatske televizije „Slikom na sliku“. I da između redova pročitam da se priprema posljednji obračun sa posljednjim živim, ne zaklanim Srbima

Na današnji dan prije 73 godine, stradali su Srbi u Glini, Ivanović jarku, Maljevcu, na Bajića jamama kod Kostajnice, Krivaku kod Sv. Roka, Gnjatovićima, Lovincu i Gračacu. Glina – Srpska pravoslavna crkva „Rođenja Bogorodice“ – Glinski pokolj. 29. jula do 3. avgusta 1941. ustaše poklale 1564 Srbina Ivanović jarak, kod Krnjaka, 29. jula 1941. ustaše ubile na najokrutniji način 380 Srba s područja Vojnića, Krnjaka i kotara Vrginmost. Maljevac, između Velike Kladuše i Cetingrada. 29. jula 1941. ustaše masakrirale 84 srpska seljaka. Bajić jame, kod Kostajnice, ustaše usmrtile 800 Srba. Samo 29, 30. i 31. jula 1941. poklale 280 srpskih seljaka. Krivak, kod Sv. Roka. Ustaše su 29. jula 1941. godine ubile

Na današnji dan prije 72 godine, ustaše i domobrani na Kordunu poklali više od 250 Srba Šuma Radonja, na putu od Biljega prema željezničkoj stanici Slavsko Polje, u jarku, uz put. 8. maja 1942. godine poklale ustaše i domobrani više od 250 srpskih civila    Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.    Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e–maila: [email protected] , telefonom: 051/333-588,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.  

U crkvi Rođenja Presvete Bogorodice, u Sadilovcu, na Kordunu, 27. jula 2013. godine, u 10. časova  biće služen parastos za žrtve  stravičnog pokolja u ovom mjestu. Parastos će služiti paroh korenički Nikola Malobabić i paroh plaščanski Goran Slavnić. Dana 31.07.1942. godine ustaški zlikovci su u ovoj crkvi pobili i zapalili 463 muškarca, žena i dece (od kojih 149 mlađih od 13 godina) iz Sadilovca, Bugara, Lipovače i okolnih sela. Jedini grijeh ovih nevino postradalih ljudi je bio to što su bili Srbi pravoslavci. U ovom stravičnom zločinu u toku Drugog svjetskog rata nestalo je oko 70% stanovništva ovog kraja. Danas u Sadilovcu  koji je kompletno spaljen 04.08.1995. nema Srba. 1960.

  Kod pravoslavne crkve u Gornjoj Trebinji kod Karlovca, otkrivena je spomen ploča na spomen kosturnici, nedavno podignutoj u znak sjećanja na stradanja 205 civilnih žrtava ustaškog zločina koji se dogodio 6. i 7. januara 1942. godine, dakle, prije 72 godine. Nakon prijašnjeg masakra 21. decembra 1941. u Prkosu i Lasinji, kada je ubijeno 1500 žena, djece i staraca, pogrom nedužnog pravoslavnog stanovništva nastavljen je u okolici bivše općine Skakavac. Ljudi su pohvatani i odvedeni u šume pokupske doline, Domaćaj lug i Lipljansko mlađe. Tamo su njihova tijela bačena u već pripremljene i iskopane jame. Te rupe se i danas mogu vidjeti. Spomenik u Gornjoj Trebinji nije do kraja završen

Kod crkve u Gornjoj Trebinji, pokopani su posmrtni ostaci više od 220 nevinih civilnih žrtava ubijenih na Badnjak i Božić, 6. i 7.januara 1942. godine, inače nedavno ekshumirani. Nevini civili pokupljeni su iz Skakavca i tog dijela pokupske doline, ubijeni te pokopani u četiri masovne grobnice na području šuma Domaćaj lug i Lipljansko mlađe. Hrvatske šume ogradile su ta područja pa je do četiri masovne grobnice sada nemoguće normalnim putem doći. To je i bio glavni motiv da se napravi zajednička spomen kosturnica. Tri grobnice su bile identificirane i obilježene spomenicima dok se četvrte ni najstariji stanovnici toga kraja više ne sjećaju. Sahrani su prisustvovali rodbina i potomci ubijenih, antifašisti