Danas se navršava 26 godina od masakra na Koranskom mostu u Karlovcu, gde je ubijeno 14 rezervista JNA, koji su napadnuti i pored dogovora sa hrvatskim snagama. Pripadnici MUP-a i Zbora narodne garde Hrvatske u Karlovcu su, ispred mosta na Korani, 21. septembra 1991. godine, zaustavili dva vojna kamiona u kojima su se iz kasarne „Mekušje“ u kasarnu „Logorište“ prevozili pripadnici aktivnog i rezervnog sastava JNA, a koji su, nakon pregovora i obećanja hrvatske strane da će biti pušteni, odložili oružje. Po predaji, grupa zarobljenika, uglavnom aktivnih pripadnika JNA, odvezena je u prostorije policije, a druga grupa od 17 vojnika srpske nacionalnosti, uglavnom rezervista iz kordunaškog sela Krnjak, sprovođena je

Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu: Mehino stanje, na granici Slunjskog i Kladuškog kotara. Ranije iskopani rovovi jugoslavenske vojske za odbranu domovine poslužili su ustašama Nezavisne Države Hrvatske za masovno gubilište srpskog naroda. U vremenu od 30. jula do 14. augusta 1941. godine ubijeno je na ovom stratištu 7.000 Srba, muškaraca, žena i djece. Samo iz sela: Komesarca, Savić Sela, Bogovlje, Maljevca, Buhače, Crnog Potoka, Glinice, Gojkovca, Šiljkovače, Krstinje, Široke Rijeke, Jagrovca, Svinjice, Ruševice, Delić Poljane, Pašin Potoka, Žrvnice, Kuplenskog i Selišta ubijeno je 4.000 srpskih seljaka. Velika Kladuša, Srpska pravoslavna crkva, mučilište i gubilište Srba, njih više od 2.450 u vremenu od 30. jula

Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu: Sadilovac. Dana 31.07.1942. godine ustaški zlikovci su u sadilovačkoj crkvi pobili i zapalili 463 muškarca, žena i dece (od kojih 149 mlađih od 13 godina) iz Sadilovca, Bugara, Lipovače i okolnih sela. Jedini greh ovih nevino postradalih ljudi je bio to što su Srbi Pravoslavci. Glina – Srpska pravoslavna crkva „Rođenja Bogorodice“ – Glinski pokolj. 29. jula do 3. avgusta 1941. ustaše poklale 1564 Srbina Bajić jame, kod Kostajnice, ustaše usmrtile 800 Srba. Samo 29, 30. i 31. jula 1941. poklale 280 srpskih seljaka. Brežuljak, kod sela Krivaja, udaljen 2 km od Rakovice, Slunj. Ustaše su poklale nekoliko desetina

Još je sa strane bio živ jedan mali dječak od tri godine. Nisu ga strijeljali s nama. On je sjedio na međi i plakao. Zvao je svoju majku. Ustaše pitaju jedan drugoga: “Ima li tko metak?” Staro Selo nalazi se na komunikaciji Topusko-Velika Kladuša, sedam kilometara južno od Topuskog, pored rijeke Gline. Ovo srpsko naselje imalo je 1941. godine 200 domaćinstava i 1.600 stanovnika. U susjednom zaseoku Bijeljevine živjeli su Hrvati. Do uspostave Nezavisne Države Hrvatske 1941. godine među svim tim ljudima vladali su dobrosusjedski i prijateljski odnosi. Pomagali su se, dolazili jedni drugima na slave i Božić, kumili se pa i rodbinski povezivali. Međutim, dolaskom ustaša na vlast, njima

Ponovno hapšenje Srba bilo je 28. jula iste godine. Nakon mučenja u zatvoru u Topuskom otpremili su ih na Velebit i tamo pobili. “Godine 1941. imala sam 21 godinu života. Moje mjesto i općina Topusko imalo je dvije trećine srpskog stanovništva i jednu trećinu hrvatskog. Odmah aprila 1941. godine pojavile su se ustaše vođene Ilijom Breški, pekarom iz Topuskog. Već 14. aprila uhapsile su ustaše Srbe: dr. Branka Vurdelju, liječnika, Bogdana Budimira, kafedžiju, Nikolu Škara, pekara, Milu Lončara, trgovca, Jovu Vorkapića, restoratera, Stanka Škara, kafedžiju, Stojana Janjanina, seljaka i još petoricu Srba čijih se imena ne mogu sjetiti. Nakon nekoliko dana provedenih u zatvoru u Topuskom, otpremljeni su u Zagreb,

Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u 1941. godini: Topusko, kotar Vrginmost. Ustaše su 28. jula 1941. godine pohapsili preko 20 Srba iz Topuskog i odveli ih na Velebit gdje su pobijeni. Babić obala, kod Topuskog, masovno gubilište srpskih seljaka, 28. jula 1941. godine. Delić jama na Zavolju iznad Bihaća. Ustaše su 28. jula 1941. godine pohvatali i pobili nad Delić jamom 92 srpska seljaka iz sela Meljinovac, opština Donji Lapac. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588,

English U šumi Mašvina, na Kordunu, ustaše su na današnji dan 1942. godine poklale u zbjegovima i vlastitim kućama više od 420 srpskih civila, podsjeća Udruženje „Jadovno 1941.“.  „Ko je osmislio `mrtvo kolo` u Mašvini, iznad Rakovice, Slunj, kada su 21. jula 1942. godine ustaše poklale u zbjegovima i vlastitim kućama više od 420 srpskih civila, pa zaklanih 10 djevojčica i 10 dječaka, od pet do sedam godina, skinule gole, djevojčice položili na leđa u krug, spojili im ruke, a raširili nogice i na njih položili gole zaklane dječake“, pita s bolom i u nevjerici dr Đuro Zatezalo u svojoj knjizi „Radio sam svoj seljački i kovački posao“. Svjedočanstva o ovom događaju pokazuju

Fondacija Ana i Vlade Divac, raspisala je Konkurs za dodjelu stipendija učenicima za školsku 2017 / 2018. godinu, čiji je barem jedan roditelj/staratelj imao izbjeglički status u RS, a izbjegao je iz RH slijedećih općina: Benkovac, Vojnić, Vrginmost, Glina, Gračac, Dvor, Donji Lapac, Drniš, Knin, Korenica, Kostajnica, Krnjak, Obrovac, Petrinja, Plaški, Slunj, Zadar, Caprag, Grubišno Polje, Daruvar, Okučani, Pakrac, Slatina, Beli Manastir, Vukovar, Dalj, Mirkovci, Tenja. Svi uslovi Konkursa – otvoren do 16. juna 2017. godine, se mogu vidjeti na sajtu Fondacije –www.divac.com Pozivamo sve Vas, da informišete – obavijestite ( i proslijedite ovaj meil) rođake, prijetelje, poznanike i sve Kordunaše, u vašem okruženju i šire, koji imaju djecu školskog uzrasta I, II i III razred srednje škole, a istima

U projketu KALENDAR GENOCIDA, u realizaciji UG JADOVNO 1941. današnji dan je posvećen sjećanju na strašni zločin pokolja Srba u selu Vojišnica kod Vojnića.  U ovom malom kordunaškom mjestu 14. maj 1942. godine ostaće krvavim slovima upisan u istoriji. NDH krvnici, taj dan, u kućama Stanka Kneževića, Mile Novakovića, Milice Đurić, Dragana Kneževića, Stevana Kneževića i u štali Kate Škrgić poklali su 189 srpskih seljaka od kojih 93 djeteta u starosti do 14 godina. Koliko ovi podaci govore o bestijalnosti zločina, isto toliko nas suočavaju sa našim strašnim putem zaborava. Ne dozvolimo da se nevine žrtve naših predka zaborave. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD